Homeschooling ili školovanje od kuće oblik je obrazovanja gdje roditelji preuzimaju odgovornost za obrazovanje svoje djece kod kuće umjesto da ih šalju u tradicionalne škole. Ovaj pristup omogućava prilagodbu nastavnog plana i programa individualnim potrebama, interesima i ritmu učenja svakog djeteta. Razlozi za odabir homeschoolinga su raznoliki i uključuju nezadovoljstvo kvalitetom obrazovnog sustava, želju za prilagođenijim obrazovanjem koje bolje odgovara potrebama djeteta, vjerske ili filozofske razloge, kao i specifične obrazovne potrebe ili zdravstvene probleme djeteta.
Homeschooling zahtijeva od roditelja visoku razinu posvećenosti i vremena, ali omogućava veću fleksibilnost i kontrolu nad obrazovnim procesom. U mnogim zemljama homeschooling je legalan, ali može biti podložan određenim propisima i zahtjevima koje roditelji moraju ispuniti.
Inicijativa roditelja za zakonsku regulaciju homeschoolinga u Hrvatskoj
U Hrvatskoj, homeschooling nije u potpunosti reguliran zakonom, što može predstavljati izazov za obitelji koje se odluče na ovaj oblik obrazovanja. Ipak, interes za homeschooling svakog dana sve više raste, a roditelji koji se odlučuju na ovaj korak često stvaraju mreže podrške i razmjenjuju resurse i iskustva kako bi osigurali kvalitetno obrazovanje za svoju djecu.
Dio roditelja okupio se oko inicijative koja se zalaže za zakonsko reguliranje obrazovanja kod kuće u Republici Hrvatskoj te su osnovali udrugu Homeschooling Hrvatska i s ciljem, kako napominju na svojoj mrežnoj stranici „umreživanja homeschooling roditleja i dijeljenja dobrih praksi roditeljskog obrazovanja“. Posebno tu i napominju da su nezavisna, neprofitna, nevladina, nekonfesionalna i nestranačka organizacija, udruga otvorena za sve zainteresirane. Obratili smo im se za razgovor na ovu temu, a na pitanja smo dobili odgovore koje potpisuju kolektivno.
Pitali smo ih zašto se zalažu za školovanje kod kuće?
„Smatramo da homeschooling doprinosi pluralizmu, koji je ključan za zrelo društvo i demokratske procese. Omogućavanjem roditeljima da sami biraju obrazovni put svoje djece jačamo osnovno pravo na slobodu izbora, što je temelj demokracije. Također, homeschooling donosi dodatnu vrijednost obrazovnom sustavu jer otvara prostor za inovativne pristupe i prilagodbu specifičnim potrebama djece“, naglasili su.
Dodaju kako nas ovaj korak udaljava od okvira naslijeđenih iz nedemokratskog režima prije 90-ih, kada su ovakve mogućnosti bile nedostupne, i usmjerava nas prema modernom, otvorenom društvu koje cijeni različitosti. Jednako tako, napominju, uslijed značajnih socio-ekonomskih promjena, tržište se mijenja, ali postojeći javni sustav obrazovanja, iako je donio mnogo dobrih stvari, nažalost, ne prati njegov rast i ne prilagođava mu se proporcionalno zbog svoje veličine. Jednostavno ne stigne reagirati na brze modifikacije, kako tržišta rada, tako i društva te ekonomije.
„Iza naše udruge zato stojimo mi, prvenstveno roditelji koji su, stoga, intrinzično motivirani, ali i paralelno prosvjetne struke te jasno vidimo da su takve alternacije prijeko potrebne u današnje vrijeme, odnosno da smo došli do točke kada je potrebno uhvatiti korak s pozitivnim promjenama koje sa sobom nosi moderno doba. Mi zato rješenje vidimo upravo u homeschoolingu“, kažu nam u udruzi Homeschooling Hrvatska.
Što je homeschooling?
Naviknuti na pojam homeschoolinga iz američkih filmova, zapravo ne znamo koje su prednosti ili mane ovakvog načina školovanja, s obzirom da u Hrvatskoj takav način nije zakonski reguliran. U SAD-u svaka država ima svoje specifične zakone koji reguliraju kako roditelji mogu obrazovati svoju djecu kod kuće. U susjednoj Sloveniji homeschooling je legalan od 1996. godine, a u Danskoj je primjerice pravo na homeschooling zajamčeno ustavom te se često navodi kao primjer dobre prakse u Europi.
Prednosti ovakvog načina školovanja su prvenstveno sloboda i fleksibilnost, kažu u Udruzi Homeschooling. Obrazovanje danas predstavlja značajan izazov, jer su učenici često opterećeni gradivom umjesto da im se pruži prilika da razvijaju svoje prirodne sklonosti te tempo i način rada.
