Koliko su trudnice, babinjače i dojilje, kao i brojni parovi koji planiraju potomstvo te oni koji idu na postupke potpomognute oplodnje željni pravodobnih i kvalitetnih informacija o cijepljenju protiv covida dokazao je današnji dvosatni online panel u organizaciji udruge Roda. Prvi takav javni skup organiziran sa stručnjacima putem kojega je građanima omogućeno da postavljaju pitanja i da od stručnjaka iz prve ruke na njih dobiju odgovore. Putem Facebooka, kojim se kanalom uživo mogao pratiti zoomom organiziran panel, na stotine je ljudi prvi puta od pojave pandemije imalo priliku danas čuti odgovore na brojna pitanja koje imaju trudnice, dojilje i ljudi koji idu na MPO postupke, a postavljaju ih već mjesecima.
„Trudnice su u cijeloj ovoj pandemiji ostale na vjetrometini!“, slikovito je dočarao profesor Ratko Matijević, specijalist porodništva i ginekologije KB Merkura, situaciju u kojoj smo se zatekli zbog nedostatka informacija upravo ovoj jednoj od najosjetljivijih skupina građana. Da je tome tako dokazuje i činjenica da su Rode u samo par dana pripremajući panel prikupile anketom više od 170 pitanja žena, trudnica, dojilja… Tijekom samog panela pristiglo ih je još 200-tinjak. Na njih su, osim profesora Matijevića, uživo odgovarali Dinka Pavičić Baldani, specijalistica humane reprodukcije u Petrovoj, Bernard Kaić, specijalist epidemiologije iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Jurjana Novoselac, specijalistica transfuzijske medicine KBC-a Zagreb koja radi i u Banci humanog mlijeka i Magdalena Kurbanović, profesorica primaljstva Fakulteta zdravstvenih studija iz Rijeke. Svoje iskustvo u potrazi za brojnim odgovorima na pitanjima o cijepljenju, njegovom utjecaju i mogućim posljedicama podijelila je Luiza Bouharaoua, zagrebačka književnica koja se u trudnoći željela zaštititi od zaraze koronavirusom, ali unatoč oficijelnoj kampanji za cijepljenje kao trudnici joj to uopće nije bilo lako upravo zbog nedostatka smjernica i preporuka struke i zdravstvenog sustava.
Djeluje li cjepivo negativno na trudnice i plod?
Suštinsko je pitanje svim sudionicima bilo: Da li cjepivo protiv covida 19 negativno djeluje na trudnice, na plod, na bebu koju majka doji, na plodnost para koji je ušao u postupke potomognute oplodnje?
Potpuno usuglašenih stavova kao odgovor na njega bili su svi liječnici, sudionici panela: „Kontraindikacija za cijepljenje protiv covida za trudnice, dojilje, parove koji su u MPO postupcima – nema!“
Drugim riječima, svi su redom upravo navedenim skupinama građana cijepljenje preporučili. Zašto takve preporuke nisu stizale i ranije, jer pitanja su u zraku već najmanje godinu dana, pojašnjavao je epidemiolog Bernard kaić: „U ranoj fazi ispitivanja i praćenja nuspojava nismo bili skloni takvim preporukama. No, danas je situacija drukčija. Znamo da je 270 milijuna ljudi u EU cijepljeno, u svijetu više od dvije milijarde, te znamo da nije uočena nikakva nuspojava koja bi imala negativan ishod na trudnice. Naš se stav temeljem toga promijenio i sada bez zadrške preporučamo cijepljenje trudnica.“
Profesor Matijević također je pridodao kako u siječnju ove godine ne bi trudnicama savjetovao cijepljenje. No, nakon što su relevantne istraživačke medicinske ustanove i fakulteti od proljeća krenuli sa savjetima i preporukama o tome da je trudnicama bolja zaštita u pandemiji cijepljenje, jer nuspojava koje bi se pokazale da bi cjepivo za njih bilo kontraindicirano nije bilo, i on svojim pacijenticama savjetuje cijepljenje: „Druga je opcija čekati što će se dogoditi ako se trudnica zarazi i oboli. Posebice kad znamo da je u Britaniji došlo do situacije da je među teško oboljelima od covida na respiratorima svaka šesta necijepljena trudnica. Naša je posao da budemo sami dobro informirani, i da informiramo trudnice relevantnim i utemeljenim podacima, kako bi one mogle individualno donositi odluke. Tu naglašavam da se radi o informiranom pristanku na cijepljenje. Moramo biti spremni i daljnje korake. Danas i ne bi trebalo biti pitanje da li se cijepiti, nego da li se cijepiti trećom, tzv. booster dozom. To moramo pratiti i proaktivno svoje pacijente informirati. Moje je osobno mišljenje da je i ona preporučljiva.
