Opet se bilježe rekordi u broju novozaraženih korona virusom i smišljaju nove, strože mjere. Među najrizičnijim skupinama su i trudnice, koje ne strepe samo za vlastiti, nego još i više za život svog nerođenog djeteta. Upozorenje da je pandemija COVID-19 virusa posebno opasna upravo za taj dio populacije stiglo je iz međunarodnih organizacija.
U svijetu godišnje dva milijuna mrtvorođene djece!
U prvom ikad objavljenom izvješću UN-ove skupine za procjenu smrtnosti djece (UN-IGME) emotivnog naziva “Zanemarena tragedija: Globalni teret mrtvorođenih” navodi se da se svakih 16 sekundi u svijetu rodi jedno mrtvo dijete, a tijekom godine ta crna statistika naraste na gotovo dva milijuna mrtvorođenih. Zbog pandemije COVID-19 virusa moglo bi ih biti još dvjesto tisuća više, procjena je UNICEF-a, UN-a, Svjetske zdravstvene organizacije i Svjetske banke. Naglašava se kako se više od 84 posto mrtvorođenih – a to je svako dijete koje od 28. tjedna trudnoće ne pokazuje znakove života, događa u zemljama niskog i nižeg srednjeg dohotka, a većina tih tragedija mogla bi se izbjeći adekvatnom antenatalnom njegom i brzom i stručnom medicinskom pomoći. Kako je u vrijeme pandemije mnogim ženama otežan pristup zdravstvenim uslugama, a ponegdje je do njih i nemoguće doći, istraživači sa Johns Hopkins Bloomberg škole za javno zdravstvo procjenjuju da bi u nekim zemljama broj mrtvorođenih mogao porasti i za dvadeset posto.
Lani u Hrvatskoj 161 dijete mrtvorođeno
Svjetska stopa mrtvorođenih (broj mrtvorođenčadi na tisuću rođenih) procijenjena je u 2019. godini na 13,87, u Europi je ta stopa iznosila 3,23, a Hrvatska je stopa još niža s procjenom od tri. No, i 161 mrtvorođeno dijete u 2019. godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, je mnogo i otkriva kako je gotovo svakog drugog dana prošle godine neka obitelj proživljavala tragediju.
Čak niti stopom od tri ne trebamo biti osobito zadovoljni kad se usporedi sa stopama zemalja u okruženju: u Sloveniji je stopa mrtvorođenih iznosila 2,5, u BiH 2,8, u Austriji 2,2, u Italiji 2,4, dok su od zemalja u neposrednom susjedstvu stope više u Mađarskoj – 3,3 te u Srbiji – 4,4.
UN je nezadovoljan presporim padom stope mrtvorođenih od početka ovog stoljeća: dok je stopa mrtvorođenih godišnje padala samo po 2,3 posto, smrtnost novorođenčadi padala je po 2,9 posto godišnje, a smrtnost djece u dobi od jednog do 59 mjeseci po 4,3 posto godišnje.
Kriza za trudnice zbog COVID-a 19
Prema izvješću, u zemljama s niskim i srednjim dohotkom po stanovniku i prije pandemije malo je žena dobivalo adekvatnu zdravstvenu skrb koja bi im omogućila da rode živo i zdravo dijete, a otkad je pandemija ograničila kretanje i zdravstvene usluge još je manje onih koje mogu računati na stručnu pomoć prije porođaja i na porođaju.
“COVID-19 pokrenuo je razornu sekundarnu zdravstvenu krizu za žene, djecu i adolescente zbog poremećaja u zdravstvenim uslugama koje spašavaju živote”, rekao je Muhammad Ali Pate, direktor za zdravstvo, prehranu i stanovništvo Svjetske banke. Zbog te činjenice UN i partneri apeliraju na sve zemlje da trudnicama omoguće kontinuirani pristup kvalitetnoj njezi tijekom trudnoće i poroda. I taj se apel ne odnosi samo na siromašne zemlje s visokim stopama mrtvorođenih. I u bogatim zemljama uočeno je da nemaju svi jednak pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti. Tako je za Afroamerikanke u SAD-u gotovo dvostruko rizičnije da će na svijet donijeti mrtvorođenče nego za bjelkinje.