U današnjem digitalnom dobu društvene mreže postale su neizostavan dio života većine ljudi, uključujući djecu i adolescente. No, sve veći broj stručnjaka za mentalno zdravlje, roditelja i obrazovnih radnika zabrinut je zbog utjecaja koje društvene mreže imaju na mlađe od 16 godina. Zbog toga se sve češće razmatra zabrana pristupa društvenim mrežama za ovu dobnu skupinu. Ova mjera nosi sa sobom brojne posljedice i izazove, kako za djecu, tako i za njihove roditelje.
Društvene mreže dizajnirane su i na način da što je duže moguće zadrže pažnju korisnika i vrlo brzo mogu stvoriti ovisnička ponašanja. Mlađa djeca su posebno ranjiva na razvoj ovisnosti o društvenim mrežama, što može dovesti do zanemarivanja školskih obaveza, smanjenja fizičke aktivnosti i pogoršanja obiteljskih odnosa.
Roditelji igraju ključnu ulogu u zaštiti svoje djece, koristeći kombinaciju nadzora, edukacije i promicanja zdravih aktivnosti kako bi osigurali sigurno i uravnoteženo korištenje tehnologije. Mnogi roditelji koriste različite alate i aplikacije za nadzor kako bi pratili online aktivnosti svoje djece. Ovo uključuje postavljanje ograničenja na korištenje interneta, praćenje povijesti pregledavanja i korištenje aplikacija za praćenje vremena provedenog na društvenim mrežama. Roditelji sve više prepoznaju važnost edukacije djece o sigurnom korištenju interneta. Razgovori o opasnostima, postavkama privatnosti i odgovornom ponašanju na mreži postaju sve češći. Edukacija pomaže djeci da budu svjesnija rizika i da razviju vještine za sigurno i odgovorno korištenje interneta. Jasna i dosljedna pravila o korištenju interneta i društvenih mreža ključna su za zaštitu djece. Ograničavanje vremena provedenog online, postavljanje “digitalnih zona” bez uređaja i dogovor o vremenu kada se uređaji isključuju mogu pomoći u održavanju ravnoteže između online i offline života.
Zabrana društvenih mreža za mlađe od 16 godina, kakvu je uvela Australija, ili donošenje propisa kojima bi im se ograničio ili onemogućio pristup u cilju zaštite postale su vruće teme u mnogim zemljama diljem svijeta. Cilj ovakvih propisa i zakona je zaštititi mlade od neprikladnog i potencijalno opasnog sadržaja na internetu, odnosno na društvenim mrežama.
Tako je Velika Britanija u listopadu donijela zakon o online sigurnosti, a potez australskog parlamenta podržala većina je i Nijemaca te bi mogao poslužiti kao model za slične zakone u drugim zemljama. U SAD-u je Florida usvojila zakonske izmjene koje zabranjuju profile djece mlađe od 14 godina na društvenim mrežama. Djeca u dobi od 14 i 15 godina trebaju imati suglasnost roditelja za otvaranje profila, a kompanije koje ne obrišu račune djece te dobi mogu biti kažnjene s kaznama do 50 tisuća dolara. Ovaj zakon bi trebao stupiti na snagu iduće godine, no trenutno se nalaze pred nizom pravnih izazova. Savezna država Utah također uvodi stroge mjere za mlade i društvene mreže, a slični zakoni se razmatraju i u državama poput Arkansasa, Teksasa, Ohija, Louisiane te New Jerseyju. Ove mjere pokazuju rastuću zabrinutost zakonodavaca diljem svijeta o sigurnosti mladih na internetu i njihovoj izloženosti neprikladnom sadržaju.
Hrvatska još nema nikakve propise ograničavanja pristupa mladima društvenim mrežama. Te su zaštite potpuno prepuštene roditeljima. O tome treba li ih uvoditi razgovaramo s profesoricom Dorom Dodig Hundrić s Odsjeka za poremećaje u ponašanju na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu (ERF), koja je sudjelovala u provođenju jednog od još uvijek rijetkih istraživanja o navikama korištenja interneta, društvenih mreža i videoigara te njihovom utjecaju na mentalno zdravlje djece i mladih.
