Svaki šesti par u svijetu suočen je s problemom neplodnosti. U Hrvatskoj se s neplodnosti bori oko 100 tisuća parova, a gledano na godišnjoj razini medicinsku pomoć potraži manje od 10 posto. Nemogućnost začeća djeteta prirodnim putem u našem je društvu još uvijek snažno stigmatizirana što veliku većinu građana odbija da pomoć potraže putem danas vrlo kvalitetnih medicinskih metoda koje bi im pomogle da postanu roditelji. Prema postojećem Zakonu o medicinski potpomognutoj oplodnji koji datira iz 2012., pristup medicinskim postupcima onemogućen je ženama samicama i lezbijkama, kako bi roditeljstvo ostvarili doniranim spolnim stanicama. Pa i parove koji u postupcima trebaju donirane jajne stanice, spermu ili zametke šalje se u inozemstvo, najčešće odlaze u Češku ili Makedoniju, jer u Hrvatskoj nisu uređene procedure darivanja i doniranja. Ne postoji banka spolnih stanica, tkiva i zametaka.
Aktualni Zakon, iako se prema europskom Atlasu liječenja neplodnosti Hrvatska ubraja u red boljih zemalja po tim politikama humane reprodukcije, u mnogim odredbama također onemogućuje s obzirom na medicinska dostignuća, postizanje najboljih rezultata za ljude koji su ušli u postupke. Prosječno parovi kroz postupke prolaze oko tri godine do ostvarenja željene trudnoće, što je za njih jako puno vremena s obzirom da godinama rapidno opadaju šanse za željenim začećem. Zakon na teret HZZO-a propisuje četiri pokušaja intrauterine inseminacije (IUI) i šest pokušaja izvantjelesne oplodnje (IVF). Naoko izgleda puno, međutim, najmanje dva IVF-a liječnici moraju odraditi u prirodnom ciklusu za što iskustva medicinske prakse govore da su unaprijed osuđena na propast, gubi se dragocjeno vrijeme i novac, jer su šanse za začećem su u tom slučaju minimalne.
Diskriminirajući aktualni Zakon o MPO-u
Aktualni je Zakon o MPO-u, o čemu smo puno puta i pisali, osim što je diskriminirajući za dio populacije kojima je pristup MPO-u onemogućen, prepun ograničenja koja izravno koče primjenu najboljih medicinskih praksi u humanoj reprodukciji. Time i ograničavajući kod postizanja najboljih rezultata. Tako u Hrvatskoj od ukupnog broja živorođene djece između 4 i 5 posto se rodi zahvaljujući MPO postupcima, dok danas države koje su zdravstvenim politikama humanoj reprodukciji dale prioritet postižu udio i do 10 posto djece rođenih zahvaljujući MPO postupcima. Neizravno je isti Zakon, kao i marginalizacija humane reprodukcije u hrvatskom zdravstvu, utjecala i na to da je posljednjih godina zdravstveni sustav ostao bez cijelih timova vrhunskih liječnika humane reprodukcije koje su zbog njihovih znanja i vještina privukle klinike europskih zemalja u kojima imaju puno bolje uvjete rada, a u konačnici i zadovoljstvo jer tako mogu postići i puno bolje uspjehe, omogućiti da ljudi koji liječe neplodnost ostvare što žele, postanu roditelji.
Za malenu državu poput Hrvatske kvalitetan Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji trebao bi biti i jedan od ključnih faktora demografske politike, borbe protiv depopulacije s kojom je Hrvatska snažno suočena. Unazad 40 godina, otkako se Hrvatska kao sedma zemlja u svijetu i peta u Europi te 1983. upisala u povijest svjetske reprodukcijske medicine rođenjem prvog djeteta zahvaljujući medicinskom postupku potpomognute oplodnje, rođeno je tim postupcima gotovo 50 tisuća djece. Zahvaljujući današnjim dostignućima u reprodukcijskoj medicini, a čiju primjenu u mnogim segmentima aktualni Zakon o MPO-u ograničava, Hrvatska bi te uspjehe mogla udvostručiti.