Kvari li cjepivo kvalitetu majčina mlijeka?
Profesorica primateljstva Magdalena Kurbanović pojasnila je kako trudnice nisu bile uključene u istraživanja, kao što nikada u kliničkim ispitivanjima nekog lijeka se trudnice ne uključuju. Ali to nije razlog da ih se isključi od informacija i praćenja: „Budući znamo da je jako puno trudnica danas cijepljeno, najveći broj njih je ušao u prvi val cijepljenja jer je bila riječ o zdravstvenim radnicama, koje su se, recimo u Americi svi morali prvi cijepiti, znamo da je zaštita cjepivom od zaraze ona koju trudnicama treba preporučiti. Odnosno, da posljedice cijepljenja ne mogu biti usporedive s posljedicama bolesti od covida 19. Trudnice ulaze u rizičnu skupinu komplikacija zbog zaraze i oboljenja.“
Puno pitanja bilo je majki koje doje djecu, a na njih je odgovarala specijalistica transfuzijske medicine KBC-a Zagreb Jurjana Novoselac, koja je također napomenula kako su upravo zdravstvene radnice, među kojima je bilo i puno dojilja, ušle u istraživanja koja nam danas govore kako cijepiva protiv covida 19 nemaju kontraindikacija na zdravlje dojilja i beba. Pitanje je bilo i da li cjepivo mijenja kvalitetu mlijeka, na što je profesorica Novoselac izrijekom naglasila kako zadnje studije koje su rađene istražujući utjecaj nRNA cjepiva na dojenje i majčino mlijeko pokazala da nikakvog utjecaja na njega nemaju.
„Prva istraživanja s cijepljenim dojiljama počela su već lani u prosincu, a rezultati kao svih kasnijih pokazuju da u majčinom mlijeku nisu nađeni tragovi nRNA cjepiva. Istodobno, potvrđeno je da se antitijela prenose čime se štiti i dijete. Kontraindicirana cjepiva za dojilje su samo ona sa živim cjepivom, a ona su jako rijetka i niti jedno protiv covida nije te vrste. Nuspojave su jednake su kao i u općoj populaciji. Štoviše, mi cijepljenje preporučamo i darivateljicama mlijeka upravo zato jer ono nije kontraindicirano“, naglasila je doktorica Novoselac.
Utječe li cjepivo na plodnost, utječe li oboljenje od covida na plodnost?
Brojna su pitanja liječnicima postavili i parovi koji planiraju ili već jesu u postupcima potpomognute oplodnje. Na njih je odgovarala profesorica Dinka Pavičić Baldani, koja svoje pacijente, također, savjetuje da se cijepe prije ulaska u postupke stimulacije.
„Pitaju nas često koliki vremenski razmak trebaju napraviti od cijepljenja do ulaska u postupke. Mi ga radimo, ali ne zato što bi to bilo relevantno zbog cjepiva, nego da u postupku stimulacije možemo razlikovati nuspojave. Savjetujemo par dana razmaka. Mogu odgovoriti i na pitanja, kojih je također dosta, da li cjepivo utječe na plodnost. Nemamo nalaza koji bi to potvrđivali, ali s druge strane imamo signala da oboljenje od covida utječe na kvalitetu spermija. Prema iskustvu s našim pacijentima, uzorak jest malen, ali dovoljno indikativan, preboljelima od covida spermiogrami nisu takve kvalitete kakve su bile kod istih pacijenata prije nego što su oboljeli od covida. Shodno tome, njima preporučamo višemjesečnu odgodu ulaska u postupak dok se stanje ne popravi“, navela je profesorica Baldini.