Istraživanje koje je ERF proveo ove godine i to među dvije tisuće učenika sedmih i osmih razreda u ukupno 16 županija, a rezultate prezentirao prije dva mjeseca, dalo je izvanredne uvide koliko djeca u dobi od 13 i 14 godina uopće provode dnevno vremena na društvenim mrežama te koliko na videoigrama. Rezultati su, među ostalim, pokazali da više od tri sata dnevno tijekom tjedna društvene mreže koristi 40 posto učenika te dobi, preko vikenda 60 posto, a gotovo 12 posto više od pet sati dnevno.
Treba li i u Hrvatskoj donijeti zakon kojim se mlađima od 16 godina zabranjuju društvene mreže?
S obzirom da je u medijima jako odjeknula vijest da je Australija zabranila korištenje društvenih mreža mlađima od 16 godina, često se postavlja pitanje treba li slijediti taj primjer. Važno je napomenuti kako je to nova inicijativa čiju ćemo uspješnost kao i izazove u provedbi tek vidjeti. Neosporno je da smo došli do trenutka kada je potpuno jasno da je potrebno djelovati po pitanju bolje regulacije društvenih mreža, načina na koji one funkcioniraju i sadržaja koji je dostupan. To je trenutno potpuno neregulirano što nikako nije dobro. S jedne strane, u takozvanom realnom okruženju, djecu štitimo, pazimo čemu ih izlažemo, kontroliramo, a s druge u virtualnom okruženju gotovo da i ne postoje ograničenja. Također, danas imamo dovoljno empirijskih dokaza da korištenje društvenim mreža može biti problematično i dovesti do štetnih posljedica, te se stručnjaci slažu da je početak korištenja društvenih mreža potrebno maksimalno odgoditi, ali uz to, kao što sam napomenula, i same društvene mreže regulirati.
Radite na projektu “Alati za moderno doba”, o čemu se radi, možete li nam malo pojasniti?
Dok čekamo bolju reguliranost cijele industrije, a svjesni zastupljenosti korištenja društvenih mreža, njihove atraktivnost ali i potencijalne aditivnosti, nedvojbeno je da nešto moramo i poduzeti. Stoga naš tim sa Sveučilišta u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta (ERF) u suradnji s Hrvatskim Telekomom (HT) već drugu godinu za redom intenzivno provodi projekt “Alati za moderno doba”. Riječ je o sveobuhvatnom i znanstveno evaluiranom programu univerzalne prevencije za učenike osnovnih škola “Alati za moderno doba”, a s glavnim ciljem osnaživanja učenika za odgovorno ponašanje u virtualnom okruženju i prevenciju rizičnih online ponašanja. Glavni dio programa čine radionice za učenike usmjerene na razvoj njihovih socio-emocionalnih vještina, takozvanih alata, no sadrži i predavanje za učitelje i roditelje. Kontinuirano educiramo nastavnike i stručne suradnike iz škola diljem Hrvatske. Neki dan smo završili s desetom edukacijom, a do sada je program završilo više od dvije tisuće učenika diljem Hrvatske što je uistinu velik obuhvat i velik uspjeh. Program se kontinuirano evaluira i rezultati govore u prilog njegovoj učinkovitosti.
U okviru projekta “Alati za moderno doba” proveli ste i istraživanje o navikama korištenja interneta kao i nekim osobnim obilježjima učenika. Koliko intenzivno djeca koriste društvene mreže?
Jedan od ciljeva istraživanja bio je utvrditi koliko intenzivno učenici koriste društvene mreže pri čemu smo, s obzirom na različitu dnevnu dinamiku, zasebno ispitali korištenje tijekom radnog tjedna i korištenje tijekom vikenda te utvrdili da 40,2 posto učenika preko tjedna na društvenim mrežama provodi više od tri sata dnevno dok se taj postotak preko vikenda penje na čak 62,3 posto.
Koliki je postotak djece koja pokazuju simptome ovisnosti o društvenim mrežama?
