Danas je Svjetski dan sigurnosti pacijenata, a ovogodišnji, treći po redu, posvećen je sigurnosti majki i novorođenčadi u zdravstvenim ustanovama. Goruću temu nametnule su i opet brojke. “Svakog dana oko 800 žena i 6700 beba izgubi život u vrijeme poroda. Osim toga, gotovo 5400 beba dnevno rode se mrtve, pri čemu se 40 posto smrtnih slučajeva dogodi tijekom porođaja. Većina mrtvorođenih, kao i smrti majki i novorođenčadi, može se izbjeći pružanjem sigurne i kvalitetne skrbi tijekom trudnoće, poroda i u prvim danima života”, argumentira Svjetska zdravstvena organizacija zašto je ovogodišnji slogan “Sigurna skrb za majku i novorođenče”.
U ciljevima održivog razvoja za razdoblje 2015. – 2030. godine zapisano je da se smrtnost majki treba smanjiti na manje od 70 na sto tisuća živorođene djece te da se moraju u potpunosti izbjeći sve smrti novorođenčadi koje se mogu izbjeći zahvaljujući pravilnom medicinskom pristupu i tretmanu. Da bi se to ostvarilo, Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je pet ciljeva svim upraviteljima zdravstvenih ustanova, čelnicima i zdravstvenim radnicima diljem svijeta. Ti ciljevi su:
smanjiti nepotrebne i štetne prakse za žene i novorođenčad tijekom poroda
ojačati kapacitete i podršku zdravstvenim radnicima za sigurnu njegu majki i novorođenčadi
promicati brigu za siguran porod
poboljšati sigurnu uporabu lijekova i transfuziju krvi tijekom poroda
prijaviti i analizirati sigurnosne incidente pri porodu
Kako te ciljeve ostvariti, raspravljat će se danas na globalnoj virtualnoj konferenciji koja počinje u 14 sati po srednjoeuropskom vremenu.
Što je COVID učinio majkama i novorođenčadi?
Premda je od 1990. godine smanjena smrtnost i bolest majki i novorođenčadi, pandemija covida izazvala je prekid zdravstvenih usluga, a brojne su se majke i novorođenčad suočile sa nesigurnom skrbi, poput odgođene i netočne dijagnoze, pogrešne identifikacije pacijenta, pogrešnih lijekova, kirurških pogrešaka, nesigurne transfuzije i injekcija, nedostatne kontrole infekcije pa sve do nepotrebne intervencije i zlostavljanja.
Sigurnost pacijenata temelj je jačanja kvalitetnih zdravstvenih sustava, a u tome je ključno angažirati trudnice, partnere i obitelji te osigurati dovoljan broj kompetentnih zdravstvenih radnika i odgovarajuće resurse, navodi WHO.
I loše iskustvo s porođaja krivo za nizak natalitet
Kako je u Hrvatskoj? Statistika Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuje da nam broj živorođene djece iz godine u godinu pada, pa je od 1991. do 2020. godine taj broj pao sa 51.829 na 35.845. Prošle godine umrlo je 142 dojenčadi, od kojih je njih 88 umrlo u prvim danima života – od nula do 6 dana starosti, a umrle su i dvije rodilje. Stope smrtnosti definitivno su nam puno niže od svjetskih, no to ne znači da se skrb za rodilje i bebe ne može poboljšati. Štoviše, prema istraživanju Udruge Roda provedenom u srpnju anketiranjem 1500 žena i parova, čak 80 posto beba rođenih tijekom lockdowna nije bilo u kontaktu s majkom “koža na kožu”, a 65 posto beba su odvajane od majki što je utjecalo na pad broja dojene djece. Deset posto trudnica preskočilo je preporučene preglede, a njih 68 posto nije uopće kontaktirala patronažna sestra.
No dobro, pandemija je poremetila cijeli zdravstveni sustav, reći će netko kao opravdanje za ove brojke. Međutim, jedno drugo istraživanje Roda, provedeno 2018. i 2019. godine, dakle prije pandemije, pokazalo je porazni podatak da je među pet najčešćih razloga zašto se žene ne odlučuju na drugu trudnoću loše iskustvo sa prvog poroda.
Tome treba pridružiti činjenicu da je Hrvatska među onim europskim zemljama sa vrlo niskom stopom nataliteta. Naravno, iskustvo s poroda nije tome jedini krivac, ali je među prvih pet. Jasno je zašto Svjetska zdravstvena organizacija ove godine postavlja svojih pet ciljeva svima, a ne samo zemljama u kojima je smrtnost majki i beba znatno veća nego u Hrvatskoj.
Sigurnost pacijenata i zdravstvenih radnika
Prvi Svjetski dan sigurnosti pacijenata 17. rujna 2019. godine počeo je globalnom kampanjom za podizanje svijesti o sigurnosti pacijenata. I opet je poticaj bila statistika, koja je pokazala da je ozljeda pacijenata na četrnaestom mjestu uzroka globalnog opterećenja bolestima, čime se našla u društvu tuberkuloze, malarije i drugih zastrašujućih bolesti. Isto se tako popela na četrnaesto mjesto uzroka morbiditeta i mortaliteta u svijetu. Čak i u zemljama s visokim prihodima procijenjeno je da je svaki deseti pacijent na neki način ozlijeđen dok je na bolničkoj skrbi, a u zemljama s niskim i srednjim prihodima nesigurna njega izazvala je 2,6 milijuna smrtnih slučajeva. U primarnoj i izvanbolničkoj zdravstvenoj zaštiti čak je 40 posto pacijenata dobilo pogrešnu dijagnozu, propisani su im pogrešni lijekovi ili su pogrešno korišteni.
Prošlogodišnji, drugi Svjetski dan sigurnosti pacijenata, pandemija covida usmjerila je prema sigurnosti zdravstvenih radnika pa su njegovi ciljevi bili posvećeni podizanju svijesti o važnosti njihove sigurnosti jer je ona izravno povezana sa sigurnošću pacijenata.