I naposlijetku, je bilo dosta riječi i o trećoj, tzv. booster dozi. Ona se do sada preporučivala samo pojedinim skupinama, ali prema najnovijim smjernicama preporučuje se sve široj populaciji, pa tako liječnici očekuju da će se preporuke uskoro odnositi i na trudnice i dojilje.
Rode će narednih dana na svojim stranicama prenijeti sve preporuke međunarodnih zdravstvenih institucija, kao i preporuke koje su prije par dana obznanile tri strukovne udruge, Hrvatsko društvo za ginekološku endokrinologiju i humanu reprodukciju, Hrvatsko društvo za perinatalnu medicinu, Hrvatsko društvo za ginekologiju i opstetriciju i Hrvatski liječnički zbor.
Rodin online panel uskoro će biti dostupan i na njihovom YouTube kanalu.
Iskustvo s cijepljenjem jedne trudnice
Luiza Bouharaoua u ožujku je preboljela je blaži oblik covida i tri mjeseca nakon toga zatrudnjela.
„Kad je došlo vrijeme da se cijepim sugestija ginekologinje je bila da pričekam tri mjeseca dok se plod ne razvije. Nakon toga odlazim po uputnicu liječnici obiteljske medicine koja mi uputnicu ne želi dati s obrazloženjem da se trudnice ne cijepe. Tragala sam za dodatnim mišljenjima, pretraživala po brojnim stranicama i tražila preporuke relevantnih medicinskih centara u svijetu i što više informacija sam imala to mi je manje bilo jasno zašto se trudnice ne bi cijepile. Kontaktiram Hrvatski zavod za javno zdravstvo, koji moj mail i pitanje prvo ignoriraju, da bi odgovor dobila nakon više mjeseci i to takav koji se uopće nije odnosio na mene. Stajao je da pričekam budući sam cijepljena prvom dozom. Počela sam se ozbiljno pitati o funkcioniranju našeg sustava, pa postoji li uopće neka instanca za odgovore na naša najnormalnija i logična pitanja. Onda sam naišla na članak kako u Britaniji sve teže obolijevaju necijepljene trudnice. Našla sam se u situaciji straha, tjeskobe. Prvi konkretniji odgovor naposlijetku dobivam od Andrije Štampara i odlazim se cijepiti nakon što sam tu odluku donijela prilično teško, pod teškim sumnjama, koje i nisu bile moje, nego su mi bile nametnute. Odlučujem se cijepiti u javnozdravstvenoj ustanovi, ispostavi HZJZ-a u Splitu, da bi tamo doživjela još jedan šok. Liječnik me upitao da mu pojasnim tko je mene savjetovao da se kao trudnica cijepim. Komentirao da je u svemu dobro što sam prošla prvo tromjesečje jer su se tada mogle dogoditi „strašne stvari“. Koje strašne stvari? Ja ni u jednom od članaka koje sam nalazila na internetu nisam naišla da bi se nešto strašno dogodilo s plodom, neke malformacije, ili s trudnicom zbog cjepiva. A takvu informaciju dobivam na mjestu koja bi mi trebala biti podrška! Osjetila sam se najusamljenije i najzapuštenije nego ikad do sada. Trudnice su u društvu, u sustavu kao u nekom procijepu, zaboravljene, zanemarene, kao da ih se doživljava da sjede doma i hiberniraju dok ne rode. Mi smo zdrave i mlade osobe, radno smo aktivni. Ja nemam nikakvog razloga biti na bolovanjima, imam zdravu trudnoću, radim i susrećem se s brojnim ljudima kroz posao i među njima i s rizičnim skupinama. Ne mogu shvatiti niti prihvatiti činjenicu da svih ovih proteklih mjeseci nitko nije pronašao hrabrosti da u ime struke da preporuke. One su važne, posebice skupinama kao što su trudnice, rodilje i dojilje. Mi zahtijevamo da struka bude u tom smjeru profesionalno odgovorna, a informiranje je sastavni dio te priče!