Prava žena u porodu, a za koja su se kroz proteklo desetljeće žene u Hrvatskoj teško izborile, jako su narušena s prvom pojavom mjera izolacije zbog pandemije koronavirusa. Rodilišta su počela, jedno za drugim, rodiljama ukidati mogućnost da na porodu uz njih budu prisutni partneri. Iako takva epidemiološka mjera i zabrana zbog opravdane procjene rizika širenja zaraze uopće nije donesena! Krenula je priča da će sve žene porađati carskim rezom. Dogodilo se to nakon izjave ravnatelja KBC-a Zagreb Ante Ćorušića, kojega se percipira s jakim utjecajem na zdravstvene politike i pod čijom je ingerencijom uostalom i rodilište u Petrovoj, a koji je izjavio da bi rodilje za koje se sumnja da su zaražene koronavirusom trebale rađati carskim rezom, kako se virus ne bi prenio na bebu. Razloga i dokaza za takvu tvrdnju nije bilo, štoviše, pokazalo se kasnije u svijetu da virus nije bio prenesen s majke na dijete, bez obzira o kakvom je tipu porođaja bilo riječ. Uznemirile su se i ubrzo pobunile mnoge trudnice, rodilje i babinjače putem svojih facebook grupa. Otkrile kako su im takva negativna postupanja zdravstva i skidanje prava u porodu, a u vrijeme kad su i same u pojačanim strahovima zbog pandemije, značajno naštetile. Pobunile su se i majke čije su bebe i djeca ovih tjedana morala završiti na bolničkom liječenju, na pedijatriji, a uvedena je mjera zabrane posjeta! Tako da su te bebe i djeca potpuno odvojena od roditelja u vrijeme kad im oni najviše trebaju, za vrijeme bolničkog liječenja. Na sve to ubrzo je reagirala udruga Roditelji u akciji (RODA) obraćajući se hrvatskom Ministarstvu zdravstva i osobno ministru Viliju Berošu, ali i Europskom parlamentu sa zahtjevom da se odmah poduzmu mjere protiv kršenja stečenih prava žena u porodu. Zastupnik Predrag Fred Matić, član Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost u Europskom parlamentu pokrenuo je inicijativu za zaštitu prava trudnica, rodilja i babinjača pod mjerama Covid-19 pandemije, a koju je ovih dana podržalo 62 EU zastupnika i upravo je predana Stelli Kyriakidesi, povjerenici za zdravstvo. O uskraćivanjima prava žena u porodu, inicijativi prema EU i očekivanjima rezultata razgovaramo s Danielom Drandić, voditeljicom programa reproduktivnih prava u udruzi Roda.
Kako je došlo do pokretanja inicijative zaštite prava u porodu pred Europskim parlamentom i u konačnici Europskom komisijom?
Čim smo uvidjeli da su se na prvu pojavu krize među prvima počela urušavati stečena prava u porodu, a za koja su se žene desetljećima zalagale i izborile, morali smo brzo reagirati. Žene su bile očajne zbog zabrane pratnje na porodu, jer to je pravo teško bilo izboreno, a pokazalo se da je prisustvo partnera i pratnje na porodu rodiljama važno i blagotvorno za sam porod. Žene pred porod posebno su bile prestrašene da će bez medicinski opravdanih razloga ići na carski rez da bi nakon toga bile odvojene od svojih beba. Takav je u rodilištima kružio neformalni naputak nakon izjave Ante Ćorušića. Odmah smo upitali ministra zdravstva Vilija Beroša da li postoji službeni naputak po kojem bi žene za koje se sumnja ili jesu zaražene koronavirusom porađale carskim rezom. Dobili smo odgovor da ne postoji nikakav službeni naputak o tome. Nisu postojale ni znanstvena utemeljenja za provođenje jedne takve mjere, a slučajevi poroda djece od strane majki koje jesu bile zaražene koronavirusom govorili su da nije došlo do prijenosa virusa s majke na dijete. No, cijela ta priča zadala je puno glavobolje trudnicama pred porod, a mi još ne znamo da li je zbog nje, tog neformalnog naputka, uistinu bilo više poroda carskim rezom.
Reagirali ste i na zabranu posjeta djeci koja su završila na bolničkom liječenju. Ima li za takvu odluku, na koju su se majke i očevi jako pobunili, opravdanja?