Iako većina učenika intenzivno koristi društvene mreže, to ne znači i da svi oni koriste društvene mreže na problematičan način, odnosno na način da im ono narušava psihosocijalno funkcioniranje i kvalitetu života. Naime, suvremena konceptualizacija problematičnog korištenja specifičnih online aktivnosti, odmiče se od samog vremena provedenog online, te naglasak stavlja na način korištenja te posljedice koje ono potencijalno izaziva. U ovom uzorku 1,60 posto učenika koristi društvene mreže na način da im one narušavaju svakodnevno psihosocijalno funkcioniranje što, posebno uzevši u obzir da je riječ o učenicima osnovnih škola, nije zanemariva brojka.
Kakve ste podatke dobili što se tiče igranja videoigara ili gejmanja?
Što se tiče gejmanja, tu su drugačiji trendovi u odnosu na korištenje društvenih mreža. Točnije, kada je riječ o intenzivnijem korištenju, kroz radni tjedan 11,8 posto učenika igra videoigre više od tri sata dnevno. Tijekom vikenda je taj postotak značajno veći, iznosi 31,1 posto. Dakle, to je jedna manja skupina učenika. No, ono što je jako važno je da oni koji gejmaju, u pravilu igraju videoigre intenzivno i u većoj mjeri razvijaju štetne psihosocijalne posljedice, a riječ je o tri posto učenika.
Koji su simptomi ovisnosti o društvenim mrežama i videoigrama?
O problemima govorimo kada samo korištenje interneta, bez obzira je li riječ o društvenim mrežama ili videoigrama, počinje narušavati naše funkcioniranje na različitim područjima – u bliskim odnosima, školi, fakultetu ili poslu. Kada nas to počinje preokupirati i dominirati nad drugim aktivnostima, te kada dovede i do štetnih zdravstvenih posljedica i na području mentalnog ali i fizičkog zdravlja. Također, ono što čini neku srž ovisnosti, a relevantno je i u kontekstu bihevioralnih ovisnosti, jest i nemogućnost kontrole ponašanja čak i kada smo svjesni štetnih posljedica, te osjećaj žudnje odnosno snažne potrebe za uključivanjem u određenu aktivnost koja je izvor našeg problema.
Koji su emocionalni problemi zastupljeni kod djece koja pretjerano koriste digitalne tehnologije?
Danas imamo snažne dokaze da postoji povezanost između ovisnosti o društvenim mrežama i/ili videoigrama i problema mentalnog zdravlja. No, jako je važno napomenuti da priroda te povezanosti još uvijek nije u potpunosti jasna. Naime, znamo da emocionalni problemi mogu biti, i često jesu, posljedica problematične uporabe. Konkretno, uslijed svih štetnih posljedica koje taj problem izaziva i nemogućnosti uspostave kontrole, javljaju se i neki neugodni psihološki simptomi kao što je stres, anksioznost i slični. No, također znamo da emocionalni problemi mogu biti i važan dio prediktora problema odnosno da su nam ranjiviji i skloniji problematičnoj uporabi oni koji već imaju neke probleme mentalnog zdravlja. Njima, primjerice, društvene mreže mogu biti bijeg od tih neugodnih emocija i životnih problema odnosno svojevrsna strategija suočavanja. Kao takvi su stoga puno rizičniji za razvoj problema od onih mladih koji su primarno motivirani primjerice zabavom i kojima su društvene mreže dopuna društvenog života, a ne potpuna kompenzacija onoga što nemaju u takozvanom real lifeu.
Koji spol intenzivnije koristi društvene mreže, a koji češće igra videoigre?
I ovo istraživanje je potvrdilo trendove i drugih inozemnih i domaćih istraživanja. Djevojke nešto više provode vrijeme na društvenim mrežama dok je gejmanje i dalje dominantno muški fenomen. Dečki su ti koji u većoj mjeri razvijaju i štetne posljedice vezane uz videoigre. No, važno je reći da kada je riječ o problematičnom korištenju društvenih mreža, tu nema razlika po spolu odnosno jednako su nam rizične i cure i dečki. Društvene mreže su, čini se, obilježje generacije neovisno o drugim obilježjima, te sastavni dio njihovog odrastanja. Upravo je zato jako važno ulagati u osnaživanje učenika za njihovo odgovorno korištenje.
Članak je objavljen u okviru projekta “Roditelji za školu djece budućnosti”, serijala koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija 02/24)