Prisilna izolacija zbog pandemije koronavirusa zatvorila je u domove žrtve s nasilnicima, a zbog njihovog neprestanog boravka u istom prostoru žrtvama je sada još teže zatražiti pomoć jer su pod neprestanom paskom nasilnika i često se ne mogu dovoljno udaljiti da bi prijavile nasilje ili im je oduzet mobitel pa i nemaju kako dozvati pomoć. Nasilje u obitelji je, od početka pandemije, u cijelom svijetu u porastu, a koliko je problem ozbiljan dokazuju i apeli s vrha međunarodnih organizacija.
Antonio Manuel de Oliveira Guterres, deveti glavni tajnik UN-a, potaknut zastrašujućim porastom nasilja u obitelji od početka pandemije, kako sam kaže, pozvao je sve vlade da osiguraju nastavak kaznenog progona nasilnika, uspostave krizne sustave u ljekarnama i trgovinama te da proglase skloništa za žrtve nasilja osnovnom uslugom.
EU i financijska pomoć za zaštitu žena u izolaciji
Evelyn Regner, predsjednica Odbora za ženska prava u Europskom parlamentu, pozvala je EU i države članice da pojačaju podršku žrtvama obiteljskog nasilja, potaknuta na akciju činjenicom da je u nekim članicama EU od početka pandemije broj slučajeva obiteljskog nasilja porastao za trećinu.
– Ovi su dani i tjedni posebno opasni za žene – istaknula je Ragner i pozvala sve države članice EU da osiguraju jednostavne načine kontaktiranja i upozoravanja policije, poput tekstualnih poruka i internetskih chatova te upotrebu kodiranih riječi s liječnicima ili ljekarnicima, kao i da osiguraju više mjesta u skloništima za žrtve nasilja.
– Kad god je moguće, EU mora financijski podržati mjere država članica i pomoći im u komunikaciji o tim mjerama – zaključila je Ragner i upozorila da će nadolazeća ekonomska kriza puno jače pogoditi žene..
A što su učinile hrvatske institucije? Gotovo mjesec dana od proglašenja globalne pandemije i od trenutka kad je cijeli svijet počeo bilježiti rast obiteljskog nasilja Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku uputilo je priopćenje kojim obavještava žrtve da će im, unatoč pandemiji, omogućiti smještaj i tako ih skloniti od nasilnika.
Centri za socijalnu skrb će “žurno i bez odgode” postupiti u svim slučajevima obiteljskog nasilja ili zlostavljanja i zanemarivanja djece, po dojavi će “odmah izaći na teren i poduzeti sve potrebne mjere u skladu s ovlastima i pravilima struke. U situacijama kad je ugrožen život i sigurnost korisnika, pružatelj usluge ne može odbiti smještaj, no dužan je osigurati uvjete za obaveznu izolaciju žrtve”.
Zlostavljače privesti i zadržati što duže
I Ravnateljstvo policije objavilo je da “i u ovim izvanrednim okolnostima policija povodom dojava ili saznanja o izloženosti djece fizičkom nasilju, seksualnom zlostavljanju ili drugom ugrožavajućem ponašanju, kao i dojava o trenutnoj izloženosti nasilju u obitelji, postupa žurno, u cilju sprečavanja daljnjeg zlostavljanja i zaštite žrtava”.
U praksi, to izgleda tako da policija odvede nasilnika, obavi formalnosti, eventualno ga pritvori i proslijedi slučaj pravosuđu koje, kako je dobro poznato, u ovim okolnostima radi “smanjenim kapacitetom”. Nerijetko se nasilnik već istog ili drugog dana vraća kući i osvećuje onima koje zatekne.
Stoga aktivisti udruga koje se bave problematikom obiteljskog i seksualnog nasilja traže od institucija da “okrenu pilu naopako”. Ženska soba – Centar za seksualna prava i Dom Duga – Zagreb pozivaju da se, umjesto izmještavanja žrtava nasilja, a najčešće su to žene i djeca, iz njihovog vlastitog doma i osiguravanja za njih smještaja u skloništima, izmjeste počinitelji nasilja u obitelji. Traže da se počnu izricati mjere zabrane pristupa žrtvi ili žrtvama na minimalno dva mjeseca ili i dulje, ovisno o težini nasilja i povijesti nasilnog ponašanja te da se počinitelji zadrže u istražnom pritvoru maksimalno dozvoljeno razdoblje. A dok se to ne dogodi, traže da se uvede mogućnost automatskog testiranja žrtava koje bježe od nasilnika kako bi se mogle što prije smjestiti na sigurno, u sklonište. Jer, skloništa su sada u nezavidnoj situaciji.
Vesna Nađ: Najam stanova i za žrtve nasilja
Vesna Nađ, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba najavljuje kampanju kojom žele senzibilizirati susjede i sve koji doznaju za obiteljsko nasilje da to odmah prijave policiji. No, što nakon prijave? Kamo smjestiti žrtve nasilja?
– I u Zagrebu sada ima mnogo praznih stanova jer nema turista niti studenata budući da su fakulteti zatvoreni. Zagreb, koji ima najveći prirez u državi, trebao bi moći sufinancirati najam stana. Klub SDP-a tražit će da grad sufinancira najam stana onima koji su u potresu ostali bez svoga doma, pa zašto to ne bi učinio i za žrtve nasilja? – predlaže Vesna Nađ.
Premalo skloništa i strah od zaraze
– S jedne strane skloništa primarno postoje da bi omogućila žrtvi sigurno mjesto od nasilja, a s druge strane, u vrijeme korona virusa, svaki ulazak novih osoba u sklonište, bez prethodnog testiranja, predstavlja izniman rizik od zaraze za sve druge žrtve koje su već u skloništima – upozoravaju Ženska soba i Duga te tvrde kako su sada žrtve i skloništa u šah-mat poziciji jer je “neodgovorno ne primiti žrtvu na smještaj u slučaju potrebe, ali je isto tako neodgovorno primiti žrtvu na smještaj bez prethodnog testiranja na COVID-19, i riskirati sa zarazom većeg broja od ranije smještenih žrtava u skloništima!”
S istim se problemom bore svi gradovi i traže rješenja, pa je tako splitska udruga Domine u dramatičnom apelu “Izvanredna situacija” pozvala sugrađane da svoje slobodne stanove – apartmane, koji su sada ionako prazni jer turista nema, privremeno ustupe ženama i djeci žrtvama nasilja.
– Žene ostaju na ulici, nezaštićene i bez posla – kažu u udruzi potaknuti porastom broja poziva žena žrtava nasilja koje trebaju hitan smještaj.
Kako prepoznati znakove zlostavljanja u susjedstvu
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku apelira na sve građane, članove obitelji, prijatelje, susjede… da prijave svoje sumnje na nasilje. Prema tom apelu, četiri su znaka da se događa nešto što bi trebalo prijaviti:
– vika, plač, lomljenje stvari i zapomaganje
– s potencijalnom žrtvom ne možete ostvariti telefonski kontakt
– osoba je uznemirena, prestrašena i općenito se neuobičajeno ponaša
– imate dojam da je osoba kontrolirana i da joj je ograničena komunikacija