Očito je Vlada Republike Hrvatske od 5. siječnja 2022. do 13. rujna 2023. doživjela kopernikanski obrat, još jedan u nizu. Naime, dok je 5. siječnja lani mr.sc. Andrej Plenković, predsjednik Vlade, potpisao mišljenje upućeno Saboru da ne prihvati prijedlog Socijaldemokrata o uvrštenju femicida kao posebnog kaznenog djela u Kazneni zakon, odjednom to postaje ne samo poželjno nego i nužno. Kako je danas sam premijer na sastanku s predstavnicima nevladinih organizacija za borbu proptiv rondo uvjetovanog nasilja i obiteljskog nasilja posebno naglasio predstavljajući buduće izmjene više zakona kojima se osnažuju prava žrtava tih oblika nasilja.
Tog lanjskog 5. siječnja Plenković je, među ostalim, potpisao sljedeće: “Vlada Republike Hrvatske ističe kako predmetna dopuna ne predstavlja nikakav novi sadržaj u usporedbi s trenutno važećim tekstom odredbe članka 87. stavka 21. Kaznenog zakona, koji propisuje niz diskriminatornih osnova, među kojima i spol, a glasi: ,’Zločin iz mržnje je kazneno djelo počinjeno zbog rasne pripadnosti, boje kože, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etničkog podrijetla, jezika, invaliditeta, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe. Takvo postupanje uzet će se kao otegotna okolnost ako ovim Zakonom nije izričito propisano teže kažnjavanje.’ Naime, kazneno djelo počinjeno zbog spola druge osobe već prema važećem zakonodavnom uređenju predstavlja zločin iz mržnje. Stoga će počinitelj kaznenog djela iz mržnje motivirane spolom žrtve odgovarati za kvalificirani oblik kaznenog djela u onim slučajevima gdje Kazneni zakon izričito predviđa teže kažnjavanje (npr. kazneno djelo teškog ubojstva (članak 111. točka 4. Kaznenog zakona), sakaćenja ženskih spolnih organa (članak 116. stavak 3. Kaznenog zakona), tjelesne ozljede (članak 117. stavak 2. Kaznenog zakona), teške tjelesne ozljede (članak 118. stavak 2. Kaznenog zakona), osobito teške tjelesne ozljede (članak 119. stavak 2. Kaznenog zakona), prijetnje (članak 139. stavak 3. Kaznenog zakona), teška kaznena djela protiv spolne slobode (članak 154. stavak 1. točka 4. Kaznenog zakona) itd.). U slučajevima gdje Kazneni zakon ne predviđa kvalificirani oblik kaznenog djela za zločin iz mržnje, sud će prilikom odmjeravanja kazne cijeniti činjenicu da je počinitelj postupao motiviran mržnjom na temelju spola kao otegotnu okolnost.”
Samo godinu dana ranije, a povodom femicida počinjenog u Splitu gdje je bivši partner višestrukim ubodima noža usmrtio ženu na njezinom radnom mjestu,m u duća, Plenković je ustvrdio kako “ne može spriječiti primitivce, divljake i kretene da čine takva kaznena djela”, unatoč tome što je svima već jasno da se upravo femicid, kao plansko ubojstvo, a ne ubojstvo na mah te ono kojemu prethodi dugogodišnje zlostavljanje žrtve baš može spriječit kada postoji sustav i proaktivne politike kojima rodno uvjetovano nasilje i obiteljsko nasilje sprječava.
Plenkovićeva poruka da je ubojstvo žene neprihvatljivo
Danas je priča obrnuta. Udrugama koje se bore protiv nasilja u obitelji i nasilja nad ženama Plenković je jasno poručio: “Hrvatska u kazneni zakon uvodi femicid, odnosno teško ubojstvo ženske osobe, za koje će biti kazna od 10 godina zatvora do dugotrajnog zatvora. Odlučili smo poslati jasnu i nedvosmislenu poruku svim segmentima društva da je ubojstvo žene zato što je žena neprihvatljivo.”
A njegov ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica dodaje kako je to dio politike unapređenja zakonodavnog okvira čime se Hrvatska pozicionira u sam vrh država članica EU po zakonodavstvu za zaštitu žena i djece od nasilja.
Lijepo. Mogli smo se tu pozicionirati još prije gotovo najmanje dvije godine, ali bolje ikad nego nikad. Ipak predizborne i izborne godine donose značajan napredak u mnogim stvarima.
Zakonske izmjene su pozdravile sve udruge za borbu protiv nasilja kojima su predstavljene, kao i svi ljudi zdravog razuma. Jer, činjenica jest da je nasilja sve više i da se nasilnici naprosto ne boje kazni koje su u pravilu blage. Na to je upozorila Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, izjavivši da su izazovi u praksi često izricanje najnižih kazni i ekstenzivno korištenje olakotnih okolnosti.
