Najnoviji rezultati istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a, provedenog među 8,5 tisuća žena i 300 zdravstvenih djelatnika, razotkrili su porazan utjecaj neetičnog marketinga u koji ulaže industrija adaptiranog mlijeka na odluke dojilja da svoje bebe umjesto majčinim mlijekom hrane industrijskim zamjenskim formulama. Studija koju je WHO upravo objavila među ostalim otkriva kako industrija adaptiranog mlijeka u svoj marketing ulaže nevjerojatnih 55 milijardi američkih dolara kako bi utjecala na odluke rodilja i dojilja o hranjenju dojenčadi. Sustavnom i agresivnom marketinškom strategijom i neetičnom praksom industrija adaptiranog mlijeka uspijeva diljem svijeta doprijeti do više od 50 posto rodilja i dojilja i obitelji kako bi ih obratila na korištenje svojih proizvoda. Drugim riječima, navela na odustajanje od hranjenja dojenčadi majčinim mlijekom.
UNICEF: Industrija adaptiranog mlijeka ugrožava zdravlje djece
“Lažne i obmanjujuće poruke o hranjenju adaptiranim mlijekom značajna su prepreka dojenju, za koje znamo da je najbolje za bebe i majke”, rekla je povodom objave rezultata ove studije izvršna direktorica UNICEF-a Catherine Russell te naglasila: “Potrebne su nam čvrste politike, zakonodavstvo i ulaganja u dojenje kako bismo osigurali da žene budu zaštićene od neetičkih marketinških praksi – i da imaju pristup informacijama i podršci koja im je potrebna za podizanje obitelji.”
Ova istraživačka studija, koja je i najveća te vrste do sada, rađena je u osam zemalja: Bangladeš, Kina, Meksiko, Maroko, Nigerija, Južna Afrika, Ujedinjeno Kraljevstvo i Vijetnam, a metodom intervjua u kojem je sudjelovalo gotovo devet tisuća trudnica, rodilja, dojilja i zdravstvenih djelatnika. Temeljem njih razotkrivaju se ‘izrabljivačke prakse koje koristi industrija adaptiranog mlijeka, formula’, čime se, kako se naglašava u zaključcima studije: ugrožava prehrana djece i teško krše međunarodne obveze o prehrani djece.
Provizije zdravstvenim radnicima za reklamiranje adaptiranog mlijeka
Više od polovice ispitanih roditelja i trudnica (51 posto) kaže da su bili ciljani marketingom od strane tvrtki proizvođača adaptiranog mlijeka, a što je suprotno međunarodnim standardima o praksi hranjenja dojenčadi. Istraživanje je otkrilo kako marketinške tehnike tih tvrtki uključuju neregulirano i invazivno ciljanje trudnica i roditelja, kao i zdravstvenih djelatnika i to kroz sponzoriranu savjetodavnu mrežu i telefonske linije za pomoć; kroz promociju i besplatne darove te kroz niza drugih praksi kojima se utječe na obuku i preporuke među zdravstvenim radnicima.
Poruke koje primaju roditelji i zdravstveni radnici često su obmanjujuće, znanstveno neutemeljene i krše Međunarodni kodeks marketinga nadomjestaka za majčino mlijeko. Ovaj je Kodeks donijela još 1981. godine Svjetska zdravstvena skupština kao jedan od vrlo važnih dokumenata iz područja javnog zdravstva kako bi se majke zaštitile od agresivnih marketinške praksi u industriji dječje hrane.
“Ovo izvješće vrlo jasno pokazuje da marketing mlijeka za adaptirano mlijeko ostaje neprihvatljivo prodoran, obmanjujući i agresivan”, rekao je dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus, glavni direktor WHO-a. te najavio kako se pod hitno moraju donijeti, usvojiti i provoditi novi propisi kojim bi se spriječilo ovakav ‘izrabljivački marketing’, a radi zaštite zdravlja djece.”
Kako industrija adaptiranog mlijeka stvara lažne mitove o kvaliteti majčinog
U svim zemljama uključenim u istraživanje žene su izrazile snažnu želju da isključivo doje i to u u rasponu od 49 posto žena u Maroku do 98 posto u Bangladešu. Ipak, izvješće opisuje kako kontinuirani tijek obmanjujućih marketinških poruka jača mitove o dojenju i majčinom mlijeku i potkopava povjerenje žena u njihovu sposobnost uspješnog dojenja.
Ti mitovi uključuju nužnost adaptiranog mlijeka u prvim danima nakon rođenja, neadekvatnost majčinog mlijeka za prehranu dojenčadi. Šalju se poruke da specifični sastojci formule za dojenčad dokazano poboljšavaju razvoj ili imunitet djeteta. Stvara se percepcija da adaptirano mlijeko duže održava dojenčad sitima i da kvaliteta majčinog mlijeka s vremenom opada.
