Poljakinje i dalje protestiraju protiv drakonskih zakonskih odredbi o zabrani pobačaja, mnogi aktivisti su uhićeni i optuženi za zločine, suočavaju se s policijskim nasiljem na prosvjedima… Europski parlament donosi rezolucije kojima traži od Poljske da opet uspostavi vladavinu zakona, a u međuvremenu Poljakinje putuju u Slovačku, Njemačku, Norvešku i druge zemlje kako bi tamo obavile pobačaj. Klementyna Suchanow, jedna od vođa Ženskog štrajka i autorica knjige “Ovo je rat: žene, fundamentalisti i novi srednji vijek”, upozorava da su žene napali vjerski radikali koji se šire i u druge zemlje, a među njima je i Hrvatska.
Na opasnost od širenja radikalizma na druge zemlje Europe upozorio je u svom tekstu i Neil Datta, tajnik Europskog parlamentarnog foruma za seksualna i reproduktivna prava od 2004., autor poznatog istraživanja “Suvremeni križari u Europi: Tradicija, obitelj i vlasništvo”, u kojem analizira “transnacionalne, ultrakonzervativne i katolicizmom inspirirane mreže utjecaja”. I Neil Datta posebno apostrofira Hrvatsku kojoj prijeti opasnost od poljskog radikalizma. Njegov tekst prenosimo u cijelosti:
“Gotovo potpuna zabrana pobačaja u Poljskoj stupila je na snagu. Poljske bolnice i liječnici više ne smiju obaviti pobačaj u slučaju fetalne anomalije. Takvi su slučajevi činili većinu prekida trudnoća u državi koja je, čak i prije nove zabrane, već imala najoštriji zakon o pobačaju u Europi – sada su pobačaji dopušteni samo u slučajevima silovanja i incesta i kada su majčin život ili zdravlje ugroženi.
Ono što se trenutno događa u Poljskoj, poljska država ne bi trebala smatrati tek tipičnim ponašanjem. Nije ovo samo ‘Poljska je Poljska’. To je nezakonito, nehumano i moglo bi se infiltrirati u ostatak Europe – a ovo je tek početak.
Neil Datta
To je nezakonito
Legitimitet poljskog Ustavnog suda, koji je donio odluku o pobačaju, sam je vrlo osporavan. Ako se ostavi na stranu suština odluke, trenutni je sud rezultat političke igre vladajuće stranke PiS (Zakon i pravda) koja je uklonila prethodne suce i zamijenila ih sucima prilagodljivijima političkom programu stranke.
Dakle, sam je Ustavni sud predmet temeljnog demokratskog osporavanja u Poljskoj, a Europska komisija je podigla razinu svoje zabrinutosti zbog kršenja vladavine prava u Poljskoj.
Što se tiče nedavne odluke o pobačaju, jedna od novoimenovanih sutkinja tribunala bila je i sama, prije imenovanja, jedna od parlamentarki koja je potpisala parlamentarni prijedlog tražeći od Ustavnog suda da razmatra ustavnost pobačaja u slučaju fetalne anomalije.
To je nehumano
Odredbe odluke nadilaze filozofsko pitanje “prava na izbor” nasuprot “prava na život”. Zabranom pobačaja zbog fetalne anomalije Ustavni se sud miješa u medicinske odluke koje bi trebale biti prepuštene ženi i njenima najmilijima, a u dogovoru s njezinim liječnikom.
Zabrana će prisiliti poljske žene da trudnoću koja nije održiva iznesu do kraja, stvarajući time neizmjernu fizičku i psihološku štetu. Druge drakonske odredbe poljskog zakona o pobačaju predviđaju zatvorske kazne onima koji pomažu ženama koje prekidaju trudnoću, uključujući liječnike, partnere i članove obitelji.
Partner jedne djevojke već je osuđen na šest mjeseci zatvora jer je svoju djevojku odvezao u bolnicu nakon što je počela jako krvariti nakon uzimanja tableta za pobačaj kod kuće.
To je samo početak
Trenutna zabrana pobačaja nije rezultat narodne volje nego nelegitimnog Ustavnog suda koji je učinio ono što PiS-ova vlada nije uspjela postići 2016. godine svojim zakonskim prijedlogom o zabrani pobačaja. Vlada je taj zakon odgodila nakon masovnih prosvjeda.
