Iako se Hrvatska na Kontracepcijskom atlasu 2025, koji je danas u Bruxellesu prezentirao Europski parlamentarni forum za seksualna i reproduktivna prava (EPF), popela za tri mjesta, od lanjskog 37. došla je na 34., te se iz crvene zone uspjela ušuljati u narančastu – nema razloga za slavlje. U donjem je dijelu ljestvice među ukupno 47 europskih zemalja, u skupini država, ukupno ih je osam, čije su politike koje provode u području seksualnog i reproduktivnog zdravlja, a kojima pripada i kontracepcija – ocjenjene lošim ili slabim. I među tih osam država s lošim politikama, Hrvatska je na zadnjem mjestu, na začelju narančaste zone, a ispred nas su Malta, Ukrajina, Češka, Rumunjska, Kosovo Litanija i Bugarska.
Ekspertna skupina Kontracepcijskog atlasa, koja se svake godine iznova imenuje, a članovi su joj stručnjaci iz područja seksualnog i reproduktivnog zdravlja, ima tri glavna kriterija prema kojima u ukupno 17 kategorija ocjenjuje zemlje: pristup sredstvima kontracepcije, pristup savjetovanju o kontracepciji i raspoloživost online informacija.
Najlošije ocjene za kvalitetu informacija
Od navedenih kategorija najlošije ocjene Hrvatska je dobila u onima koje se odnose na kvalitetu sadržaja informacija o kontracepciji, točnije informacija o listi kontracepcijskih proizvoda koji su registrirani u zemlji, te gdje ih i po kojim uvjetima nabaviti i koja im je cijena. Hrvatska pripada i onoj grupi država koje su loše ocjene dobile zbog činjenice da mladima kontracepcija nije dostupna besplatno. Loše ocjene dobiva i zbog činjenice da se kontracepcija ne nalazi na osnovnoj listi zdravstvenog osiguranja, da nije besplatna. Doduše, samo osam zemalja ima besplatnu kontracepciju, pa u tom polju Hrvatsku nema gužve, ne gura je ta činjenica na ljestvici, jer pripada većoj skupini onih u kojoj se kontracepcija plaća.
Ove godine odličnu je ocjenu dobila u kategoriji pristupačnosti savjetovanju o kontracepciji, za razliku od lani kad je zaradila, prevedeno u školske ocjene – trojku. Što se to točno popravilo u kvaliteti savjetovanja o kontracepciji iz Atlasa nije moguće iščitati, pa ćemo to pitanje za pojašnjenje uputiti EPF-u.
Hrvatska je prikupila 50,7 posto bodova od mogućih sto, a usporedbe radi, najbolje ocjenjene države, riječ je o Francuskoj, Luksemburgu, Velikoj Britaniji, Portugalu i Belgiji imaju između 90 i 93 posto bodova. U zelenoj zoni, tzv. druge kategorije, smjestila se Slovenija, koja je već par godina među prvih deset zemalja najbolje ocjenjenih po dostupnosti, pristupačnosti savjetovanju i informiranju o kontracepciji.
Na dnu ljestvice Kontracepcijskog atlasa i ove se godine nalaze Poljska, Mađarska, Cipar i Rusija, a u crvenoj je zoni još devet zemalja među kojima su Bosna i Hercegovina, Slovačka, Crna Gora, Bjelorusija, Turska…
Umjetna inteligencija ušla i u područje kontracepcije
Na predstavljanju Atlasa Neil Datta iz EPF-a je istaknuo neke od značajnijih trendova zamijećenih posljednjih pet godina praćenja politika 47 zemalja prema kontracepciji, točnije seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima.
