Ovu smo godinu proživjeli trčeći u mjestu. Malo tko nema takav osjećaj na izmaku 2021. godine. Nije se dogodila nikakva ‘nova normalnost’ kao ona vrsta pozitivnih promjena u društvu, a kakvu smo pod tom sintagmom priželjkivali da će uslijediti kroz pozitivne promjene politika. A što često i biva nakon velikih kriznih razdoblja. Jaz između bogatih i siromašnih sve je dublji, mentalno zdravlje ljudi i društva narušeno do te mjere da danas u odjele za krizna stanja liječnici primaju sve više osnovnoškolaca koji traže pomoć zbog dubokih stanja anksioznosti i depresije. Dogodila se nevjerojatna podjela među ljudima koji svoju identifikaciju kao slobodnih mislećih bića određuju time jesu li za ili protiv cijepljenja ili za ili protiv uvođenja covid potvrda što je postala svojevrsna legitimacija koliko smo kao pojedinci slobodni ili neslobodni. Nevjerojatne ljudske gluposti su isplivale na površinu tijekom pandemije kao proizvod neznanja, neodgovornosti i nedostatka one osnovne ljudske osobine – znatiželje za spoznajom, za usvajanjem znanja utemeljenog znanstvenim činjenicama i argumentima.
Istodobno imamo zastrašujuću crnu statistiku broja umrlih od covida, porast nasilja u obitelji, broju ubijenih žena i djece kao posljedice femicida i filicida, a tek predstoji prikupljanje podataka o porastu onkoloških oboljenja, mentalnih oboljenja i svih onih bolesti koje nastaju kad jedno društvo nema dobar zdravstveni i obrazovni sustav. Kad uporno izostaju reformske politike u tim područjima života, a za koje je država prvenstveno odgovorna i za što političari od poreznih obveznika u konačnici budu birani i dobivaju plaću. Zdravlje, ekologija i obrazovanje jesu postale dominantne teme u javnom diskursu i vrlo česte na našem portalu, kao i one koje su govorile o nedostatku razvojnih politika koje bi društvo poboljšale i građanima dale mogućnost planiranja i realiziranja kvalitetnijeg života i budućnosti. Izostanak politika u Hrvatskoj koje bi utjecale na uspostavu rodne ravnopravnosti, na skidanju patrijarhalnih tabua koji koče sve oblike razvoja jednog društva, javno-zdravstvenih i obrazovnih politika toliko je bolan i dijametralno suprotan od onoga što u ovom mandatu provodi Europska unija i onoga za što se i može povući novac iz EU fondova upravo za unaprjeđenje ljudskih prava, rodne ravnopravnosti, seksualnih i reproduktivnih prava, ekologije i u konačnici zdravstvene ali i demografske slike društva.
Vizija budućnosti Europe kroz politike EU najviše se nazire upravo u unapređenju zdravlja, rodne ravnopravnosti, borbe protiv seksualnog i obiteljskog nasilja, unaprjeđenju reproduktivnog zdravlja u prava i borbi protiv klimatskih promjena. Sve su to teme kojima smo se intenzivno bavili stavljajući fokus na nužnost reformi obrazovnog sustava, jer upravo od njega, kao najjačeg alata prevencije i nasilja i svih drugih negativnih pojava naslijeđenog patrijarhata i politika neopatrijarhata koje desne vlade propagiraju u nizu europskih zemalja, a Hrvatska nije isključena. Tako smo prvi pisali kako EU svojim rezolucijama nastoji utjecati na zakonodavstva država da nasilje u obitleji i seksualno nasilje tretira kaznenim djelima jednake težine kao što je terorizam.
