Hrvatska je u panici zbog stalnog pada broja stanovnika kojih će, prema projekcijama Eurostata, na kraju ovog stoljeća biti oko 2,8 milijuna, što je za milijun manje nego danas. Politika je toga napokon postala svjesna i odlučila krenuti u akciju pa smo dobili i Ministarstvo demografije koje bi trebalo zaustaviti trend pada ili ga čak, u najboljoj verziji, preokrenuti.
Broj stanovnika raste useljavanjem i rađanjem, a niti u jednoj opciji nismo se iskazali. Premda je Hrvatska puna stranaca, većini smo samo prolazna stanica do neke poželjnije europske destinacije. Prema broju novorođene djece također smo slabi. Stopa fertiliteta (broj živorođene djece kod žena u dobi između 15 i 49 godina) je 1,45, manje od prosjeka EU koji je 1,53. A da bi se stanovništvo obnavljalo, ta stopa treba biti 2,1.
Uz sve, Svjetska zdravstvena organizacija objavila je da je svaki šesti par u svijetu neplodan, da to pogađa oko 25 milijuna ljudi u Europi, a niti Hrvatska nije iznimka.
Imamo liječenje neplodnosti, ali ne za svakoga
Dakle, imamo problem s padom broja stanovnika zbog iseljavanja, manjeg broja živorođene djece i neplodnosti koja se, zahvaljujući modernoj medicini, u mnogim slučajevima može uspješno premostiti. Činimo li barem to? Sudeći prema Europskom atlasu politika liječenja neplodnosti, koji ocjenjuje pristup, financiranje i politike u vezi s reproduktivnom medicinom, a sastavili su ga Fertility Europe i Europski parlamentarni forum za seksualna i reproduktivna prava (EPF), nismo u tome loši. Štoviše, od 49 europskih zemalja Hrvatska je na visokom jedanaestom mjestu sa 66,5 posto uspješnosti, jednako kao i Irska. Međutim, baš smo protekle tri godine, otkad se o demografiji počelo intenzivnije govoriti, i tu zabrljali. Prema Atlasu iz 2021. pali smo za tri mjesta!
Prema zakonskoj regulativi imamo sve što imaju i druge europske zemlje – tehnologije potpomognute oplodnje, inseminaciju spermom donora, vantjelesnu oplodnju (IVF), donaciju jajnih stanica, intrauterinu inseminaciju, financiranje potpomognute oplodnje iz državnih fondova, ali… Ne za svakoga!
Najbolje i najgore zemlje
Na vrhu liste posljednjeg Atlasa su Belgija, Nizozemska, Francuska i Izrael. U Belgiji, prvoj na listi, svi imaju pravo na sve varijante potpomognute oplodnje, bez obzira na to u kakvoj su vezi ili su samci. Isto je i u Nizozemskoj, Francuskoj i Izraelu. Ovu potonju zemlju samo muči problem što nema dovoljno profesionalaca za liječenje neplodnosti.
Na samom dnu liste su Bjelorusija, Slovačka, Švicarska, Bosna i Hercegovina, Albanija, Azerbejdžan i Kosovo. No, čak i u Albaniji, Bjelorusiji i Azerbejdžanu žene bez partnera mogu dobiti tretmane liječenja neplodnosti kao i heteroseksualni parovi, ne trebaju im liječničke potvrde da su neplodne. Švicarska je na dnu liste jer nema financiranja liječenja neplodnosti iz javnih fondova.
Konzervativizam diktira tko smije dobiti pomoć države da bi imao djecu
Najviše postupaka država je spremna financirati samo heteroseksualnim parovima. Žene bez partnera mogu računati na IVF i inseminaciju samo uz dijagnozu neplodnosti, a ženama u istospolnim vezama nije dopušteno niti to. Točnije, dopušteno im je ako same plate ili odu u inozemstvo i, naravno, same plate.
Hrvatska i opet pada na neravnopravnosti! Svi su dobrodošli na tretmane liječenja neplodnosti ako su hetero par u braku ili registriranom partnerstvu. Konzervativizam i ovdje diktira tko smije, a tko ne smije dobiti pomoć države da bi imao djecu. Što je najgore, teško će se išta promijeniti jer je Ministarstvo demografije pripalo desnoj političkoj opciji u Vladi, koja se ježi na spomen LGBT-ja, transseksualnih osoba, dopuštenje usvajanja djece istospolnim parovima, a čuli su se i stavovi da su djeca rođena “in vitro” djeca drugog reda.
Uz to, padamo, baš kao i kod Atlasa kontracepcije, i na odnosu prema pacijentima jer država ne nudi organiziranu i sponzoriranu edukaciju o plodnosti, ne nudi se psihološka podrška kao dio tretmana medicinski potpomognute oplodnje, a nije omogućeno niti uništavanje zametaka.
Pet zahtjeva vladama europskih država
Autori Atlasa apeliraju na Europski parlament i sve europske države, bile one članice EU ili ne, da hitno poduzmu mjere kako bi se, u demografskoj drami koja pogađa cijelu Europu, preokrenuli trendovi u liječenju neplodnosti. Od država traže sljedeće:
- Priznati pravo da se pokuša imati dijete kao univerzalno pravo u cijeloj Europi;
- Osigurati jednak pristup sigurnim i učinkovitim tretmanima plodnosti;
- Osigurati javno financiranje za sve linije liječenja plodnosti;
- Angažirati javni sektor u boljem informiranju o plodnosti i neplodnosti;
- Provesti komunikacijske kampanje za uklanjanje stigme povezane s neplodnošću.