„Iako svako dijete posjeduje talent u nekom području, trenutačno postavljen obrazovni sustav otežava otkrivanje i poticanje tih darovitosti. Kroz homeschooling, odnosno slobodu i fleksibilnost koju on pruža, roditelji imaju više mogućnosti i utjecaja na njegovanje rasta i razvoja svoga djeteta. Roditelj koji obrazuje dijete kod kuće ima slobodu upravljanja s vremenom i predmetima, ovisno o potrebama i interesima djeteta“, istaknuli su u udruzi.
Što to znači u praksi?
„Jedan dan može više vremena posvetiti matematici ako postoji želja i potreba, dok drugi dan dijete posvećuje, primjerice, učenju stranih jezika. Ukoliko postoji određeni problem s nekim predmetom, roditelji i djeca imaju prostora i vremena posvetiti se upravo tom predmetu“, pojašnjavaju u udruzi.
Naravno, jedno od pitanje je i kako bi školovanje kod kuće u svakodnevnoj praksi izgledalo? Naime, često imamo prilike slušati kako roditelji nemaju vremena ni pregledati djetetovu zadaću, a kamoli s njime još i učiti. U Udruzi Homeschooling pojašnjavaju da to u praksi to znači da onaj tren kada roditelj odluči odabrati put homeschoolinga, obavještava o toj namjeri pisanim putem djetetovu školu po roditeljevu izboru. Cilj je da dijete na kraju godine usvoji kompetencije i ishode predviđene nacionalnim kurikulumom, a na roditelju obrazovatelju je kako će to i na koje sve načine postići sa svojim djetetom.
„Neki su roditelji involvirani sami, mnogi se umreže pa provode homeschooling u manjim grupama, ali metodički i vremenski drugačije nego što je to u javnim školama. Pojedini roditelji odabiru hibridan način rada, pa kombiniraju već navedene pristupe s online učenjem ili tutorima. Jednako tako, važno je istaknuti kako homeschooling ne podrazumijeva da dijete svoje „školsko“ vrijeme provodi isključivo zatvoreno većinu vremena kod kuće. Ono može učiti i izvršavati svoje obveze bilo gdje drugdje, bilo da je riječ o boravku u prirodi, knjižnici ili, primjerice, muzeju. Sama provedba homeschoolinga ovisi, dakle, o izboru roditelja sve dok je ukupan ishod koji dijete ostvaruje putem takvog školovanja sličan ili bolji onome u tradicionalnom školskom sustavu“, pojašnjavaju nam naši sugovornici.
Samo šest EU država nema zakonski reguliran homeschooling
Naravno, postavlja se pitanje na osnovu kojih primjera ili zakonskih okvira bi se model školovanja kod kuće mogao primijeniti kod nas?
„Primjera zaista ima mnogo ako uzmemo u obzir da homeschooling u svijetu nije nikakva novina. Dapače, prisutan je već nekoliko desetljeća širom svijeta. Daleko najpopularniji primjer je svakako onaj u SAD-u, gdje je homeschooling legalan u svih 50 država. Ako pak promatramo europsko podneblje, zanimljivo je tada istaknuti kako od 27 članica Europske unije, jedna od rijetkih zemalja, uz Njemačku, Španjolsku, Švedsku, Rumunjsku i Litvu, koja nema omogućeno obrazovanje kod kuće jest upravo – Hrvatska. Naši susjedi Slovenci s takvom vrstom pluralističkog obrazovanja započeli su davne 1996. godine kao odraz demokratizma i uvažavanja prvenstva prava i slobode roditelja da odlučuju o načinu obrazovanja svog djeteta“, kažu roditelji koji se zalažu za zakonsku regulaciju homeschoolinga i u Hrav. Kako u Hrvatskoj ne postoji praksa, već samo teorija kada je u pitanju takav oblik obrazovanja, morali smo translatirati pozitivne primjere iz drugih zemalja koje veže ipak duga tradicija homeschoolinga. Naš je prvotan prijedlog zakonskih okvira, stoga, kada smo započeli s ovom inicijativom prije tri godine, temelje upravo nalazio u slovenskom modelu jer je kulturološki i zakonodavno bio najsličniji Hrvatskoj. Međutim, s vremenom, u iznimno koherentnoj i plodonosnoj suradnji s Ministarstvom, ali i pravnicima, prilagodili smo ga ne samo hrvatskim zakonima odgoja i obrazovanja, već i našoj kulturi, te reproducirali vlastiti, hrvatski model – na što smo iznimno ponosni“, pojašnjavaju nam u Udruzi Homeschooling.