Cjepivo je vjerojatno najkorištenija riječ 2021. godine, ali o njegovom učinku na žene i menstruaciju zdravstvene vlasti u Hrvatskoj nisu smatrale bitnim izvještavati, tako smo jedini obznanili podatke istraživanja o tome da žene nakon cijepljenja doživljavaju promjene ciklusa te obrazloženja stručnjaka zašto se to događa i postoje li kakve zdravstvene posljedice. Reproduktivno zdravlje nam je cijele godine bilo u fokusu i prvi smo objavljivali članke s odgovorima na niz pitanja trudnica, rodilja i dojilja trebaju li se cijepiti protiv covida 19 i nosi li po njihovo zdravlje i zdravlje beba ono kakve nuspojave. Preporuke svjetskih pet vodećih instituta i medicinskih centara išle su u smjeru da se i trudnice i rodilje i dojilje cijepe, posebice nakon što je u jednom razdoblju u Velikoj Britaniji, a potom i u Irskoj među teško oboljelima od covida svaka šesta bila trudnica. Koliko hrvatska zdravstvena politika nije vodila računa o najranjivijim skupinama, a trudnice, rodilje i dojilje potpuno zanemarila, pokazalo se gotovo istodobno kad je jedna od vodećih članica Nacionalnog stožera i epidemiologinja Alemka Markotić na konferenciji za novinare izjavila da cijepljenje trudnicama ne preporuča, unatoč suprotnim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije.
Serijal članaka o prirodnim porodima koje sve više rodilja bira, nasuprot onim induciranim dripom koje većina hrvatskih rodilišta prakticira kako bi sve porode odradili tijekom jutra i izbjegli moguće komplikacije u vrijeme kad su u bolnicama dežurstva, bila je jedna od čitanijih. Zahvaljujući njima otvorila se i priča o nedostatku anesteziologa u rodilištima, o činjenici da žene pod dripom rađaju bez epiduralne anestezije i trpe zastrašujuće boli kakve pri prirodnom porodu ne bi imale, a zbog svega toga su se peticijom pobunile trudnice i rodilje s juga Hrvatske.
Otvorili smo i teme klimatske krize iz ugla reproduktivnog i seksualnog zdravlja i otkrili kako sve više mladih ljudi odgađa postati roditeljima, pa i donose odluke da nemaju djecu zbog straha od predviđene kataklizmičke budućnosti zbog rapidnih klimatskih promjena. Zanimalo nas je i da li je pandemija na bilo koji način utjecala na seksualni život i seksualnu motivaciju ljudi, o čemu smo o razgovarali s profesorom Aleksandrom Štulhoferom koji je jedno takvo jedinstveno istraživanje na području EU zemalja i inicirao, a Hrvatska u njemu zahvaljujući tome i sudjelovala. Pokazalo se da trećina građana EU tijekom lockdowna ne samo da nije izgubila seksualnu želju, štoviše, imali su je pojačanu.
Na području seksualnosti i edukacije pokrenuli smo s našom suradnicom i seksualnom edukatoricom i sociologinjom Paulom Brečak Seks Ed by Reci.hr s Paulom video serijal kojega objavljujemo na našem YouTube kanalu i obrađujemo sve teme o kojima mladi žele učiti, poput prvog spoja ili prvog seksa, o menstruaciji, kao i o masturbaciji, o pristanku kao i o pozitivnom odnosu prema svom tijelu.
Seksualno obrazovanje i potreba da ga država učini dostupnim djeci i mladima bila nam je redovna tema kroz cijelu godinu, koju i završavamo serijalom Seksualno obrazovanje naše Branke Stipić, kao i serijalom članaka o menstruaciji To nisu samo oni dani u mjesecu naše Anje Kovačević. Koliko god se i nama samima čini da je svima već kristalno jasno kako nedostatak sustavnog obrazovanja iz područja ljudske seksualnosti nanosi golemu štetu mladim ljudima otvarali smo i ove godine niz tema, priča i svjedočanstava koje govore o posljedicama toga da djeci i mladima kroz redovno i obvezno obrazovanje država nije omogućila učiti o seksualnosti na znanstveno utemeljenim činjenicama. Štoviše, izrijekom ih se prepušta internetu kao mjestu gdje će u današnje vrijeme o tome sami najbolje učiti, pa je istraživanje novinara Nicholasa Kristofa, objavljeno u New York Timesu, kojega smo prenijeli i kasnije tu tematiku redovno pratili, bio za mnoge hladni tuš. U svom je novinarskom istraživanju Kristof razotkrio seksualno zlostavljanje djece na pornografskim stranicama, a u kojim se to razmjerima događa zorno svjedoči činjenica da je Pornhub sa svoje platforme nakon objave članka i pokrenutih istraga morao ukloniti 75 posto sadržaja! Onih u kojem se prikazuju djeca i maloljetnici, onih koji su snimljeni bez pristanka i onih koji su posljedica seksualnog zlostavljanja. Među njima je i puno sadržaja tzv. osvetničke pornografije o čemu smo puno pisali, donosili ispovijesti žrtava, a naposljetku ove godine bili i u inicijativi s drugom B.a.b.e. da se osvetnička pornografija uvrsti u katalog kaznenih djela, istražuje, razotkriva, a počinitelji progone i osuđuju na zatvorske kazne. Kazneni zakon je u tom smjeru izmijenjen i od 1. siječnja 2022. osvetnička pornografija će se progoniti kao kazneno djelo, a počiniteljima je zapriječena zatvorska kazna do tri godine.
Ljudska seksualnost nije ona tamna strana, štoviše, upravo je to područje motivator, pokretač i pruža kvalitetu ljudskom životu, a mnoga istraživanja koja se rade zadnjih godina dokazuju kako u starijoj dobi diže i zdravstvenu kvalitetu života. O seksualnosti smo stoga objavili niz članaka kroz koje smo otkrivali najnovije spoznaje iz istraživanja, pa i sami proveli istraživanje ženske seksualnosti, točnije ženskog seksualnog zadovoljstva. Koliko je ta tema važna i vruća spoznali smo i sami kad nam se u samo tri dana u istraživanje uključilo više od tri tisuće čitateljica. Naš je prostor uvijek otvoren iskustvima i pričama ljudi, tako je naša Nina Lišnić imala serijal razgovora s interspolnim i trans rodnim osobama, koje ne samo da su manjina u društvu, nego su potpuno marginalizirane i diskriminirane po nizu ljudskih prava, ali i po pitanju pružanja zdravstvenih usluga.
Otvorili smo i rubriku Seksologinja savjetuje kao jedinstveno mjesto na kojem čitatelji potpuno anonimno i diskrecijom zajamčeno mogu dobiti odgovore i savjet na niz pitanja iz područja seksualnog i reproduktivnog zdravlja, života i prava, a pruža ih naša stručna suradnica, seksualna edukatorica i terapeutkinja, seksologinja Dubravka Gladoić Håkansson.
Na početku godine pokrenuli smo peticiju za uvođenje sveobuhvatnog seksualnog obrazovanja u škole, koja je u samo dva tjedna prikupila više od 13 tisuća potpisa, i koja je još uvijek otvorena i u svakom trenutku možete na nju staviti svoj potpis i time pridonijeti podizanju svjesnosti o važnosti uvođenja seksualne edukacije djece i mladih na znanstveno utemeljenim spoznajama i činjenicama, što svaka odgovorna država djeci i mladima mora omogućiti.
Ove smo godine na tu temu organizirali i konferenciju Seksualni odgoj i roditeljstvo koja je sjajno posjećena i praćena jer su teme koje smo otvorili: Podučavaju li roditelji svoju djecu o seksualnosti? Kako se snalaze, gdje se i sami educiraju što i kako odgovoriti na pitanja djece? – bile od izuzetnog interesa i roditeljima, ali i brojnim nastavnicima koji su konferenciju popratili, anašim panelistima, profesorici Tanji Jurin i docentu i liječniku Hrvoju Tiljku, postavljali brojna pitanja. Konferenciju na istu temu planiramo ponoviti, kao jednu od konferencija koje ćemo kao jedinstveni portal koji se bavi seksualnim i reproduktivnim zdravljem i pravima organizirati u predstojećoj godini.
Našim čitateljima i pratiteljima na društvenim mrežama želimo dobar ulazak u 2022. godinu