Da je europska Direktiva o borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja već na snazi, i da je Hrvatska provodi, Željko Prigorac, bivši HDZ-ov načelnik općine Lasinja, ne bi zbog silovanja dobio zatvorsku kaznu od godinu i pol, nego minimalno osam godina! I ništa mu pri tome ne bi pomoglo što ima status branitelja zbog kojeg mu je Visoki kazneni sud i smanjio ionako bijednu kaznu od dvije godine, koliko mu je “odrezao” niži sud. Štoviše, sud bi mu morao pripisati otegotnu okolnost da je “kazneno djelo počinjeno zlouporabom priznatog položaja povjerenja, ovlasti ili utjecaja”. A nitko ne može reći da spomenuti načelnik nije bio osoba sa ovlastima i utjecajem.
Da je Direktiva na snazi, obiteljski nasilnici ne bi već drugog dana išetali iz pritvora, vratili se kući i još jednom prebili ženu i djecu jer su zbog njih završili u pritvoru na jedan dan. Da je Direktiva na snazi, ne bi se zabrane približavanja svodile na smiješnih 50 metara, kojih se nasilnici ionako ne pridržavaju jer se ne boje sankcija. I oni bi kao otegotnu okolnost imali upravo činjenicu da su počinili kazneno djelo kao bivši ili sadašnji supružnik ili partner.
Da je Direktiva na snazi, silovatelji bi se, ako i nisu ulovljeni, tresli od straha još dvadeset godina da ne budu otkriveni jer je to minimalni rok zastare za takva kaznena djela. Oni koji su dijelili osvetničku pornografiju najmanje bi pet godina strahovali da ih se ne otkrije, i to od trenutka od kada je žrtva saznala za postojanje takvog materijala.
Da je Direktiva na snazi, hrvatski bi suci itekako morali objašnjavati zašto presuđuju minimalne kazne, pa i manje od minimalnih, i otkud im uopće ideja da pri odmjeravanju presude uzimaju u obzir žrtvin seksualni život, njen način oblačenja i ponašanja, je li se jako ili malo manje odupirala i tako dalje.
Ratifikacija Istanbulske konvencije zaštitila bi sve žene u EU
No Direktiva još nije na snazi, premda je na dobrom putu da bude usvojena. Europski su parlamentarci u raspravi prošli tjedan o prijedlogu Direktive iznijeli već poznate činjenice – jedna od tri žene u EU doživjela je fizičko ili seksualno nasilje, a jedna od dvadeset je silovana.
“Seksualno nasilje i silovanje koriste kao ratno oružje u Ukrajini. Jedan od pet Europljana smatra da su žrtve krive, da pretjeruju u prijavama i da izazivaju nasilje. Moramo okončati kulturu krivljenja žrtava jer to potiče neosjetljivost društva na užase silovanja i seksualnih napada. Mnogi u EU misle da je seks bez pristanka u određenim okolnostima opravdan, primjerice kad je žrtva pijana, kad ne kaže jasno ‘ne’ ili se ne brani. Zato se u Direktivi uvodi usklađena definicija silovanja na temelju izostanka pristanka. Samo da znači da. Osobito je važno pružiti pomoć i podršku, jer su žrtve često suočene s postupcima koji nisu primjereni tijekom provođenja zakona. Time je žrtvama oduzeto pravo na pravdu. Obuka za policajce i suce je zato nužna. Komisija želi zabraniti da suci postavljaju nepotrebna ili traumatizirajuća pitanja o seksualnoj povijesti žrtve. Treba spriječiti rodno uvjet nasilje time što će kampanje informiranja imati za cilj razbijanje stereotipa. Istanbulska konvencija se pokazala sveobuhvatnim pravnim instrumentom protiv rodno uvjetovanog nasilja i u zaštiti žrtve, te stoga očekujemo od Vijeća Europe da finalizira pristupanje Konvenciji na razini EU”, u svom je uvodnom govoru parlamentarcima izrekla Helena Dalli, europska povjerenica za ravnopravnost.
Nejednakost i toleriranje nasilja proizlaze iz patrijarhata, poručili su parlamentarci u raspravi te zaključili kako za ratificiranja Istanbulske konvencije na razini EU nema pravnih prepreka nego samo politički izgovori. A njenom ratifikacijom sve bi žene u EU bile jednako zaštićene, bez obzira na to je li njihova država ratificirala Konvenciju ili ne.
Indeks rodne ravnopravnosti: treći smo u EU po broju femicida
Ublažavanje kazne silovatelju u Hrvatskoj i rasprava u EU parlamentu o potrebi strožeg kažnjavanja zbivali su se upravo uoči trećeg Europskog tjedna rodne ravnopravnosti, koji je započeo danas. Dok je hrvatski sud ublažavao kaznu silovatelju, a europski parlamentarci raspravljali o strožem kažnjavanju, Europski institut za rodnu ravnopravnost dovršavao je svoj ovogodišnji izvještaj o rodnoj ravnopravnosti, temeljen uglavnom na podacima iz 2020., pandemijske godine.
Hrvatska je, očekivano, ispod prosjeka EU: od mogućih sto bodova, EU je na 68,6,a Hrvatska na 60,7. U EU su porasle rodne nejednakosti u zapošljavanju, obrazovanju i pristupu zdravstvenim uslugama.
Najlošije stojimo u području moći – tu nismo uspjeli prikupiti niti pedeset bodova. Nismo bitno bolji niti u području skrbi – kućanski poslovi i svakodnevna briga za članove obitelji, gdje smo uspjeli dobiti samo 54,4 boda, po čemu smo među tri zemlje s najvećim rodnim nejednakostima. Isto tako smo među samo četiri zemlje članice EU u kojima muškarci priznaju da ne dijele jednako brigu o djeci sa svojim ženama. Međutim, istodobno je percepcija muškaraca u Hrvatskoj o tome koliko sudjeluju u kućanskim poslovima suprotna jer vjeruju kako ravnopravno sa svojim ženama dijele te poslove.
Najbolniji statistički pokazatelj za Hrvatsku u usporedbi s drugim zemljama članicama EU je broj femicida na sto tisuća stanovnika, gdje smo zauzeli neslavno treće mjesto. Najviše femicida izveli su intimni partneri.
Ekstremna desnica ne priznaje rodno uvjetovano nasilje
Silovanja, femicidi, blage kazne, percepcija muškaraca da ravnopravno sudjeluju u kućanskim, neplaćenim poslovima, sve se to može svesti pod jednu riječ – patrijarhat. Za društvo u kojemu muškarci, ali i znatan broj žena, misle kako je za silovanje kriva i žrtva, kako su nasilniku olakotne okolnosti to što je bio u ratu ili je bio pijan ili ljubomoran ili jednostavno iznerviran, nije čudno da ti isti nasilnici slobodno šeću i da vjeruju kako je njihovo pravo primijeniti silu ako im se ona usprotivi. Nije čudno da tip zaključi kako ima pravo polomiti medicinsku sestru jer njegovo dijete nije htjela pustiti u ordinaciju preko reda.
U ovom je društvu rodna ravnopravnost još samo misaona imenica kojom se bave tamo neke feministkinje i razni zgubidani. Dodatni je akcelerator takvim stavovima ekstremna desnica jer, rekoše europarlamentarci u raspravi, ona ne priznaje rodno uvjetovano nasilje, a njene ideje upravo bujaju u Mađarskoj, Hrvatskoj i Švedskoj.