Novorođenčad se izuzetno rijetko zarazi koronom, čak i kad je majka pozitivna. Zaraze li se, ne pokazuju simptome bolesti ili su ti simptomi vrlo blagi. Ima li majka COVID-19, novorođenče ga neće dobiti preko njezina mlijeka. Izuzetno je nizak rizik od smrti zaražene novorođenčadi.
S druge strane, znatno je veći rizik od smrti novorođenčadi koja se odmah nakon poroda odvajaju od majki, a posebno su ugroženi oni rođeni prerano. Infekcija covidom rezultira povećanim rizikom od prijevremenog porođaja, a takvoj djeci i njihovim roditeljima važno je osigurati odgovarajuću skrb i podršku.
Smrtnost manja za 40 posto, infekcije za 65 posto
Rezultati su to istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija sa svojim partnerima. Istraživanje poručuje da je bliski kontakt novorođenčadi s roditeljima ključan za njihovo preživljavanje, jačanje imuniteta i općenito kasniji razvoj. Istraživanje je dokazalo posljedice takvih odluka: životi 125 tisuća beba mogli bi se spasiti ako borave uz majku! Neprekidan boravak novorođenčeta s majkom smanjuje smrtnost dojenčadi za 40 posto, hipotermiju za više od 70 posto, a teške infekcije za 65 posto.
Svjetska zdravstvena organizacija zato preporuča da majke nastave dijeliti sobu sa svojom bebom od rođenja, dojiti je i ostvarivati dragocjeni kontakt koža na kožu, pa i kad su pozitivne na COVID-19. Dovoljno je da paze na higijenu ruku i nose masku.
Unatoč tome u mnogim zemljama novorođenčad automatski odvajaju od majki pozitivnih na COVID-19, pa i od onih za koje se samo sumnja da su inficirane. Pregledom 20 kliničkih smjernica iz 17 zemalja otkriveno je da jedna trećina preporučuju razdvajanje novorođenčeta od majke ako ona ima COVID ili se samo sumnja da ga ima. Prema rezultatima ankete provedene s tisuću pružatelja zdravstvenih usluga za novorođenčad, dvije trećine zdravstvenih radnika u 62 zemlje ne dopuštaju majkama i bebama kontakt koža na kožu, a gotovo jedna četvrtina ne dopušta dojenje, čak ni kad majka nema infekciju.
Merkur i bjelovarsko rodilište odvajalo bebe od majki
Daniela Drandić, voditeljica programa reproduktivnih prava u udruzi Roda, podsjeća da je Hrvatska na početku pandemije imala drastična pravila za rodilje zaražene covidom, premda ih tada nije bilo puno. Naime, tada je ravnatelj KBC-a Zagreb Ante Ćorušić, koji je i predsjednik Hrvatskog društva za ginekologiju i opstetriciju, poslao uputu da se porod svake trudnice koja je pozitivna na COVID obavi carskim rezom “da se virus ne bi prenio na bebu”, premda nije bilo nikakvih dokaza da se virus prenosi porođajem. Na sreću, akcijom Udruge Roda ta je odluka povučena.
“U drugom valu pandemije bilo je puno trudnica s covidom, koje su rađale u odvojenim sobama, a uz njih su bile primalje. U bolnicama Merkur i u bjelovarskom rodilištu su odmah poslije poroda odvajali bebe od majki pozitivnih na covid, pa čak i od onih koje još nisu dobile rezultate testa. U drugim bolnicama to nisu prakticirali. Kakvo je danas stanje, ne znamo, jer su odluke o tome prepuštene bolnicama, a one mijenjaju pravila ovisno o njihovoj procjeni trenutne situacije”, otkriva Daniela Drandić.
No, i u prvom i u drugom valu pandemije bilo je roditelja koji svoje bebe, ostavljene u bolnici na liječenju, nisu vidjeli po tri ili četiri mjeseca zbog epidemioloških pravila. Te su bebe izgubile ono najvažnije – rani i stalni kontakt s majčinom i očevom kožom, što je, kao što je podsjetila i Svjetska zdravstvena organizacija, ključno za njihovo zdravlje.
Najnovije istraživanje i preporuke Svjetske zdravstvene organizacije još su jedne u nizu apela na sve države da i tijekom pandemije trudnicama, rodiljama i novorođenčadi omoguće kontinuirani pristup kvalitetnoj zdravstvenoj usluzi i njezi, a takav su lani u listopadu uputile i UNICEF i Svjetska banka.