Iza ovih inicijativa krije se moćan Institut za pravnu kulturu Ordo Iuris. Ordo Iuris oblikuje neovisni konzervativni think tank; u stvarnosti je to ekstremistička vjerska organizacija čiji su čelnici stvorili mrežu reakcionarnih organizacija u Poljskoj i šire.
Odvjetnici Ordo Iuris izradili su tekst zakona o zabrani pobačaja iz 2016. godine, kao i druge zakonske tekstove, uključujući argumente za napuštanje Istanbulske konvencije o nasilju nad ženama, te zakone koji kriminaliziraju sveobuhvatnu seksualnu edukaciju i ograničavaju oplodnju in vitro, kao i povelju koja je stvorila danas zloglasne poljske „LGBTQI free zones“.
Ordo Iuris je postigao takav napredak jer se uvukao u institucije poljske države. Primjerice, osnivač Ordo Iurisa sada sjedi na poljskom Vrhovnom sudu, a drugi bivši studenti Ordo Iurisa zauzimaju važne položaje u vladinim ministarstvima, akademskim krugovima, pravosuđu i drugim javnim institucijama, uključujući savjetovanje poljskog predsjednika.
Izvoz poljskog ultrakonzervativizma
Poljska služi kao testni poligon za reakcionarne ideje koje se izvoze u druge zemlje. Novinari istražitelji otkrili su kako su organizacije pod kontrolom Ordo Iurisa pružile svoje pipke u mnoge zemlje članice EU. Te su organizacije započele ispitivanje atmosfere u zemljama s istim ultrakonzervativnim programima. U Hrvatskoj je to bila Istanbulska konvencija, u Estoniji referendum o LGBT pravima, a u Litvi pobačaj.
Isti istraživački novinari otkrili su da je Ordo Iuris potrošio milijune eura za osnivanje tih stranih podružnica i svaka će pokušati oponašati ono što vide kao postignuća u Poljskoj. A Ordo Iuris ima daljnjih ambicija. Poljska je Vlada 29. siječnja službeno kandidirala Aleksandra Stępkowskog, osnivača Ordo Iuris, za Europski sud za ljudska prava.
Ono što vidimo u Poljskoj samo je početak erozije temeljnih prava kroz pseudo-pravne procese; prvo cilja na žene, a zatim na seksualne manjine. Uskoro će svi biti zabrinuti.
To je ujedno i početak izvoza poljskog ultrakonzervativizma izvan svojih granica. Zahvaljujući međunarodnoj mreži Ordo Iuris, ono što se događa u Poljskoj neće ostati u Poljskoj.
Ako Europljani ne uvaže dramatične promjene koje se događaju u Poljskoj i ne iskoriste sve alate koji im stoje na raspolaganju kako bi održali demokraciju i vladavinu zakona – uključujući podržavanje hrabrog pokreta u Poljskoj koji se bori protiv ovog demokratskog odstupanja – tada ista sudbina prijeti mnogim europskim zemljama.”
EU proglašena prostorom slobode za LGBTQI osobe
Poljaci su vrijednosti Europske unije izazvali i proglašavanjem LGBTQI free zones, zona slobodnih od LGBTQI osoba, što je prihvatilo više od sto lokalnih jedinica u kojima se zabranjuje “širenje i promicanje LGBTQI propagande”, a lokalne vlasti povlače financijsku pomoć organizacijama koje promiču toleranciju prema takvim osobama. Nepoželjni su im samohrani roditelji, istospolni parovi i dugine obitelji. Takva ideologija donijela je tim poljskim lokalnim jedinicama i financijske kazne jer su im fondovi EU i Norveška odbile isplatu već dogovorenog novca. Poljsku je slijedila i Mađarska, preciznije njen grad Nagykata, koji je također zabranio “širenje i promicanje LGBTQI propagande”. Takvi su potezi evidentni govor mržnje, nedopušten u EU.
Europski parlament je prije nekoliko dana odgovorio na taj izazov izglasavanjem rezolucije kojom je Europsku uniju proglasio prostorom slobode za LGBTQI osobe, podsjetivši da su prava takvih osoba također ljudska prava te da je pravo na nediskriminaciju temeljno pravo u EU. Rezolucijom EP “osuđuje sve oblike nasilja ili diskriminaciju osoba na temelju spola ili seksualne orijentacije”, a svom predsjedniku nalaže da Rezoluciju proslijedi vladama i parlamentima država članica, Vijeću Europe, Europskoj komisiji, Europskom odboru regija i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru.