Rijetku priliku dobili su jučer građani na sjednici Sabora: mogli su vidjeti opoziciju i vladajuće kako se manje više slažu i dopunjavaju u raspravi o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću. Zastupnici su se složili da treba postrožiti pravila o kockanju jer je ono, uz heroin, najozbiljniji oblik ovisnosti i velik javnozdravstveni rizik. Fokus je bio na djeci i mladima kojima je kockanje sve dostupnije i sve privlačnije, no istodobno stvara i ovisnost. Samo je jedna zastupnica, Rada Borić iz kluba zastupnika Možemo!, spomenula i drugi gorući problem vezan uz igre na sreću, a to su obiteljsko i/ili partnersko nasilje.
“Kad se spominju društveni i ekonomski troškovi kockanja, kako to uključuje nasilje u obitelji? Ne možemo lako izračunati cijenu razorenih života – od osobnog bankrota do nasilja, žena i djece ostavljenih na cesti jer je kockar založio stan u kojem su živjeli”, rekla je Borić.
U svijetu su provedena ozbiljna istraživanja koja su dokazala izravnu povezanost kocke, točnije sportskog klađenja, i porasta nasilja u obitelji i partnerskog nasilja.
Klađenje stvara ovisnost
Istraživači Kyutaro Matsuzawa i Emily Arnesen sa sveučilišta u Oregonu dokazali su da je legalizacija klađenja vezanih uz sportska natjecanja u SAD-u izazvala deset posto više prijavljenih incidenata u kojima su muškarci bili nasilni prema svojim partnericama. Najviše partnerskog nasilja događa se nedjeljom od podneva do navečer, dakle u vrijeme i nakon utakmice, posebno ako je klub za koji nasilnik navija izgubio. I nije izgubio samo klub, nego i nasilnik, koji je prije toga uložio novac u kladionici, naravno na pobjedu svog tima. Goldman Sachs procjenjuje da su krajem 2023. godine Amerikanci na klađenje mjesečno trošili više od milijardu dolara! U toj je brojci najveći udio siromašnih zbog čega su mnogi sa svojim obiteljima završili u potpunoj financijskoj bijedi.
Ekonomisti su zaključili da klađenje povećava rizik od bankrota kućanstva za 25 do 30 posto, a posebno su pogođeni mlađi muškarci s niskim prihodima.
Klađenje stvara ovisnost, ovisnost vodi do gubitka novca što izaziva emocionalnu nestabilnost iz koje često slijedi nasilje i to prema najbližima i najranjivijima, dakle prema partnerici i djeci.
Tipovi kockara
Hrvatski zavod za javno zdravstvo na svojoj je stranici nabrojio tipove kockara.
Socijalno kockanje: kulturno prihvatljiva zabava i rekreacija koja nema zaokupljujući karakter, ne donosi psihičke ili društvene posljedice, postoji kontrola nad vremenom, novcem i porivom za kockanjem. Drugim riječima, socijalno prihvatljivo kockanje odnosi se na ulaganje novca koji se, ako se i izgubi, smatra cijenom zabave i to zabave u kojoj je najizgledniji upravo gubitak novca, a koje ne uzrokuje ozbiljnije negativne posljedice po osobu, obitelj ili društvo.
Problematično kockanje: postoji problem s kockanjem i bez potpunog gubitka kontrole. Problematično kockanje je svako kockarsko ponašanje koje narušava život. Ako je osoba zaokupljena kockanjem, sve više vremena i novca troši na to, suočava se s gubitcima ili se kocka unatoč ozbiljnim posljedicama u svom životu, suočava se sa problematičnim kockanjem koje može voditi u ovisnost.
Patološko ili kompulzivno kockanje: Patološki kockar ne može kontrolirati impuls za kockanjem, čak i kada to ima negativne posljedice za tu osobu ili osobe iz bliže društvene okoline. Ono je prihvaćeno kao psihički poremećaj u Dijagnostičkom i statističkom priručniku za duševne bolesti (DSM-III) još 1980. godine te se tada klasificira kao poremećaj kontrole nagona. Osoba ima sve snažniji osjećaj napetosti ili uzbuđenja prije tog čina, a dok traje osjeća užitak, zadovoljenje ili olakšanje. Kockanje može biti redovito ili epizodično, a tijek poremećaja je progresivan. S vremenom se povećava učestalost i uzbuđenje pri kockanju, ali i količina uloženog novca. U najnovijoj verziji MKB 11 priručnika ono spada pod ponašajne ovisnosti, a razlikujemo online i offline (zemaljsko) kockanje.
Hrvatska ima 50 tisuća ovisnika o kocki
Ivana Kekin, zastupnica Možemo!, proteklih je dana nekoliko puta ponovila da je kod nas 40 do 50 tisuća ljudi ovisno o kocki, a svaki od njih utječe na još šest osoba iz svoje okoline. Također, svaki od njih je potencijalni ili stvarni nasilnik, jer ovisnost vodi u financijske probleme koji vode u emocionalnu nestabilnost koja vodi u nasilje.
U radu “Kocka i mladi” u izdanju Ravnateljstva policije, navodi se da je nasilje češće kad je obitelj u krizi. “Problemi s kockanjem mogu dovesti do emocionalnog i fizičkog zlostavljanja partnera, starijeg roditelja ili djeteta. Djeci mogu nauditi osobe koje imaju problema s kockanjem koje na takav način ispuštaju svoj suzdržani bijes i frustracije”.
Psihijatrica dr.med. Elvira Koić je u svom radu “Problematično i patološko kockanje” preciznija.
“Studije pokazuju da žene čiji partner ima probleme s kockanjem imaju 10,5 puta veću vjerojatnost da će biti žrtve nasilja partnera negoli žene čiji partner nema probleme s kockanjem, a objavljeno je kako je s otvorenjem kockarnica nasilje nad djecom i vrijeđanje kod kuće povećano 42 posto, odnosno 80 posto, što se povezalo s porastom kockanja”.
Povijest kockanja
Ljudi se kockaju oduvijek, dokazi datiraju još iz kamenog doba. No, kockanje nije bilo jednako poželjno u svakoj civilizaciji. Već su stari Grci bili svjesni da je kockanje štetno pa su ga zabranili na javnim mjestima, a strogo su zabranili kockanje za novac, osim na sportskim igrama. Rimljani su ga na početku srčano prihvatili, no kasnije su zabranili većinu igara na sreću. U srednjovjekovnoj Firenzi prvi je put organizirana robna lutrija i prvi je puta spomenut naziv “loto”, a u 16. stoljeću Francuzi su uveli termin “lutrija”. Prva državna lutrija organizirana je u Parizu, a slijede Nizozemska i Engleska. U Hrvatskoj je prva kockarnica otvorena 1884. godine u Opatiji, naravno, dostupna samo bogatim gostima.