Na tom tragu unazad godinu dana SDP radi na prijedlogu novog Zakona o MPO-u, kojega će u ponedjeljak putem Hrvatskog sabora, najavljuje vodstvo stranke, pustiti u javnu raspravu.
Donosimo neke od po našem sudu bitnijih predloženih izmjena postojećeg Zakona o MPU-u, koji je, podsjetimo, donesen 2012., kada je na vlasti bio SDP i kada je u prvoj godini mandata krenuo mijenjati tada vrlo rigorozan tzv. Milinovićev Zakon o MPO-u, kojim su se u tom razdoblju značajno ograničila prava pristupu medicinskim postupcima potpomognute oplodnje, kao i uspješnost primjene tada propisanih metoda. Podsjetimo samo na jedan detalj, nije bilo moguće zamrzavanje zametaka, pa su se ženama ostvarene tri blastociste vraćale u maternicu bez obzira i na tadašnje poznate opasnosti višeplodnih trudnoća i za majku i za djecu.
Omogućiti pristup MPO-u svim ženama
Dakle, što socijaldemokrati predlažu u prijedlogu novog Zakona o MPO-u?
U prvom redu rješavaju pravo pristupa MPO-u, prema čemu valja svim ženama omogućiti ulazak u postupke potpomognute oplodnje bez obzira na njihov bračni ili partnerski status ili seksualnu orijentaciju. Samicama i aktualni Zakon omogućuje pristup MPO-u i provođenje postupaka na teret HZZO-a, ali mora dokazati da se liječi od neplodnosti, a to su, primjerice, slučajevi policističnih jajnika ili neko onkološko oboljenje. Tim ograničenjem velikom je broju samica onemogućeno je pristupiti MPO postupcima, jer se u njihovom slučaju ne radi o medicinski dokazanoj neplodnosti, nego socijalnoj neplodnosti, budući ne mogu dokazati postojanje braka ili izvanbračne zajednice.
SDP predlaže da se medicinski dokazana neplodnost isključi kao uvjet pristupa MPO-u, tako da svaka samica uz plaćanje, ne na teret HZZO-a, može ući u postupak. Isto tako i žene istospolne seksualne orijentacije, također uz plaćanje, ne na teret HZZO-a. Međutim, ako imaju medicinski dokaz neplodnosti i žene koje žive u istospolnim zajednicama (registriranim ili neregistriranim), također se omogućava pristup liječenju neplodnosti na teret HZZO-a. Prema tom prijedlogu otklonila bi se sadašnja diskriminacija istospolnih osoba, točnije, primjena tog prava bila bi omogućena osobama koje žive u istospolnom registriranom ili neregistrirano partnerstvu.
Međutim, tu se pojavljuje problem trenutnog nepostojanja banke spolnih stanica i zametaka, kao i jasno propisanih procedura doniranja i pohrane te prateće evidencije, registra.
Ustanoviti banke spolnih stanica i zametaka, regulirati doniranja
SDP predlaže ustanovljavanje banke spolnih stanica i zametaka, neanonimno doniranje uz pisani pristanak, u skladu s europskim konvencijama. Darivanje spolnih stanica i prekobrojnih zametaka omogućiti ženama i muškarcima uz uvijek da je najviša dob darivatelja 50 za ženu, odnosno 55 za muškarca. Darivane spolne stanice jedne osobe najviše bi se mogle koristiti za MPO postupak sve dok ne dođe do rođenja dvoje djece u jednoj obitelji ili više obitelji, umjesto dosad propisanih troje djece. Tu valja napomenuti da parovi koji za MPO postupak trebaju donirane spolne stanice ili zametke na te se postupke, na teret HZZO-a, šalju u inozemstvo.
Nepostojanje banke spolnih stanica i zametaka, propisa i protokola o njihovoj pohrani i uništavanju velik je problem cijelog sustava humane reprodukcije i tiče se svih pacijenata uključenih u liječenje neplodnosti.
Aktualni Zakon nema jasno definirano pitanje čuvanja prekobrojnih zametaka, pa pacijenti ne mogu na zahtjev tražiti njihovo uništavanje, tako da imamo situacije da se čuvaju zameci stariji i od 20 godina. Po prijedlogu novog Zakona SDP drži da valja propisati da se pet godina spolne stanice i zameci mogu čuvati na teret HZZO-a, kasnije još pet uz plaćanje pacijenata, kao i mogućnost da u bilo kojem trenutku pacijenti mogu iskazati njihovo uništavanje. Ako to ne učine zdravstvena ustanova donosi odluku o njihovom uništavanju. Riječ je o ustanovama registriranim za humanu reprodukciju i koje imaju kliničku pohranu, u Hrvatskoj je ukupno registriranih 16 ustanova , osam javnih i osam privatnih klinika.
Izbaciti ograničenje o stimulaciji najviše 12 jajnih stanica
Što se tiče postupaka homologne izvantjelesne oplodnje i stimulacije ovulacije aktualni Zakon propisuje kontroliranu stimulaciju kojom se dobiva najviše 12 jajnih stanica koje se smiju oploditi. SDP predlaže ukidanje ovog ograničenja kako bi se pružila mogućnost liječnicima i pacijentima da temeljem medicinske znanosti donose procjene o jačini stimulacije i procjene količine jajnih stanica koje bi se dobile i koliko bi ih se oplodilo, jer takvo numeričko ograničavanje nije u korelaciji s medicinom i nema što raditi u Zakonu. Istodobno, SDP predlaže da se ukine mogućnost unošenja tri zametka u tijelo žene starijih od 38 godina, kako bi se minimalizirao rizik od višeplodnih trudnoća i ugroze zdravlja majke i djece. To je na tragu dostignuća zemalja koje su vrlo uspješne u humanoj reprodukciji i koje posljednjih godina primjenjuju vraćanje jednog zametka i to s istim, ako ne i boljim rezultatom uspješnosti kao i kod vraćanja više zametaka. U Hrvatskoj, nasuprot tome, imamo više od 20 posto višeplodnih trudnoća, što je znatno iznad EU prosjeka. Podsjetimo, tijekom primjene tzv. Milinovićevog Zakona o MPO-u, kada nije bilo moguće zamrzavanje zametaka, nego su se sva obavezno vraćala ženama, imali smo 30 posto višeplodnih trudnoća, a među njima 30 posto trojki i četvorki. Uz ove se odredbe vežu i odredbe načina čuvanja zametaka, koji se prema aktualnom Zakonu danas po dva zamrzavaju u istoj slamci, pa se kod ponovljenog postupka obavezno dva i vraćaju, bez mogućnosti para ili žene da izaberu vraćanje jednog zametka. SDP predlaže da se u jednoj slamci zamrzava po jedan zametak.
Ukinuti obvezu da od šest IVF-a dva moraju biti provedena u prirodnom ciklusu
Kad smo kod reguliranja prava na pohranu spolnih stanica, aktualni Zakon to dopušta samo onima kojima prijeti opasnost da će zbog zdravstvenih problema, recimo onkološkog liječenja, postati neplodni. SDP predlaže da se pravo na pohranu svojih spolnih stanica omogući svim muškarcima i ženama o njihovom trošku. U slučaju smrti zdravstvena ustanova je dužna spolne stanice uništiti, a zametke darovati drugom korisniku prava na MPO.
SDP predlaže i ukidanje uvjeta da od šest IVF postupaka na teret HZZO-a najmanje dva moraju biti izvedena u prirodnom ciklusu. Taj propis je, naime, ponajviše pridonio neuspješnosti postupaka, gubitku vremena, ali i novaca., bez obzira da li je plaćanje išlo na teret HZZO-a ili osobno plaćanje.
Javna će rasprava, najavljuje vodstvo SDP-a trajati do rujna. Želja im je na ovaj, i ne tako uobičajen način – puštanja prijedloga izmjena nekog Zakona u javnu raspravu prije podnošenja Saboru – dobiti što više kvalitetnih prijedloga od ljudi koji su se susreli s problemom neplodnosti, kao i od struke, kako bi temeljem njih, kažu nam SDP-ovci, taj novi Zakon na čijim su izmjenama već radili u suradnji s liječnicima i pravnicima godinu dana – napravili dodatna unaprjeđenja prije nego tu temu otvore ujesen na Saboru.