U prošloj, 2020. godini, Grad Zagreb je na prevenciju obiteljskog nasilja i zbrinjavanje njegovih žrtava potrošio samo 11.048.077 kuna. Manje od jednog promila ukupnih proračunskih rashoda koji su iznosili 11,62 milijarde kuna! I to u COVID godini u kojoj je cijeli svijet upozoravao kako s lockdownom raste i obiteljsko nasilje te vlasti moraju poduzeti odlučne mjere kako bi zaštitile žrtve. Statistika Policijske uprave zagrebačke potvrdila je bojazni: prekršaji nasilja u obitelji porasli su za 32,83 posto u odnosu na godinu ranije, kaznena djela nasilja u obitelji 30 posto, a kaznena djela na štetu djece 11,7 posto. Istodobno, zagrebački Centar za socijalnu skrb zabilježio je 11 posto manje prijava nasilja, što je, nažalost, očekivano. Žrtve su tjednima bile zatvorene u istom domu sa svojim nasilnicima, često bez pristupa mobitelu i internetu i nisu niti mogle prijaviti nasilje. S druge strane, bojale su se kamo će i ako prijave, jer izlaskom iz kuće riskiraju da se zaraze i one i djeca. Sigurne kuće su bile pune, a i kad nisu, bojale su se primiti nove žrtve da ne bi unijele virus i zarazile ostale.
Brojke potvrđuju sve o čemu smo protekle godine pisali u brojnim tekstovima – od apela iz Europskog parlamenta da se nasilnici hitno uklone iz kuća, upozorenja hrvatskih udruga do psihoprofila obiteljskog nasilnika, slučajeva poput solinskog ili požeškog župana koji su punili rubrike crne kronike te brojnih tekstova o preblagom tretiranju obiteljskih nasilnika kad dođu na sud.
Poraslo nasilje nad djecom i starijima
Dakle, samo na Reci.hr ispisali smo kilometre tekstova o obiteljskom nasilju u pandemijskoj godini, a i brojni drugi mediji stalno su upozoravali na to. Nitko ne može reći kako nije znao za problem. I unatoč svemu tome, zagrebačka je vlast u prošloj godini na prevenciju nasilja i zbrinjavanje žrtava potrošila više nego tri puta manje nego na spomenik domovini koji je koštao 35 milijuna kuna ili točno onoliko koliko je koštalo da bi se preskupa sljemenska žičara popela 11 metara.
Među zagrebačkim žrtvama obiteljskog nasilja najviše je žena, najviše u dobi od 30 do 40 godina, no zabilježen je i značajan porast broja osoba starijih od 60 godina. Zastrašujući je podatak da su porasla kaznena djela na štetu djece i to ona najteže vrste – tjelesne ozljede, kojih je bilo 37,2 posto više nego u 2019. Nasilnici su očito svoje frustracije praznili mlateći djecu, i to onu u dobi do 14 godina. A samo je mali broj njih uspio pronaći spas u sigurnim kućama. U tri zagrebačka skloništa – Duga Zagreb, Autonomna ženska kuća i Ženska pomoć sada bile su smještene 103 osobe – 45 odraslih i 58 djece, gotovo deset posto manje nego godinu ranije. Najviše je odraslih stanara u skloništima bilo u dobi od 30 do 50 godina, uglavnom su to žene sa srednjom školom, među kojima je bilo samo 30 posto zaposlenih. U sklonište su pobjegle od nasilja bračnog ili izvanbračnog partnera te bivšeg partnera. Po izlasku iz skloništa, njih 55,56 posto otišlo je u novi, samostalan život, neki kod primarne obitelji (roditelja, braće, sestara…), ali ih se 13,33 posto vratilo partneru – počinitelju nasilja.
Psihološka i pravna pomoć u savjetovalištima
Osim slučajeva obiteljskog nasilja koje su evidentirale policija i centri za socijalni rad 4463 osobe ili njih 20 posto više nego u 2019. zatražilo je pomoć u jednom od pet savjetovališta za žrtve obiteljskog i seksualnog nasilja. Trebala im je psihološka pomoć i pravni savjeti. Pomoć su tražile u Savjetovalištu za djecu i odrasle – žrtve obiteljskog nasilja Duga Zagreb, Autonomnoj ženskoj kući, udrugama Ženska pomoć sada, Ženska soba i B.a.B.e.
U crnoj statistici ima i poneka dobra vijest. Prema evidenciji zagrebačke područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, lani su se uspjele zaposliti 24 žrtve obiteljskog nasilja, među kojima su tri to uspjele kroz mjere aktivne politike zapošljavanja: dvije uz potporu za zapošljavanje i jedna kroz mjeru Javni rad.
O svim ovim brojkama bi zagrebački zastupnici trebali raspravljati na skupštini zakazanoj za 30. rujna. Točka je tek 28. na dnevnom redu, nakon što rasprave o proračunu, komunalnim problemima, obnovi zgrada, poslovanju poduzeća u sklopu Zagrebačkog holdinga…