Svaka žena, djevojka i djevojčica treba dobro zapamtiti broj 83! To je redni broj članka Ugovora o funkcioniranju Europske unije koji definira “osobito težak kriminalitet s prekograničnim elementima”, što zahtjeva zajedničko suzbijanje, na razini Europske unije, a ne samo svake pojedine države. Osobito težak kriminalitet, prema tom članku, je sljedeće: terorizam, trgovanje ljudima i seksualno iskorištavanje žena i djece, nezakonita trgovina drogom, nezakonita trgovina oružjem, pranje novca, korupcija, krivotvorenje sredstava plaćanja, računalni kriminal i organizirani kriminal. A od jučer na taj popis dolazi i rodno uvjetovano nasilje!
Naime, Europski je parlament, sa 427 glasova za, 119 protiv i 140 suzdržanih usvojio Rezoluciju kojom od Vijeća Europske unije traži da se u članak 83. uvrsti i rodno uvjetovano nasilje kao jedan od najtežih oblika kriminaliteta. Rezolucija je zajednički prijedlog Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove te Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost, a podržavaju je Europska komisija i Europski parlament. O Rezoluciji smo pisali kad su je donijela dva navedena odbora i kad je upućena u daljnju proceduru.
“Rodno uvjetovano nasilje je zločin protiv čovječanstva”
Uoči glasanja o prijedlogu, sa govornice Parlamenta čule su se izjave poput: Rodno uvjetovano nasilje je zločin protiv čovječanstva jer je jedina krivnja žrtava to što su se rodile kao žene. Društva su izgrađena na muškoj dominaciji. Nasilje protiv žena smatra se manje važnim i manje teškim nego neki drugi oblici nasilja, zato treba biti uvršteno među najteža kaznena djela jer tu vrstu nasilja mnoge vlasti i lobiji nastoje minorizirati. Ovdje nije riječ samo o zaštiti žena nego o obrani dostojanstva svakog pojedinca.
Protivnici su, pak, govorili da se Rezolucijom instrumentalizira borba protiv nasilja te da se pretvara u ideološku borbu, a u izdvojenom mišljenju troje zastupnika – Jadwiga Wiśniewska, Jorge Buxadé i Margarita de la Pisa su čak rodno uvjetovano nasilje nazvali “navodno kazneno djelo”, a nastojanje da se ujednači pristup spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima proglasili su kršenjem ljudskih prava.
No, ostali su u manjini.
I uskraćivanje prava na pobačaj je nasilje
Rodno uvjetovano nasilje teško je kršenje ljudskih prava, stoji u Rezoluciji, a može biti psihološko, fizičko, seksualno i ekonomsko nasilje, ili njihova kombinacija. Među ostalim zločinima, u tako definirano nasilje uključeni su femicid, nasilje među partnerima, seksualno uznemiravanje, uhođenje, silovanje, rani i prisilni brak, genitalno sakaćenje žena, zločini u ime časti, prisilni pobačaji, prisilna sterilizacija, seksualno iskorištavanje i trgovina ljudima, institucionalno nasilje, sekundarno nasilje, neizravno nasilje i sekundarna viktimizacija. Na internetu se ono manifestira kao seksualno i psihološko uznemiravanje, zlostavljanje i uhođenje, dijeljenje seksualnih snimaka bez privole, seksistički govor mržnje, prijetnje, upadi na videokonferencije što je relativno novi oblik uznemiravanja. Nasilje na internetu samo je nastavak nasilja iz realnog svijeta i te su dvije vrste nasilja međusobno povezane.
U rodno uvjetovano nasilje europarlamentarci su uvrstili i uskraćivanje sigurnog i zakonitog pobačaja te se pozvali i na presude Europskog suda za ljudska prava koji je u nekoliko navrata presudio da se restriktivnim zakonima o pobačaju i izostankom pružanja te usluge krše ljudska prava žena jer su “samostalnost djevojaka i žena i mogućnost da donose slobodne i neovisne odluke o svojim tijelima i životima preduvjeti za njihovu ekonomsku neovisnost, rodnu ravnopravnost i iskorjenjivanje rodno uvjetovanog nasilja”. Nisu propustili još jednom osuditi Poljsku zbog zabrane sigurnog i zakonitog pobačaja.
Isto tako, kad intimni partner počini nasilje nad partnericom, to će se od sada smatrati i kaznenim djelom rodno uvjetovanog nasilja počinjenim nad svakim djetetom koje mu svjedoči jer gledanje takvih scena dugotrajno šteti razvoju djeteta i smatra se zlostavljanjem.
Nasilje godišnje košta 290 milijardi eura!
Posljedice rodno uvjetovanog nasilja izražavaju se ne samo u broju žrtava nego i u eurima. Procijenjeni godišnji društveni troškovi rodno uvjetovanog nasilja dosežu 290 milijardi eura i premašuju godišnje troškove drugih posebno teških kaznenih djela iz članka 83. Taj je trošak gotovo 12 puta veći od iznosa koji Hrvatska planira dobiti iz fonda za razvoj i oporavak u narednim godinama. Što toliko košta? Žrtve rodno uvjetovanog nasilja gube sposobnost traženja zaposlenja i trpe financijski teret dok se izbore za pravdu na sudu, troškove trpi i zdravstveni sustav kao i svi porezni obveznici jer vlasti izdvajaju novac za zaštitu i pomoć žrtvama.
I ljudi koji okreću glavu od nasilja jer “nije to moj problem” morali bi se zamisliti nad ovim podatkom. Očito je to svačiji problem jer svi plaćamo njegove posljedice.
GREVIO Poljskoj: Silovanje je svaki seksualni čin obavljen bez pristanka
GREVIO, neovisno ekspertno tijelo Vijeća Europe koje prati provedbu Istanbulske konvencije, u svom je prvom izvješću o Poljskoj upozorio tu zemlju da mora odlučnije zaustavljati seksualno nasilje, silovanja i seksualna uznemiravanja, a treba početi promjenom same definicije silovanja. Jer, prema Istanbulskoj konvenciji, silovanje je svaki seksualni čin bez pristanka, a ne samo onaj tijekom kojega je primijenjena fizička sila. “Bez definicije silovanja na temelju pristanka u kaznenom pravu, tužitelji će se uvijek odlučiti protiv dizanja optužnice u slučajevima kada je spolni čin neosporan, ali pristanak nije”, naglašava GREVIO. Poljskoj nedostaju i centri za pomoć žrtvama seksualnog nasilja, a policija bi trebala biti bolje obučena jer prva dolazi u kontakt sa žrtvama. I medicinsko je osoblje nedovoljno educirano za provođenje medicinskih i forenzičkih postupaka u slučajevima silovanja. Apelira se na poljske vlasti da osiguraju učinkovitu pomoć tražiteljicama azila koje dolaze u Poljsku, što uključuje siguran smještaj i savjetovanje ukoliko su žrtve obiteljskog ili seksualnog nasilja, prisilnog braka ili nasilja vezanog uz čast.
Poljska je dobila i pohvalu zbog nedavno uvedene prakse da se obiteljski zlostavljač odmah iseli iz obiteljskog prebivališta, kao i uvođenje novih kaznenih djela, kao što je internetsko uhođenje, lažno predstavljanje druge osobe na internetu te povećanje kazne ako je to dovelo do samoubojstva žrtve.