Prema podacima MUP-a, lani je zabilježeno 838 kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, a kako se procjenjuje da je na jedan prijavljeni još 15 do 20 neprijavljenih slučajeva, potencijalna brojka seksualno zlostavljane djece penje se na 12.570 do 16.760! Uglavnom su zlostavljane djevojčice. Je li tako bilo i u slučaju četrnaestgodišnjakinje iz Piškorovca u Međimurju, gdje je prije nekoliko dana od uboda nožem preminula njena majka, koja je prije smrti optužila supruga za seksualno zlostavljanje kćeri, još nije poznato i tko zna hoće li ikada biti do kraja rasvijetljeno. No, činjenica jest da je majku jedanaestero djece, među kojima je i spomenuta četrnaestgodišnjakinja, ubio upravo otac djevojčice, nakon što ga je majka optužila za seksualno zlostavljanje kćeri.
Seksualno nasilje i posljedice
– Najčešći seksualni zlostavljači i jesu osobe bliske djetetu – upozorava Anamaria Drožđan-Kranjčec, voditeljica pravnog tima Ženske sobe, organizacije civilnog društva u čijem okviru djeluje Centar za žrtve seksualnog nasilja. gdje žrtvama pomažu savjetovanjem, terapijama, pripremaju ih za sudski proces, pomažu nakon završetka procesa…
Kad je riječ o seksualnom nasilju nad djecom, najveći je problem strah žrtve da prijavi zlostavljača i pritisak okoline da to ne učini.
– Djeci se često govori da ne smiju nikome ništa govoriti jer će, ako je zlostavljač otac, on otići u zatvor pa više neće imati tko brinuti o njima i o ostatku obitelji. Ili im se ne vjeruje, objašnjava im se da pretjeruju i slično – nastavlja Drožđan-Kranjčec.
Na taj se način i djetetu nabija krivnja za ono što mu se dogodilo, a isto doživljavaju i odrasle žrtve seksualnog nasilja, kojima se redovito pristupa kao da su i same djelomice odgovorne.
– Krivnja je u mentalitetu, društvu, partijarhalnom odgoju zbog čega okruženje traži suodgovornost žrtve. Često im se govori kako im se to ne bi dogodilo da nisu bile izazovno odjevene, da nisu hodale same po mraku, da nisu pile, da se nisu ponašale onako kako su se ponašale… Sve je to, naravno, besmislica, ali je naša stvarnost – zaključuje Drožđan-Kranjčec.
Koliko su ukorijenjene predrasude o tome što je seksualno nasilje i kako mu se suprotstaviti pokazali su razgovori u fokus grupama sa srednjoškolcima, koje su služile za razvoj SNEP programa. U raspravama je većina djevojaka izjavljivala kako je normalno da dečko koji im je platio večernji izlazak na kraju večeri očekuje seksualni odnos, kao što im je normalno da pristanu na seksualni odnos kad ih dečko pozove k sebi. Poznato je i da današnje tinejdžerice imaju blaže stavove prema šamaru u emotivnoj vezi od generacije njihovih majki. A od šamara do seksualnog nasilja s ozbiljnim posljedicama nije dalek put. Na to je ovih dana upozoravala Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe, pitanjem zar netko stvarno vjeruje da žena trpi fizičko, psihičko, ekonomsko nasilje u obitelji koje provodi njen partner ili muž, a da pritom ne doživljava i seksualno nasilje?
Što je SNEP program
Aktivistkinje Ženske sobe jučer su s pravobraniteljicom za djecu obilježile početak Nacionalne kampanje protiv seksualnog nasilja nad i među djecom i mladima. Cilj je podići svijest mladih, stručne javnosti i građana o problematici seksualnog nasilja nad djecom te zagovaranje uvođenja SNEP programa (Seksualno nasilje – edukacijski i prevencijski program) u kurikulume srednjih škola.
SNEP financira Europska komisija, nositeljica projekta je Ženska soba – centar za seksualna prava, a partneri na projektu su Pravobraniteljica za djecu, Plavi telefon, Prehrambeno-tehnološka škola Zagreb, Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana Ogulin, Srednja škola Ivan Švear Ivanić grad, Medicinska škola Osijek, Obrtnička škola Osijek i Ekonomsko-turistička škola Daruvar.
Kampanja će obuhvatiti 31 srednju školu i 2500 učenika koji će kroz šest radionica učiti o seksualnom nasilju općenito, o nasilju u obitelji, elektroničkom seksualnom nasilju te onom u mladenačkim vezama.
Više informacija na web stranici Ženske sobe
Oblici seksualnog nasilja
Svjetska zdravstvena organizacija definira seksualno nasilje kao bilo koji seksualni čin, pokušaj ostvarivanja seksualnog čina, neželjeni seksualni komentar ili prijedlog usmjeren protiv osobe i njene seksualnosti. Karakterizira ga upotreba sile, prijetnje ili ucjene za ugrožavanje dobrobiti i/ili života same žrtve ili njoj bliskih osoba. Oblici seksualnog nasilja su:
Uznemiravanje/napastovanje: neželjena spolna ponašanja koja ne uključuju nužno fizički dodir, a osobu dovode u neugodan i ponižavajući položaj te izazivaju osjećaj srama.
Zlostavljanje (prisilne spolne radnje): uključuje prisilni fizički dodir s nasilnikom, seksualne aktivnosti izmanipulirane lažima, prijetnjama, pritiskom, prisiljavanje na masturbaciju ili na gledanje masturbacije.
Silovanje: vaginalna, analna ili oralna penetracija penisom i/ili objektima. Prema počinitelju ili počiniteljima, dijeli se na silovanje u braku, silovanje u vezama, silovanje od nepoznate osobe, grupno silovanje i silovanje u oružanim sukobima i ratu.
Trgovanje ljudima zbog seksualne eksploatacije: najčešće su žrtve žene i djeca koje su namamljene ili prisiljene na prostituciju.
Seksualna ubojstva: namjerna su ili usputna posljedica seksualnog nasilja ako je žrtva pružala prejak otpor ili može strpati nasilnika u zatvor.
Genitalno sakaćenje: odstranjivanje vanjskih dijelova ženskih genitalija zbog kulturnih ili drugih neterapijskih razloga.
Ubojstva zbog časti: praksa prema kojoj muškarci ubijaju svoje srodnice u ime obiteljske časti zbog seksualnih odnosa izvan braka, uključujući silovanje ili sumnju na bračnu nevjeru.
Nasilna provjera djevičanstva: prisila na ginekološki pregled kako bi se utvrdilo je li himen razderan kao rezultat seksualnog odnosa i kada se to dogodilo.
Ugovoreni dječji brakovi: djevojčice stare od 10 do 17 godina ulaze u brak s puno starijim muškarcima te su osuđene na trpljenje nasilnih seksualnih odnosa.