U dnevnom boravku žena od tridesetak godina drži u naručju dvije bebe, dok djevojčica osnovnoškolske dobi sjedi pored njenih nogu na podu i gleda crtiće na televiziji. Majka i njeni blizanci? Ne! Jedna beba je ženi koja ih obje drži u naručju kćerka, druga joj je unuka. A majka ove druge bebe je ta dvanaestogodišnjakinja koja gleda crtiće. I udana je! Njen suprug ima sedamnaest godina.
Medicinska sestra koja je stigla u redoviti obilazak rodilja samo u nevjerici vrti glavom.
Maloljetnički brakovi nisu rezervirani samo za neke druge zemlje, s drugom kulturom, običajima i religijom. Ima ih i na našim prostorima, iako statistika pokazuje da se građani Hrvatske vjenčaju sve manje i da to čine sve kasnije. No, postoji i druga strana priče: prema popisu stanovništva iz 2011. u Hrvatskoj je 289 muškaraca i 1543 žene u dobi od 15 do 19 godina bilo u braku. Problem je što se iz popisa ne vidi jasno koliko je među njima maloljetnika, točnije djece jer prema klasifikaciji UNICEF-a osobe do 18 godina su djeca. MUP-ovi podaci za 2017. godinu govore o 16 kaznenih djela za izvanbračni život s djetetom, što članak 170. Kaznenog zakona definira kao slučaj kad “punoljetna osoba živi izvanbračno s djetetom mlađim od 16 godina”, za što je predviđeno do tri godine zatvora, i to jednako za punoljetnu osobu kao i za one koji su to omogućili ili naveli dijete na takav život. Ako je sve učinjeno iz koristoljublja, predviđena kazna zatvora je od šest mjeseci do pet godina.
Djevica između 15 i 20 tisuća kuna
Stvarnost znatno bolje od službene statistike pokazuje stvarne razmjere maloljetničkih brakova. Prema istraživanju “Dječji brakovi u romskoj zajednici” više od polovice žena te zajednice ušlo je u brak u dobi između 15 i 18 godina, a njih 7 posto čak prije navršenih 14 godina života. Riječ je o dogovorenim, običajnim brakovima, u koje roditelji svoje kćeri guraju što ranije kako bi u brak ušle kao djevice, jer takve na bračnom tržištu vrijede nekoliko puta više od onih koje to više nisu. Kako svjedoče same žene s kojima su istraživači razgovarali, a koje su sve stupile u brak između četrnaeste i sedamnaeste godine života, djevojčica-djevica vrijedi od 15 do 20 tisuća kuna, a onoj koja to nije cijena pada na tri tisuće kuna.
Dječji brakovi nisu samo običaj u romskoj nego i u nekim drugim etničkim zajednicama, no one su puno zatvorenije od Roma pa o njima nema adekvatnih istraživanja. Neformalno se pronosi priča da je u tim zajednicama cijena djevice još puno viša, ali nema relevantnih dokaza za to.
Upozorenja organizacije Girls not Brides
Prema podacima UNICEF-a svaka peta žena u svijetu ušla je u brak prije 18-og rođendana, a trenutno je u svijetu oko 765 milijuna maloljetnih bračnih partnera, od kojih su 650 milijuna djevojčice. Godišnje se u svijetu uda oko 12 milijuna djevojčica, a mnoge od njih udaju u jako ranoj dobi, čim dobiju prvu menstruaciju, neke čak i prije nje.
Međunarodna organizacija Girls not Brides upozorila je da u vrijeme pandemije koronavirusa i prisilne izolacije nekoliko milijardi ljudi djevojčicama još više prijete prisilni brakovi zbog neželjenih i neplaniranih trudnoća u izoliranoj okolini gdje ne mogu dobiti kontracepciju kao niti zdravstveno siguran abortus. Od ožujka ove godine zbog pandemije su zatvorene škole u većini zemalja što je pogodilo 87 posto svjetske učeničke populacije. Djevojčice su izložene rastućem riziku seksualne eksploatacije, seksualnog nasilja i prisilnih brakova. Mnoge od njih u ovoj izolaciji roditelji guraju u prisilne brakove jer ih takav status štiti od drugih vrsta seksualne eksploatacije. Razmišljaju da je za djevojčicu bolji izbor da bude udana za jednog nego da je netko iskoristi bez ikakve obaveze ili čak proda u bijelo roblje.
Statističke posljedice korona izolacije još nisu poznate, no UNICEF podsjeća da je u vrijeme izolacije zbog ebole samo u Sierra Leoneu udvostručen broj maloljetničkih trudnoća i brakova.
250 tisuća udanih djevojčica u SAD-u
Zanimljivo je da su zakonodavstva većine zemalja jasno definirala dobnu granicu pristanka na seks, no u mnogima su “zaboravili” definirati i dobnu granicu za stupanje u brak. Formalno, osoba može samostalno i dobrovoljno stupiti u brak nakon navršenih 18 godina života, no postoje i mnoga izuzeća pa to može i ranije uz potpise roditelja i/ili odobrenje suda. Tako polovica saveznih država u SAD-u nema definiranu zakonsku granicu za stupanje u brak u posebnim okolnostima pa suci mogu dopustiti vjenčanje i djeci. Posljedica se vidi u statistici: u prvom desetljeću ovog tisućljeća u SAD-u je bilo u braku gotovo 250 tisuća djevojčica, uglavnom s odraslim muškarcima. Gdje nema utvrđene dobne granice za brak udaju i desetogodišnje djevojčice. Jedna od njih, danas odrasla žena, koja je odlučila progovoriti o svojoj sudbini, bila je udana već sa jedanaest godina. Druga koja je svoju priču podijelila s javnošću je već sa sedamnaest godina imala šestero djece. Takvi su brakovi u pravilu prepuni nasilja koje djevojčice i djevojke trpe sve dok ne odrastu dovoljno da se mogu suprotstaviti i pronaći način za bijeg iz pakla.
Sud oprostio maloljetnički brak “jer je takav običaj”
Relativno nezapaženo prošla je u hrvatskoj javnosti vijest da je zagrebački županijski sud oslobodio krivnje roditelje maloljetnih supružnika koji su svoju četrnaestogodišnju kćer udali za šesnaestgodišnjaka. Tužiteljstvo je teretilo roditelje za trgovanje ljudima i spolnu zlouporabu djeteta mlađeg od 15 godina jer su djevojčicu prodali roditeljima šesnaestogodišnjaka prodali za 6000 eura, no njihova obrana bila je da je to trošak svadbe. Dobili su samo uvjetne kazne zbog olakotne okolnosti da je “stupanje u brak u vrlo mladoj dobi već stoljećima jedan od običaja etničke zajednice kojoj pripadaju”.
Hrvatski obiteljski zakon, čije bi izmjene trebale biti jedna od prvih akcija novog Sabora, odredio je dobnu granicu za sklapanje braka na 18 godina, no iznimno sud može odobriti sklapanje braka i osobe ili osoba starijih od 16 godina ako utvrdi da su mentalno i tjelesno zrele te da je sklapanje braka “u skladu s dobrobiti te osobe”. U stvarnosti, kao što jasno pokazuje spomenuto istraživanje i sudski slučaj sa zagrebačkog županijskog suda, žmiri se i na slučajeve u kojima su u brak natjerana djeca znatno mlađa i od 16 godina.
Cilj UNICEF-a je da se do 2030. godine potpuno ukine ta “bolna praksa dječjih brakova”, bili oni sklopljeni pred matičarem, u crkvi ili samo običajni. Ne uspiju li, još će 120 milijuna djevojčica u ovom desetljeću završiti u prisilnom braku.
Himenoplastika za skuplju mladenku
Kako je u zajednicama koje forsiraju dječje brakove djevičanstvo djevojčice na visokoj cijeni, sve je cjenjenija i himenoplastika – konstruiranje himena kirurškim putem. Mnogim klinikama za plastičnu kirurgiju takvi zahvati su visoko na listi unosnih usluga, a cijene padaju kako se ide od zapada na istok. Tako Talijanke, u čijoj je zemlji cijena zahvata i do 4000 eura, dolaze na operaciju u Hrvatsku, gdje je ona oko deset tisuća kuna. Djevojke iz Hrvatske pak odlaze u BiH ili Srbiju, jer je u BiH cijena oko tisuću konvertibilnih maraka, a u Srbiji oko 500 eura. Matematika je jasna: ako je razlika u cijeni između mladenke djevice i one koja to nije nekoliko tisuća eura, roditeljima djevojčice isplati se uložiti petstotinjak eura za vraćanje djevičanstva svojoj kćeri.