„Pozitivni su trendovi zemalja koje proširuju prav i dostupnost kontracepcije mladima, poput Belgije i Luksemburga, a ohrabrujući napredak u politici uključuje i pilot-projekt u Austriji koji nudi besplatnu kontracepciju te proširenje pokrivenosti besplatnom kontracepcijom u Irskoj do 35. godine života. Osim toga napredak u politici Luksemburg je napravio i ukidanjem obveznog razdoblja razmišljanja za postupke sterilizacije“, naglasio je Datta te dodao kako su negativni trendovi vezani za zemlje istočne Europe, jer se tu ne događaju promjene.
Tijekom današnjeg predstavljanja Kontracepcijskog atlasa ponovo je istaknuta važnost pružanja online informacija, jer je to najlakši način i učinkovit, posebice za mlade ljude koji informacije traže na internetu. Tu je ponovljen poziv vladama država za ulaganje u unaprjeđenje takvih stranica koje će o kontracepciji davati informacije utemeljene na činjenicama, a za to država ne treba biti bogata.
Nadalje, istaknuto je, jedan od najznačajnijih razvoja u posljednjih nekoliko godina je integracija umjetne inteligencije u seksualno i reproduktivno zdravlje. Umjetna inteligencija ima potencijal revolucionirati pristup poboljšavanjem digitalnih zdravstvenih rješenja, premošćivanjem jaza u radnoj snazi i poboljšavanjem povjerljivog pristupa informacijama povezanima s kontracepcijom. Međutim, zabrinutost zbog privatnosti podataka, dezinformacija i algoritamske pristranosti naglašava potrebu za čvrstim propisima za zaštitu prava korisnika.
Raste skepticizam prema hormonalnoj kontracepciji
Društveni trendovi posljednjih pet godina pokazuju, iznio je također Datta, kako je zbog jačanja religijskih pokreta raširen skepticizam prema hormonalnoj kontracepciji, što se primjećuje i promjenama preferencija pojedinih metoda kontracepcije, da se one sigurne metode zamjenjuju prirodnima, ali manje učinkovitima. Posebice je to uočeno u Velikoj Britaniji, gdje su aplikacije za praćenje plodnosti porasle u popularnosti nauštrb pouzdanijih modernih metoda. Ovaj trend korelira s porastom neželjenih trudnoća, kako je izvijestila Britanska savjetodavna služba za trudnoću, naglašavajući potrebu za javnozdravstvenim porukama utemeljenim na dokazima i boljim pristupom učinkovitim metodama kontracepcije.
Aktivistica iz Belgije Maud Boey također se osvrnula na trend jačanja skepticizma prema hormonalnoj kontracepciji, koji proizlazi iz velikog broja plasiranih dezinformacija, ali utočište ima i u činjenici da se javnozdravstvene politike ne trude građanima, posebice mladima, davati informacije o nuspojavama: „Mnogo mladih djevojaka i žena je prestravljeno hormonalnom kontracepcijom, jer slušaju horor priče koje se dijele online od svojih vršnjakinja. Ne kažem da tu nema podloge, ali ne možemo na tome ostati. Odgovornost je zdravstvenih institucija i politika, da nas informira. Mi moramo više znati o hormonalnoj kontracepciji, jer ako nemamo informacija, ne znamo činjenice, živimo u strahu i pribjegavamo metodama koje nisu sigurne.“
Preporuke kreatorima politika
EPF je dao i preporuke kreatorima politika, zdravstvenim radnicima i civilnom društvu kako bi riješili nedostatke u pristupu kontracepciji i ojačali reproduktivnu autonomiju diljem Europe:
- Proširenje pokrivenosti nacionalnim zdravstvenim sustavom na dugodjelujuće reverzibilne kontraceptive (LARC) i hitnu kontracepciju
- Osiguravanje pristupačnih i besplatnih usluga savjetovanja za kontracepciju, posebno u ruralnim i nedovoljno opskrbljenim područjima
- Jačanje javnozdravstvenih informacijskih platformi za pružanje točnih i sveobuhvatnih smjernica o mogućnostima kontracepcije
- Praćenje novih tehnologija u području kontracepcije: AI i aplikacije za praćenje plodnosti