Takve agresivne marketinške poruke imaju intenciju potkopavanja dokazanih znanstvenih činjenica o vrijednosti majčina mlijeka. Potkopavanje važnih preporuka rodiljama i dojiljama te ljuljanje njihove podrške u dojenju, a jedne od njih su važnost dojenja unutar prvog sata od rođenja, nakon čega slijedi isključivo dojenje šest mjeseci i nastavak dojenja do dvije godine ili kasnije. Jer takva prehrana dojenčadi omogućava snažnu liniju obrane od svih oblika pothranjenosti djeteta, uključujući gubitak težine ili pretilost. Dojenje također djeluje kao prvo cjepivo za bebe, štiteći ih od mnogih uobičajenih dječjih bolesti. Također smanjuje budući rizik žena od dijabetesa, pretilosti i nekih oblika raka.
Samo 44 posto beba do šest mjeseci se isključivo doji
Ipak, globalno, samo 44 posto beba mlađih od šest mjeseci isključivo se doji. Globalne su se stope dojenja jako malo povećale u posljednja dva desetljeća, dok se u istom razdoblju prodaja adaptiranog mlijeka više nego udvostručila.
Prvi globalni vodič za podršku ženama i novorođenčadi
Važnost dojenja, prehrane djece majčinim mlijekom u dojenačkoj dobi, bila je ovaj mjesec, a povodom Svjetskog dana zdravlja i jedna od najvažnijih tema Svjetske zdravstvene organizacije koja je tom prilikom objavila i prvi globalni vodič za podršku ženama i novorođenčadi.
Rezultati istraživanja govore o još jednom alarmantnom podatku: velikom broju zdravstvenih radnika u svim zemljama obratila se industrija hranjenja beba kako bi utjecala na njihove preporuke novim majkama kroz promotivne darove, besplatne uzorke, financiranje istraživanja, plaćene sastanke i konferencije, pa čak i provizije od prodaje. Takvo neetično financiranje promocije i marketinga za prodaju adaptiranog mlijeka u konačnici daje rezultate, izravno utječe na roditeljski izbor prehrane dojenčadi. Više od jedne trećine ispitanih žena je reklo da im je zdravstveni radnik preporučio određenu marku formule.
Kako stati na kraj neetičnom marketingu
Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF prije par dana su objavom rezultata ove velike studije pozivali vlade svih zemalja, zdravstvene radnike i industriju dječje hrane da prekinu eksploatacijski marketing formule mlijeka i u potpunosti implementiraju i poštuju zahtjeve Kodeksa. A to uključuje:
Donošenje, praćenje i provedba zakona za sprječavanje promicanja adaptiranog mlijeka, u skladu s Međunarodnim kodeksom, uključujući zabranu prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji koje daje industrija formule mlijeka
Ulaganje u politike i programe za potporu dojenju, uključujući adekvatan plaćeni roditeljski dopust u skladu s međunarodnim standardima, te osiguravanje visokokvalitetne potpore dojenju
Traže od tvrtki proizvođača adaptiranog mlijeka i cijele industrije da se javno obveže na potpunu usklađenost s Kodeksom i naknadnim rezolucijama Svjetske zdravstvene skupštine na globalnoj razini
Zabrana zdravstvenim radnicima da prihvaćaju sponzorstvo od tvrtki koje prodaju hranu za dojenčad i malu djecu za stipendije, nagrade, potpore, sastanke ili događaje.
O istraživanju
Ovo prvo sustavno i međuregionalno istraživanje naručila je SZO u Bangladešu, Meksiku, Maroku, Nigeriji, Južnoj Africi, Ujedinjenom Kraljevstvu i Vijetnamu te UNICEF u Kini. Istraživanje je proveo specijalizirani odjel za istraživanje unutar M&C Saatchi. Sveobuhvatna analiza provedena je u svakoj zemlji kako bi se procijenio obujam i dinamika marketinga mlijeka za adaptirano mlijeko i mapirali različite vrste reklama, glasnika, sadržaja i oblika širenja. Odobrenja za istraživačku etiku dali su relevantni etički odbori u svakoj zemlji. Kao i intervjui s roditeljima i zdravstvenim radnicima te fokus grupama, istraživanje je uključivalo podskup dubinskih intervjua s direktorima marketinga u Kini, dajući uvid u evoluirajuću taktiku tvrtki za adaptirano mlijeko na ključnom tržištu u nastajanju. Mlijeko formule i duhan jedina su dva proizvoda za koja postoje međunarodne preporuke za zabranu marketinga, u ovom slučaju, kroz Međunarodni kodeks marketinga nadomjestaka za majčino mlijeko.