Roditelji su potpuno odvojeni od svoje djece koja su ovih tjedana završili na liječenju, na pedijatriji, a bolnice po nama nisu za tu mjeru imale valjanog opravdanja. Velika je šteta time napravljena! Zna se da su djeci liječenje i oporavak u bolnici puno uspješniji kad su im roditelji u blizini, a da ne govorimo koliko je to važno za mentalno zdravlje djeteta. Umjesto da su promišljale kako postupiti u ovakvim situacijama i to rukovodeći se epidemiološkim mjerama i dokazima, a ne strahom, naše su bolnice uvele zabrane. To je najlakše, a štete najpogubnije! I djeca i roditelji duboko su ovom zabranom traumatizirana. A moglo se postupiti drukčije, bilo je dovoljno mjesta u bolnicama da roditelji budu sa svojom djecom. U drugim zemljama ovakve se zabrane nisu uvodile.
Što konkretno očekujete da će polučiti Inicijativa kojoj ste i suautor, a koja se upravo našla pred Europskom komisijom?
Nakon ove pandemije u prvom redu očekujemo da će i pitanja zdravstvenih politika u Europskoj uniji imati veći prioritet nego što je to bilo do sada. Očekujemo da će povodom ove Inicijative Povjerenica za zdravstvo imati veće ovlasti istražiti na koji način svaka pojedina zemlja pristupa i poštuje prava trudnica, rodilja i babinjača, kao i druga zdravstvena prava, jer su prakse zemalja uistinu različite. Očekujemo da će Europska unija nakon iskustva pandemije biti puno zainteresiranija donijeti nove smjernice koje će sadržavati i zaštitu stečenih prava u porodu, a kojih bi se članice trebale držati kao jednog zajedničkog cilja i standarda. Od Europske komisije konkretno očekujemo da će se pobrinuti da se na zakonodavnoj razini u svakoj zemlji osiguraju zdravstvene politike koje će mjere u ovakvim pandemijama donositi utemeljene na dokazima i činjenicama, a ne na strahu. Shodno tome očekujemo postojanje politika i ustanova u svakoj zemlji koje jamče ženama pratnju na porodu, odgovarajuću skrb trudnica, rodilja i babinjača, uključujući osoblje i zaštitnu opremu.
I naposljetku, očekujemo da će zagovarati i osigurati sufinanciranje kuća za porode odnosno primaljske odjele i službi za porod kod kuće, pogotovo u manjim mjestima. To je nešto što je Hrvatska imala jako dobro razvijeno prije 40 godina.
Mogu li se žene u Hrvatskoj u vrijeme ove pandemije, ili možda u budućnosti sličnih pandemija, porađati kod kuće ili u izvanbolničkim rodilištima, u kakvima bi se lakše i učinkovitije mogle organizirati mjere zaštite od zaraze?
U Hrvatskoj unazad deset godina nije moguće roditi u izvanbolničkom rodilištu, a što smo kao sustav imali baš mi jako dobro razvijen, posebice u malim mjestima i na otocima. Primjerice, na Korčuli smo imali jedno lijepo, i za taj otok veliko rodilište. No, zadnje je zatvoreno prije deset godina, s izuzetkom Sinja, i to funkcionira samo iz političkih razloga. Naime, sinjski alkar mora biti rođen u Sinju. Neke su države, poput Nizozemske, upravo u vrijeme mjera zaštite od zaraze koronavirusom, uspostavile niz malih izvanbolničkih rodilišta i na taj način rodiljama osigurale puno sigurnije mjesto za rađanje s boljim uvjetima boravka prvih dana s bebom, nego bi imale u bolnici. Mala izvanbolnička rodilišta ili primaljska rodilišta i službe nešto su što zagovaramo da se vrati u zdravstveni sustav u Hrvatskoj.
Rodin e-Tečaj u izolaciji već prošlo 2300 trudnica!
U vrijeme mjera izolacije Rode su za trudnice u trećem tromjesečju organizirale besplatni i vrhunski napravljen trudnički e-Tečaj.
Kroz dva je ciklusa tečaj do sada prošlo već 2300 trudnica iz cijele Hrvatske, a upis u treći ciklus e-Tečaja za trudnice, najavljuje Daniela Drandić, bit će raspisan sredinom srpnja.
Rodin e-tečaj je kao besplatna usluga trudnicama razvijan i prije pojave pandemije. I taman kad se pokazalo da je ovaj vrlo dobro napravljen i trudnicama prilagođen program edukacije, koji gotovo u potpunosti zamjenjuje tečaj uživo, jer trudnice trebaju cijelo vrijeme aktivno sudjelovati, a na kraju imaju mogućnost postavljanja pitanja i dobivanja odgovora, krenule su mjere izolacije.
“Ova nas je situacija požurila pa smo odlučili e-Tečaj pustiti u život odmah. On je interaktivan i imamo jako dobar odaziv, a nama je pravo zadovoljstvo što smo trudnicama upravo u vrijeme kad im je to bilo najpotrebnije uspjeli pružiti kvalitetnu i važnu edukaciju da se što bolje pripreme za porod, naglasila je Drandić.