Izmjene seta zakona koje je Vlada danas najavila
Na predstavljanju mjera za suzbijanje nasilja nad ženama i zaštitu prava djece prezentirane su izmjene više zakona – Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakona o sudovima i Obiteljskog zakona.
U kazneno zakonodavstvo uvodi se pravo žrtve na žalbu protiv rješenja o mjeri opreza, dok će kod kršenja mjera opreza sud u roku 24 sata morati donijeti rješenje o zamjeni mjere opreza istražnim zatvorom.
Policija dobiva ovlasti uhititi nasilnika kada postoji sumnja da je mjera prekršena.
Žrtve kaznenih djela protiv spolnih sloboda trebat će ispitivati audiovizualnim putem.
Iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji briše se prekršaj spolnog uznemiravanja i prebacuje se u sferu kaznene odgovornosti.
Za kršenje zaštitnih mjera iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji moći će se izreći isključivo zatvorska kazna.
Kazna za kazneno djelo silovanja se povećava: za temeljni oblik od tri do osam godina zatvora umjesto jedne do pet, a za kvalificirani oblik pet do 12 godina zatvora umjesto aktualnih tri do 10 godina.
Napokon se ukida i zastara kaznenog progona za sva teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, što omogućava odraslim ljudima koji su kao djeca bili žrtve seksualnog nasilja i iskorištavanja da potraže pravdu, jer to kao djeca nisu ni mogli, niti su kao djeca mogli osvijestiti da su i u kolikoj mjeri bili žrtve..
Nametljivim ponašanjem i spolnim uznemiravanjem od sada će se smatrati kaznena djela koja nisu nužno bila dugotrajna.
I kako je najavljeno, femicid bi setrebao naći u katalogu teških kaznenih djela zapriječene zapriječene kazne zatvora od najmanje deset godina do dugotrajnog zatvora.
U mjere ulaze i izmjene Zakona o sudovima, kojima se uvodi specijalizacija sudaca za rad na predmetima nasilja u obitelji i nad ženama te će na tim predmetima moći raditi samo oni suci koji se redovito stručno usavršavaju o problemu nasilja.
U Obiteljskom zakonu dodatno se štite prava i interes djece koja su žrtve nasilja u obitelji, a to podrazumijeva i djecu koja su izložena svjedočenju nasilja od strane nasilnog roditelja. Iz zakona se briše obveza o medijaciji kada postoji tvrdnja ili saznanje o postojanju nasilja u obitelji.
Kod donošenja odluke o roditeljskoj skrbi propisuje se da sud mora uzeti u obzir i tvrdnje o postojanju nasilja.
Stručnjaci iz sustava socijalne skrbi poslana je poruka da ne bi više smjeli koristti pojam “otuđenja djeteta” kao i to da majke koje se pozivaju na nasilje ne smatraju nesuradljivima i nekompetentnima kao roditelje.
Kako bi se materijalno zaštitila djeca od roditelja koji ne plaćaju alimentaciju, uvest će se Alimentacijski fond iz kojeg će država isplaćivati iznos alimentacije za djecu čiji roditelji ne izvršavaju svoje obaveze, a država će se naknadno namiriti od obveznika uzdržavanja.
Izmjene zakona će do kraja idućeg tjedna biti puštene u javno savjetovanje, a cilj je da se usvoje do kraja ove godine te na snagu stupe u siječnju 2024.
EP: Bez jasnoga “da” to je silovanje
O nasilju se danas govorilo i u Europskom parlamentu, gdje je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svom godišnjem izvješću o stanju Unije, među ostalim, rekla: “Zaključili smo dosjee za koje su mnogi mislili da će zauvijek biti blokirani, poput Direktive o ženama u odborima i povijesnog pristupanja EU-a Istanbulskoj konvenciji. S Direktivom o transparentnosti plaća u zakon smo unijeli osnovno načelo da jednak rad zaslužuje jednaku plaću. Ne postoji niti jedan argument zašto bi – za istu vrstu posla – žena trebala biti manje plaćena od muškarca. Ali naš posao je daleko od završetka i moramo nastaviti gurati napredak. Znam da ova kuća podržava naš prijedlog o borbi protiv nasilja nad ženama. I ovdje bih željela da u zakon uvedemo još jedno osnovno načelo: Ne znači ne. Ne može biti istinske jednakosti bez slobode od nasilja.”
Na to su se nadovezali europarlamentarci porukom da bez jasnoga “da” nema pristanka na seksualni odnos, što znači da je onda riječ o silovanju. “Države članice sada se moraju zauzeti za prava žena kako bi bile sigurne svugdje u Europi”, zaključili su europarlamentarci.
Hrvatska ide tim tragom, barem sudeći po posljednjim najavama izmjena zakona. Sada još samo treba uvjeriti suce da pojmove kao što su “ugledan građanin”, “branitelj”, “ljubomoran” i slične.