U samo godinu dana potonuli smo za četiri mjesta na Indeksu rodne ravnopravnosti, kojega svake godine objavljuje Europski institut za rodnu jednakost (EIGE) i sada smo tek četvrti od dna ljestvice koja pokazuje koliko je europsko društvo u stvari napredno i pravedno. Neznatno lošije od nas su samo Grčka, Mađarska i Rumunjska. S 59,7 bodova (od mogućih sto) Hrvatska je 11,3 boda lošija od prosjeka EU koji iznosi 71 bod i čak 22,3 boda lošija od najbolje Švedske.
Najizrazitiji pad zabilježili smo u domeni moći – za 5,3 boda, osobito društvene moći, a padamo i u domeni znanja. Posljednji smo na ljestvici u domeni vremena, što znači da žene u Hrvatskoj najviše od svih žena u EU brinu o drugim članovima obitelji, kuhaju i obavljaju druge kućanske poslove. Naravno, besplatno.
Nadalje, rizik od siromaštva za oba spola je među najvišima u EU, u čemu je udio žena 4 postotna boda iznad EU prosjeka. Tom su riziku posebno izloženi samci, oni s nižim stupnjem obrazovanja i osobe s invaliditetom.
Pri tome je uključenost žena u donošenje ekonomskih odluka sve manja kako pada postotak žena u upravama velikih kompanija – od prošle do ove godine njihov je udio pao sa 31 na 25 posto, devet postotnih bodova ispod EU prosjeka. Slično je i sa društvenim odlučivanjem, počev od nacionalnog olimpijskog odbora do javnih radiodifuznih organizacija, gdje je trenutni udio žena koje odlučuju – nula posto!
Generalno, u dostizanju rodne ravnopravnosti Hrvatska napreduje sporije nego druge države članice, zaključak je EIGE-a. I to je izveden na temelju podataka iz 2022. godine. Možemo samo pretpostaviti koliko će tek zaključci biti mračni kad se u budući indeks uvrste ovogodišnji podaci o dvostruko više ubijenih žena nego lani ili pak zahtjevi koalicijskog partnera vladajućeg HDZ-a da se deratificira Istanbulska konvencija.