Ustavni sud Slovenije donio je uistinu povijesnu presudu po kojoj svim ženama treba omogućiti pristup postupcima potpomognute oplodnje (MPO) čime je i ustvrdio da je postojeći slovenski Zakon o liječenju neplodnosti i postupcima oplodnje uz biomedicinsku pomoć (ZZNPOB) već 23 godine, koliko je na snazi, diskriminatoran i u dijelu neustavan jer prava na potpomognutu oplodnju uskraćuje ženama bez partnera i lezbijkama.
Ova se pravosudna bitka protiv diskriminacije žena u području njezinih reproduktivnih prava u Sloveniji vodi već godinama, a posebice posljednje četiri, otkako je u listopadu 2020. skupina od 38 parlamentarnih zastupnika podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona po kojem se neudane žene i žene u istospolnim brakovima ili izvanbračnim zajednicama diskriminiraju, jer za razliku od žena u heteroseksualnim vezama ne mogu pristupiti MPO postupcima.
Do primjene odluke i ispravljanja diskriminatorskih zakonskih odredbi koje je slovenski Ustavni sud u obrazloženju nazvao i neustavnima, doći će tek krajem iduće godine, jer je slovenskom parlamentu, Državnom zboru, za to dat rok od godinu dana. Tek tada će biti i omogućeno ženama samicama i lezbijkama da konzumiraju svoje zakonsko pravo te pristupe MPO postupcima po jednakim uvjetima kao i žene koje su u heteroseksualnim vezama.
Sve je više žena koje nemaju partnera i žena koje su u istospolnoj vezi koje se odlučuju na postupke medicinski potpomognute oplodnje u inozemstvu, jer žele postati roditelji. Rado bi to učinile u Hrvatskoj, ali im aktualni Zakon o MPO ne omogućava. Jedinu iznimku Zakon omogućava onim ženama bez partnera koje mogu dokazati neplodnost, recimo da imaju neprohodne jajnike.
Tako da je uvjet za dokazivanjem neplodnosti u hrvatskom Zakonu o MPO-u jedna od diskriminatorskih zakonskih stavki, jer heteroseksualni parovi neplodnost u najčešćem broju slučajeva kada pristupaju MPO postupcima dokazuju činjenicom da u godinu dana nisu uspjeli sami doći do začeća djeteta. Ta se činjenica prihvaća, jer je svi koji se bave humanom reprodukcijom znaju da uzroci neplodnosti nisu jednoobrazni, da su vrlo slojeviti, kao što je uostalom i liječenje neplodnosti.
I hrvatski Zakon o MPO-u je diskriminatoran
Pravo na pristup medicinskim postupcima potpomognute oplodnje svim ženama već više od desetljeća zahtijeva udruga Roditelji u akciji – Roda koja nastoji svakom prilikom, posebice u studenom kad se obilježava Europski tjedan neplodnosti, osvijestiti ovaj problem da bi se utjecalo na izmjene hrvatskog Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji.
„U Hrvatskoj su dvije skupine žena, samice i lezbijke, vrlo jasno isključene u Zakonu i nemaju pravo na MPO postupak. I nije to pitanje da li na teret HZZO-a ili ne. One nemaju pravo pristupa na MPO postupke što predstavlja diskriminaciju prema ženama na temelju njihove seksualne orijentacije ili bračnog odnosno partnerskog statusa što je u Europi u 21. stoljeću nedopustivo“, pojašnjavala je u intervjuu za Reci.hr Klaudija Kordić iz udruge Roda, ujedno i potpredsjednica organizacije Fertility Europe, situaciju u našoj zemlji koja se ne miče s mrtve točke, iako sve više europskih zemalja posljednjih godina donosi zakone kojima se omogućava dostupnost liječenja neplodnosti svima, ne diskriminirajući ljude po branom statusu i seksualnoj orijentaciji.
Udruga Roda godinama zahtjeva da se samicama i lezbijkama omogući MPO-u
Klaudija Kordić
Pitanje je to i pozitivnih demografskih politika i države koje se učinkovito žele boriti protiv tzv. bijele kuge u humanu reprodukciju, a posebice u područje medicinski potpomognute oplodnje puno ulažu. Pa tako i iz zakonodavstva miču sve prepreke, posebice one ideološki obojene, kako bi medicinske usluge, brojne države i besplatnima, omogućile svim svojim građanima u fertilnoj dobi. Više od 25 milijuna europskih građana nosi se s neplodnošću, a u Hrvatskoj se oko sto tisuća parova suočava s neplodnošću. Preciznijih podataka o broju samica i lezbijki koje žele postati roditelji, ali im je MPO uskraćen, nema.
„Valja naglasiti da je potrebno omogućiti MPO svim ženama koje imaju želju da se ostvare kao roditelji. Ako je Hrvatskoj demografija bitna onda osobama kojima je potrebna medicinska pomoć za ostvarivanje roditeljstva, nju treba pružiti bez fige u džepu! Iskreno u Rodi vjerujemo da će ovaj ministar zdravstva naći sluha za naše prijedloge i sugestije te da će biti voljan ići u izmjenu Zakona o MPO-u. Ministru Vili Berošu planiramo doći s argumentima i usporedbom s drugim zemljama u EU. Želimo da Hrvatska tu napravi svojevrstan iskorak u regiji te da se ipak pridruži onoj skupini europskih zemalja koja omogućava pristup MPO postupcima svim ženama“, rekla nam je prije četiri godine Klaudija Kordić, s nadom da će tada novi ministar imati više sluha od njegovih prethodnika.
Međutim, danas znamo kako preokupacije sada već smijenjenog i bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša nisu ni blizu bile ulaganjima u humanu reprodukciju i promjenama diskriminatorskih zakona, već su ga zanimale potpuno druga, lukrativnija područja u resoru koji je do jučer vodio. A ni oporbeni političari kao svoju političku agendu nikada nisu imali probleme koji postoje u području reproduktivnog zdravlja i humane reprodukcije, a još manje percipirali da imamo zakon, kao i u Sloveniji, koji neustavno diskriminira dio stanovništva, žene samice i lezbijke. Pa im nije palo na pamet tražiti ocjenu njegove ustavnosti u čemu su se slovenski oporbeni političari pokazali puno proaktivnijima i danas imaju razloga za slavlje i ovu najnoviju odluku slovenskog Ustavnog suda nazvati i povijesnom.
Obrazloženje ustavnih sudaca o neustavnim odredbama Zakona o MPO-u
U listopadu 2020. skupina od 38 saborskih zastupnika podnosi zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o liječenju neplodnosti i postupcima oplodnje uz biomedicinsku pomoć, a godinu kasnije i odvjetnik Miha Lobnik za poštivanje načela jednakosti, a u ime Inicijative slobodne žene, jer zakon u neopravdano nepovoljni položaj dovodi neplodne žene koje nisu u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici. Srž oba zahtjeva su tvrdnje o protuustavnoj diskriminaciji na temelju osobnih okolnosti – bračnog stanja i spolne orijentacije.
Zastupnici su išli na članak 55. Ustava koji svakom priznaje pravo na slobodno odlučivanje o rađanju djece i koji ima elemente “pozitivne slobode”, odnosno postupati na način koji osoba sama odabere. Međutim, slovenski Zakon o MPO-u sadrži svojevrsno ‘diskrecijsko pravo’ da postupke MPO-a ne učini na jednak način dostupan svima. Točnije, postojećim propisom uređene su medicinske mjere koje ženi i muškarcu pomažu u začeću djeteta, a zakonodavac je pošao od pojma medicinske neplodnosti koja se može utvrditi samo kod heteroseksualnog para, te slijedom toga omogućuje pristup samo određenim MPO postupcima – heteroseksualnim parovima koji žive u braku ili izvanbračnoj zajednici.
Kako pravno uređenje mora poštivati načelo jednakosti i zabrane diskriminacije, zaštite ljudskog dostojanstva i najboljeg interesa djeteta oba zahtjeva pokreću pitanje protuustavne diskriminacije u pristupu MPO postupcima za tri skupine: neudate žene bez partnera, žene u istospolnom braku ili izvanbračnoj zajednici te žene u tzv. neformalnim zajednicama. Ne problematiziraju nedostupnost OBMP samcima ili istospolnim muškim parovima.
Ustavni sud potvrdio je izravno miješanje u pravo na nediskriminatorno postupanje i utvrdio da se prema obilježjima partnerske zajednice raznospolni i istospolni partneri nalaze u istom pravno gledanom činjeničnom stanju.
Lezbijske partnerice ne mogu začeti dijete bez korištenja donirane sperme, pa se medicinska neplodnost najčešće niti ne dijagnosticira, kao što to nije moguće ni jednoj ženi. Postoje slučajevi u kojima je medicinski dijagnosticirana neplodnost ili genetska indikacija kod žene koja je sama ili živi u lezbijskoj vezi. Dakle, one su u bitno istoj poziciji kao žene koje žive u heteroseksualnim parovima kod kojih je potvrđena medicinska neplodnost kod jednog, drugog ili oba partnera. Ni slobodna žena ni žena u lezbijskom ili neplodnom heteroseksualnom paru ne može prirodnim putem začeti dijete.
Osim toga, slovenski Ustavni je razmatrao i tretman ljudskog dostojanstva kao središnjeg načela ustavnog poretka: „Zahtijevati da žena, da bi pristupila MPO-u, najprije pronađe partnera, zasnuje bračnu ili izvanbračnu zajednicu i pokuša prirodnim putem ostvariti trudnoću, bilo bi u očitom sukobu s njezinim dostojanstvom i privatnošću”, stoji u odluci Suda.
Slovenski Ustavni sud je utvrdio da su jednoroditeljske obitelji s djecom treća najzastupljenija vrsta obitelji i da su po osnovnim karakteristikama u pogledu brige o djeci usporedive s obiteljima s dva roditelja. Isto tako, istospolne su obitelji po svojim bitnim karakteristikama i sa stajališta zaštite interesa djeteta usporedive s heteroseksualnim obiteljima.
Kako su neustavnosti u slovenskom Zakonu o MPO-u politički krojene
Godine 2001. tadašnja vlada premijera Janeza Drnovšeka donijela je zakon prema kojem bi i žene koje nisu u partnerskoj zajednici imale pravo na oplodnju uz biomedicinsku pomoć. Odluci se usprotivila slovenska desnica, a između ostalih, i liječnički lobi, s argumentom da se “u ginekologiji uvijek liječi par, a ne pojedinac, te da struka neće koristiti sve što medicina otkrije”. Organiziran je referendum s jednom od najnižih izlaznosti birača, a na kojem pobjedu odnosi desnica i iz zakona se briše pravo pristupa MPO-u samicama i lezbijkama, točnije MPO postupcima mogu pristupiti samo parovi i žene koje imaju dokaz da su neplodne. Prije dva dana ustavni sud u Sloveniji je odlukom o neustavnosti tih odredbi ispravio je nepravdu. Za mnoge žene i prekasno, jer su diskriminirane u pravu pristupa MPO postupcima 23 godine. Oporbeni političari i nevladine organizacije posljednjih dana zahtijevaju da se odluka Ustavnog suda provede što prije, jer nema nikakvog razloga odugovlačiti s njom narednih godinu dana.
Slovenija se najnovijom odlukom svog Ustavnog suda kojom se omogućava MPO svim ženama pokazala progresivna među EU zemljama. Podsjetimo, Francuska je medicinski potpomognutu oplodnju za lezbijske parove i neudane žene omogućila prije tri godine. Slovenski Ustavi sud je za Zakon o MPO-u potpomognutoj i 2021. donio pravorijek, odnosno, ukinuo je dotadašnju odredbu gornje dobne granice od 43 godine kao podobne za postupke, obrazloženjem da je bila riječ o također diskriminatornom uskraćivanju tog postupka. Podsjetimo i da je 2022. godine slovenski Ustavni sud omogućio pravo na brak i posvajanje istospolnim parovima, čime je Slovenija postala prva bivša komunistička država Europe koja je donijela takav zakon.