UN je prije 37 godina današnji dan proglasio Međunarodnim danom djece žrtava nasilja. Povod mu je tada bilo stradanje djece u ratnim područjima, prije svega u Palestini, no s vremenom je taj dan prerastao u jedan od simbola borbe protiv svih oblika nasilja nad djecom, bez obzira jesu li ona u ratnom području ili u nekoj mirnoj i bogatoj zemlji, kao i u prigodu da se opet progovori o nasilju nad najnemoćnijima koji se ne mogu ili ne znaju sami zaštititi.
Nasilje nad djecom ove je godine dospjelo u fokus zbog karantene tijekom pandemije koronavirusa, kad je u cijelom svijetu zabilježen porast obiteljskog nasilja. Bez obzira jesu li kod nasilja u obitelji djeca izravne žrtve ili svjedoče nasilju nad majkom, to je za njih stresno iskustvo koje ostavlja posljedice od kojih dječje žrtve pate i kad odrastu.
Milijarda djece u svijetu doživi fizičko kažnjavanje
Svjetske brojke su zastrašujuće: prema podacima UNICEF-a svake godine šest od desetero djece u dobi od dvije do 14 godina, ili milijarda djece u svijetu, doživi fizičko kažnjavanje u svojoj obitelji. Karantena zbog koronavirusa zatvorila je milijardu i pol djece u njihove domove i izolirala ih od njihovih prijatelja, učitelja, susjeda, okoline te ih izložila potencijalnom fizičkom, psihološkom i seksualnom zlostavljanju u kući. Kako su bili orijentirani isključivo na internet preko kojega su učili, igrali se i komunicirali s drugima, postali su još izloženiji cyberbullyingu.
Kao u svijetu, i u Hrvatskoj je zabilježeno znatno više slučajeva obiteljskog nasilja: prema podacima MUP-a, samo u prva tri mjeseca ove godine bilo je 57 posto više kaznenih djela obiteljskog nasilja i 37 posto više prekršaja. Koliko ih je bilo tijekom trajanja izolacije, tek će biti poznato kad se obrade statistike za travanj i svibanj, mjesece u kojima smo ostali zatvoreni u kućama.
U Hrvatskoj je lani ubijeno 14 djece
Izvješće pravobraniteljice za djecu za 2019. godinu već na prvim stranicama donosi zastrašujuće podatke MUP-a o o najtežim posljedicama nasilja nad djecom. Prema tim podacima, lani je zabilježeno 14 kaznenih djela teškog ubojstva djeteta, dok su u 2018. zabilježena četiri takva slučaja, potom jedno kazneno djelo usmrćenja djeteta, 558 kaznenih djela tjelesne ozljede, 106 kaznenih djela teške tjelesne ozljede, šest samoubojstava djece od kojih je dvoje bilo mlađe od 14 godina… Inače, Ured pravobraniteljice pod “djeca” podrazumijeva sve osobe mlađe od 18 godina.
Helenca Pirnat Dragičević, pravobraniteljica za djecu, podsjeća da je zaštita od nasilja pravo svakog djeteta te da nasilje nije samo fizičko, nego je i psihičko, emocionalno, seksualno, a i zanemarivanje djetetovih potreba može se smatrati oblikom nasilja.
“Djeca trpe nasilje u vlastitoj obitelji, što često ostaje skriveno iza vrata i neprepoznato, zatim u odgojno-obrazovnim ustanovama ili u ustanovama u koje su smještena (dječji domovi, odgojni domovi), ali i na ulici, igralištima, sportskim klubovima, u sredstvima javnoga prijevoza… Vrlo često je i nasilje nad djecom u virtualnom prostoru, najčešće na društvenim mrežama. O tome svjedoče i prijave koje prima naš Ured, ali moram upozoriti da to nije realni pokazatelj jer se nama prijavljuje tek manji broj slučajeva. Naime, sve slučajeve nasilja nad djecom treba prijaviti policiji i centru za socijalnu skrb ” kaže pravobraniteljica.
Najvažnije brzo reagirati na znakove koji upućuju na nasilje
Za sada niti ona nema podataka o porastu nasilja nad djecom u vrijeme karantene, no očekuje takav trend jer su u vrijeme izolacije otežano funkcionirale službe za zaštitu djece od nasilja, a djeca, zatvorena u četiri zida, nisu imala mogućnosti za kontakte izvan obitelji te nisu mogla potražiti pomoć.
“I ovom prilikom pozivam građane da ne okreću glavu od nasilja nad djecom. Onima koji se kolebaju i ne žele prijaviti nešto u što nisu sigurni, poručujem da je važno prijaviti i sumnju, a policija i centar za socijalnu skrb utvrdit će je li dijete doista ugroženo i zaštititi ga. Prijave mogu biti i anonimne. Najvažnije je žurno reagirati na znakove koji upućuju na moguće nasilje jer time ponekad doslovce spašavamo život djeteta” apelira pravobraniteljica.
STATISTIKA: Izravne prijave Pravobraniteljici za djecu
Lani je Ured pravobraniteljice za djecu izravno zaprimio 281 prijavu nasilnog i zanemarujućeg ponašanja prema djeci kojem je bilo izloženo ukupno 415 djece i 24 grupe djece. Od toga:
- 97 prijava za obiteljsko nasilje (31 za psihičko nasilje, 29 višestruko nasilje, 28 fizičko nasilje i tjelesno kažnjavanje, 9 za seksualno nasilje)
- 81 prijava na nasilje u odgojno-obrazovnim ustanovama
- 73 prijave na zanemarivanje djece, uglavnom u obitelji
- 81 prijava nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama (61 se odnosi na nasilje među djecom, a 20 na nasilje odraslih nad djecom, među kojima je osam zbog seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja djece od učitelja i drugih osoba u školi)