Redovne preglede dojke mamografijom obavlja 80 posto žena u dobi između 50 i 69 godina. Visoki je to postotak koji je pokazalo i istraživanje Europske zdravstvene ankete EHIS za Hrvatsku. Zahvaljujući upravo povećanoj svjesnosti o važnosti zdravstvene preventive kojom se značajno smanjuje smrtnost od raka dojke povećavaju šanse za ozdravljenjem oboljelih ako se na vrijeme otkriju zloćudne tvorbe na dojkama, upravo u populaciji te dobi koja najviše i podliježe toj vrsti oboljenja od raka.
Preventivni mamografski pregledi u Hrvatskoj su pokrenuti 2006. godine u okviru Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka dojke, a na godišnjoj se razini na preglede poziva više od 150 tisuća žena, posljednjih se godina bilježi pad smrtnosti od te zloćudne bolesti. Odazove ih se godišnje 60 posto. Gledamo li u okviru dvije godine, koliko je razdoblje redovnih mamografksih pregleda, odaziv je ukupno veći, a prema riječima dr. Andreje Šupe Parun, nacionalne koordinatorici Programa ranog otkrivanja raka dojke deset oko posto žena se nikada besplatnim preventivnim pregledima Programa nisu uključile. Otkako je Program pokrenut zahvaljujući njemu otkriveno je sedam tisuća oboljenja od raka dojke i većina je otkrivena u ranije stadiju.
„Pokušavamo doprijeti do svake žene, uključujemo liječnike obiteljske medicine, patronažne službe i privatne ginekologe, jer informiranje i svjesnost o važnosti prevencije i ranog otkrivanja značajno povećava šanse izlječenja“, istaknula je doktorica Šupe Parun i povodom Dana narcisa, koji se već tradicionalno obilježava kao humanitarna akcija i kampanja podizanja svjesnosti o važnosti ranog otkrivanja raka dojke.
Danas su narcise preplavile zagrebački Trg bana Jelačića i Cvjetni trg, kao i trgove brojnih gradova u Hrvatskoj, štandovima mnogih strukovnih udruga iz zdravstva, kao i udruga oboljelih od raka dojke kako bi se kroz ovu veliku nacionalnu humanitarnu akciju prihod od prodaje narcisa namijenio još boljoj prevenciji ranom otkrivanju raka dojke.
Ovu je humanitarnu kampanju 1997. godine pokrenula Hrvatska liga protiv uz potporu studenata Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, a ubrzo se je kroz godine kao danas jednu od najprepoznatljivijih javnozdravstvenih kampanja prihvatile brojne udruge diljem zemlje, a potporu joj daje i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
„Ako usporedimo mortalitet od raka dojke u Hrvatskoj s ostalim zemljama članicama EU, stanje je bolje nego kod ostalih sijela raka. Prema podacima Eurostata o smrtnosti od zloćudnih bolesti (isključujući nemelanomski rak kože) u 2018. godini Hrvatska se nalazi na 2. mjestu, iza Mađarske, dok se po smrtnosti od raka dojke nalazi na 15. mjestu, nešto bolje od prosjeka EU“, istaknula je dr. Šupe Parun.
Posljednjih je godina smrtnost od raka dojke pala za 26 posto, kako je danas istaknuo ministar zdravstva Vili Beroš. Godišnje je ranijih godina umiralo više od tisuću žena, a posljednjih je ona pala na prosječno 750 žena koje umiru od te zloćudne bolesti. Kakva će situacija biti narednih godina zbog utjecaja pandemije, kada je se na mamografski pregled odazivalo osjetno manje žena, tek ćemo vidjeti.
Najbolji je pregled mamografijom
U ranom otkrivanju raka dojke ključnu ulogu kao najbolji test probira ima mamografija – radiološka pretraga kojom se niskom dozom rendgenskih zraka detektiraju promjene u tkivu dojke. Budući da rano otkrivanje raka povećava vjerojatnost uspješnog liječenja, od iznimne je važnosti informirati i potaknuti žene na redovne mamografske preglede. Na raku dojke još uvijek je velika stigma, pa se uopće ne govori kako od njega mogu oblijevaju i umiru i muškarci.
Rak dojke zloćudna je bolest koja se razlikuje prema vrsti tkiva od kojeg je nastala i prema proširenosti. Različite vrste raka dojke ponašaju se različito. Neki rastu sporo i rijetko metastaziraju, dok su drugi agresivniji, rastući i šireći se brzo. Budući da su simptomi rijetki u ranim stadijima bolesti, redoviti samopregledi dojki od izuzetne su važnosti. Ako se prilikom samopregleda pronađe kvržica koja je na opip drugačija od ostalog tkiva dojke, oteklina tkiva dojke koja ne prolazi, nabiranje ili uvlačenje kože dojke, orožnjavanje kože oko bradavice, promjena oblika dojke ili promjena bradavice poput uvlačenja te iscjedak iz bradavice, posebno ako je krvav, potrebno je javiti se svom liječniku. Iako se većina slučajeva raka dojke dijagnosticira kod starijih žena, od raka dojke mogu oboljeti i mlađe žene, stoga je važno da se već od najranije mladosti započne i stekne navika redovitih samopregleda dojki.