Hrvatski zakoni ne predviđaju trenutno mogućnost homeschoolinga upravo u obliku u kojem se zalaže udruga Homeschooling Hrvatska, barem ne kada je riječ o osnovnoj školi, s obzirom da je ona mandatorna. Međutim, naglasili su nam u udruzi, kako raste popularnost interesa za obrazovanje kod kuće, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, sve više obitelji gleda na homeschooling kao na još jednu obrazovnu alternativu koja sa sobom nosi kvalitetan predznak.
„Upravo je to glavni razlog zbog kojeg anticipiramo da će homeschooling uskoro biti uvršten u hrvatsko zakonodavstvo“, smatraju u udruzi.
‘Zabluda da je dijete u homeschoolingu izolirano’
Često se kako jedan od argumenata protiv homeschoolonga javlja manjak socijalizacije s drugom djecom. Je li to uistinu problem ili tek argument protiv ovakvog načina školovanja?
„To je, zapravo, jedna od najčešćih zabluda kada je u pitanju homeschooling, odnosno jedno od primarnih pitanja. Školska socijalizacija omogućuje prvenstveno socijalizaciju vršnjaka, često bez odgovarajućeg nadzora zbog vrlo visokog omjera učenika i nastavnika. S druge strane, obrazovanje kod kuće pruža djeci priliku da se integriraju i druže sa svim uzrastima i kroz širok raspon iskustava. Zbroj svega toga upotpunjuje mladu osobu koja je tada socijalizirana na vrlo zdrav način i formirana u empatiji, koja uvažava različita iskustva, komunikativna je i potpuna. Dr. Brian Ray radio je istraživanja koja su pokazala da djeca koja su pod okriljem homeschoolinga ili nemaju nikakvih posljedica kada je riječ o socijalizaciji, ili su čak i bolje socijalizirana. Istraživanje je ujedno pokazalo da su djeca koja se obrazuju kod kuće prosječna ili natprosječna, što se vidi po upisima na fakultet, mentalnom zdravlju i njihovim socijalnim vještinama.“
Supervizija homeschooling obrazovanja i testiranje učenika
Pitamo, naslanjajući se na dojmove koje većina ima iz američkih filmova gdje je ovakav način školovanja potpuno drugačiji i mijenja se od države do države, a federalna razina se u to ne miješa, da li i tko kontrolira naučeno.
„Tome nije baš tako. Tendencija je da homeschooling ima svoju vanjsku kontrolu. Točnije, škola bi i dalje bila krovna obrazovna institucija djeteta kako bi pratila napredak i vršila evaluaciju obrazovanja, odnosno gdje bi se na kraju godine polagali razredni ispiti kako bi bili, između ostaloga, pokazatelj uspješnosti odabranog načina obrazovanja djeteta“, kažu nam naši sugovornici.
Jedan od načina kako se premostio problem koji se javio s lockdownom i samoizolacijama bilo je školovanje na daljinu. Međutim i kod takvog načina se javlja puno problema, jer nitko nije provjeravao kvalitetu naučenog, a s povratkom u školu djeca su nastavila raditi po programu kao da su pohađala cijelo vrijeme školu. Danas pak postoji mogućnost iz razno raznih razloga, naravno uz sve potrebne dozvole, školovanje na daljini. Pa pitamo naše sugovornike je li školovanje od kuće oblik nastave na daljinu s obzirom da se ovaj drugi model primjenjuje u Hrvatskoj.
„Točno je da se drugi model primjenjuje u Hrvatskoj, međutim, kolidiraju međusobno, iako se u prvi mah homeschooling može činiti vrlo sličnim nastavi na daljinu kakvu smo navikli gledati od početka pandemije. Postoje nepremostive razlike između upravo ta dva modela obrazovanja. U nastavi na daljinu roditelj je samo produžena ruka, dok u obrazovanju kod kuće sva odgovornost leži upravo na roditelju obrazovatelju. U homeschoolingu nema vanjskog nastavnika koji orkestrira procesom obrazovanja. Roditelj se može maksimalno prilagoditi djetetovim potrebama: kako će prilagoditi nastavu svome djetetu, kada će raditi zajedno s njim, gdje će provoditi ‘školsko’ vrijeme i koliko ‘učenja’ je dovoljno za taj dan. U nastavi na daljinu tempo diktiraju vanjski čimbenici tradicionalno kopirajući klasičnu nastavu u razredu, dok homeschooling stvara, održava i kroji obrazovanje prema potrebama djeteta unutar njegove obitelji“, zaključuju u Udruzi Homeschooling.
Članak je objavljen u okviru projekta “Roditelji za školu djece budućnosti”, serijala koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija 02/24)
PRETHODNI ČLANCI SERIJALA: