Sve na našem tijelu ima svoju funkciju, pa tako i dlake, čija je primarna funkcija da nas štite od hladnoće i UV zračenja, od bakterija i prljavštine, a svojim izgledom ili skrivenim mirisom pomažu nam pronaći i partnere. Kroz povijest dlake su se najviše i najčešće mijenjale zbog estetike i poruke koju je određeni tip frizure, a kod muškaraca brada, slao o osobi koja je nosi. No, onda je stiglo dvadeseto stoljeće i radikalno protjeralo dlake sa svih dijelova ženskog tijela osim sa glave.
Ženske dlake
Počelo je 1910. kad u modu ulaze haljine bez rukava, a Gillette koji je u Americi bio vodeći brend za brijanje brada, uviđa mogućnost širenja te predstavlja Milady Decollete britvicu za žene kako bi njihovi ogoljeni pazusi izgledali bolje.
Sljedeće su na red došle dlake na nogama jer su se suknje skratile, a ženske noge dobile najlonke koje su omogućavale da u svim vremenskim uvjetima žena pokaže svoje adute. Proizvođači sredstava za brijanje opet su prvi reagirali i počeli “osvještavati” dame da su dlakave noge u najlonkama neprivlačne, nepoželjne, neženstvene…
Brijanje nogu postaje masovno popularno četrdesetih godina s pojavom pin-up modela. Tako Betty Grable pozira u kupaćem kostimu obrijanih nogu. Slijede Marilyn Monroe, Brigitte Bardot te ostale femme fatale zvijezde čiji seksipil prodaje novi tip ljepote koji podrazumijeva glatke noge.
Dok su s nogu dlake protjerale najlonke, s intimnih dijelova tijela protjerali su ih bikiniji. Trend su započele i proširile Playboyeve ljepotice koje na stranicama magazina nose obrijane noge i bikini zone. Proizvođači britvica i krema za brijanje dlakama su dali i pridjev – ženske dlake, koje je trebalo protjerati sa ženskog tijela, naravno njihovim proizvodima.
Prvi glas za povratak dlaka dignule su 60-ih feministkinje pozivajući žene na oslobađanje od normi koje im nameće drušvo. I 70-tih su se kroz feminističke aktivnosti kao jedna od tema pojavljivale dlake, no unatoč tome, njihov povratak na ženska tijela još se ne nazire. U generacije žena, ali i muškaraca, duboko je usađen stav da je skidanje dlaka s vlastitog tijela pitanje osobne higijene, kao da je izbjegavanje depilacije okolini jednako neugodno kao i netuširanje ili nepranje zuba. Žena s dlakavim nogama u toj je fami necivilizirana, zatucana, neobrazovana…
Kad je krajem osamdesetih Mihail Gorbačov, posljednji vođa Sovjetskog saveza, sa svojom suprugom stigao u Washington, što je označilo početak kraja hladnog rata, mediji su se, šokirani, bavili dlakavim nogama njegove supruge Raise koje su se vidjele ispod prozirnih najlonki. Problem je što profesoricu Moskovskog sveučilišta i suprugu sovjetskog lidera koji je svoju zemlju otvorio svijetu nisu mogli proglasiti zatucanom niti neobrazovanom, ali dlake su i na njenim nogama bile nešto nedopustivo.
Kozmetička industrija
Kozmetička industrija na tržište gladno proizvoda kojima će se dlake uklanjati što bezbolnije i jednostavnije baca najrazličitija sredstva za depilaciju, od mašinica za čupanje dlaka, depilacijskih krema, voskova, šećernih pasta, sve do najrazličijih tipova britvica. Prirodne ‘šumice’ na intimnim dijelovima tijela pretvaraju se u ‘brazilske’, ‘egipatske’, pa makar bile i skroz ogoljene. Niz je egzotičnih imena nastalo za intimne dijelove tijela zahvaljujući upravo uklanjanju dlaka.
Od britvice Milady Decollete do danas žene diljem cijelog svijeta su do svojih glatkih pazuha, nogu i međunožja dolazile na sve moguće načine, uz puno odricanja i vremena i novca, a nerijetko i uz suze. Kozmetička industrija se već više od sto godina jako dobro hrani ‘sramotnim’ ženskim dlakama. Nakon tzv. ženskih dlaka istjerivanje je krenulo i prema muškim dlakama.
Poruku kako nema nikakvog razloga sramiti se vlastitih dlaka posljednjih godina kroz kampanje osvješćivanja šalju razne ekološke, društveno-aktivističke i feminističke udruge. Kampanja #noshavenoshame (nema brijanja, nema srama) na društvenim mrežama kao i sve ostale #bodypositive kampanje uče nas da je svako tijelo lijepo i da trebamo voljeti svoje dlake kao i sve ostale dijelove svoga tijela.