U zagrebačkom kvartu Prečko je ovog vikenda pronađena mrtva žena u stanu, a prema prvim informacijama zatučena je tupim predmetom po glavi. Na drugoj, istočnoj strani grada, u Retkovcu, bivši suprug je pucao u suprugu dok je izlazila iz crkve, ali je, na sreću, nije usmrtio. Prije ovog vikenda, crna je kronika samo u ovoj godini zabilježila još pet ubojstava žena, tri pokušaja ubojstva, prijetnje ubojstvom, zatočenja nekoliko žena…
Bilanca: u prva nepuna četiri mjeseca ove godine šest je žena ubijeno! Prema podacima Višnje Ljubičić, pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, danas smo dostigli gotovo polovicu ukupnog broja ubijenih žena iz 2021. godine čime se ostvaruje njezina crna prognoza kako bi ova godina mogla biti godina femicida.
Brutalno pretukao djevojku, ali ranije izlazi iz zatvora
Darko Kovačević Daruvarac ovih dana, prema odluci Visokog kaznenog suda, izlazi na slobodu. Podsjetimo, to je onaj tip koji je 2018. godine svojoj tadašnjoj osamnaestogodišnjoj djevojci najprije prijetio da će ubiti nju i cijelu njenu obitelj, potom ju je u kafiću udario, u WC-u kafića tukao je šakama po glavi, uhvatio je za glavu i nekoliko puta udario njome o umivaonik. Cura je nekako pobjegla natrag u kafić, a on ju je dostigao, bacio je na pod i udarao šakama i nogama po tijelu i po glavi. Ona je dobila teške tjelesne ozljede, a on tri godine i devet mjeseci zatvora. Izlazi sedam mjeseci ranije jer se, prema mišljenju Kaznionice, znatno popravio, “izrazio kritičan stav prema počinjenim kaznenim djelima i spremnost da promijeni svoje ponašanje”, a tijekom izdržavanja kazne zatvora “u dovoljnoj je mjeri ostvarena resocijalizacija zatvorenika D. K.” U međuvremenu je dobio dijete, a čeka ga i posao, pa je to dodatno utjecalo na prijevremeni otpust.
Doduše, Državno odvjetništvo se žalilo na ovakvu odluku i upozorilo da je sud pri odlučivanju o uvjetnom otpustu “propustio cijeniti činjenicu njegove ranije višekratne osuđivanosti, između ostalog i zbog počinjenja istovrsnog kaznenog djela teške tjelesne ozljede kao i djela s elementima nasilja”. No, za sud to nije bitno jer se osuđenik pokajao i popravio, pa se može “osnovano zaključiti da zatvorenik … na slobodi neće počiniti kazneno djelo”.
Ovo je za sve promatrače, svjedoke i žrtve rodno uvjetovanog nasilja još jedna poruka da se nasilje prema ženama u hrvatskom društvu tolerira unatoč javno proklamiranoj nultoj stopi tolerancije. Poruka i potencijalnim zlostavljačima da je kazna za to u najmanju ruku – blaga.
Mizoginija se usađuje već od djetinjstva
“Hrvatska ima odličan zakonodavni okvir i savršene protokole, ali se to ne provodi”, rezimira stanje Dunja Bonacci Skenderović, neovisna stručnjakinja za suzbijanje nasilja protiv žena i kandidatkinja Republike Hrvatske za članicu Skupine Vijeća Europe stručnih osoba za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (GREVIO), a za taj ju je posao kandidirala Vlada RH na svojoj posljednjoj sjednici.
Dunja Bonacci Skenderović
Svi koji proučavaju nasilje nad ženama i rade sa žrtvama tvrde kako je hrvatski problem duboko ukorijenjena mizoginija koja se usađuje još od djetinjstva. Djevojčicama se govori da moraju trpjeti, dječacima da ženi treba čvrsta ruka. Kad odrastu, muškarci nasilnici vjeruju da je žena zaslužila batine i da su joj time pokazali gdje joj je mjesto – u njihovom vlasništvu pa mogu s njom raditi što hoće.
“Konstantno ne vjerujemo ženama i konstantno dolazi do grešaka u sustavu. A kad dođe do tragedije jasno je da je netko u sustavu zakazao, ali svi dižu ruke i brane se jer se boje da će izgubiti posao. Ne priznaju greške umjesto da iz njih nešto nauče”, kaže Dunja Bonacci Skenderović. Zaboravljamo pri tome da je obiteljsko nasilje i jako skupo za državu – Hrvatsku košta godišnje 25 milijardi kuna, više nego što iznosi zdravstveni proračun!
Suci prođu edukacije, ali je pitanje što od svega usvoje
Svi uporno ponavljaju da je rješenje u edukaciji, no ona je, kad se i provodi, sporadična. Suci koji lako pronalaze olakotne okolnosti obiteljskim nasilnicima, silovateljima i ubojicama žena, možda su i prošli neku od edukacija, ali očito nisu usvojili ono što su tamo čuli. Članovi hrvatske Vlade nisu prošli edukaciju, ali se očito smatraju dovoljno upućenima u problematiku da odbiju prijedlog Kluba socijaldemokrata o uvrštenju pojma femicid u Kazneni zakon.
Točno je da je Kaznenim zakonom – članak 87. stavak 21. – među zločine iz mržnje uvršeno i kazneno djelo počinjeno zbog “spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta” što je, kako je Vlada odgovorila Socijaldemokratima, dovoljno jasno pa ne treba članak dodatno pojačavati pojmom “femicid”. Pri tome je još dodala da ima povjerenja u hrvatsko sudstvo da će “cijeniti činjenicu da je počinitelj postupao motiviran mržnjom na temelju spola kao otegotnu okolnost”. Za sada takav stav nije iskazan u sudskoj praksi, nego je upravo suprotno: presude obiluju raznim olakotnim okolnostima.
Definicija femicida: ubijanje žena i djevojčica zbog spola
Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) definira femicid kao “ubijanje žena i djevojčica zbog njihova spola, koje izvršavaju ili toleriraju i privatni i javni počinitelji. Koncept obuhvaća ubojstva žena kao rezultat nasilja intimnih partnera, mučenje i mizogino pogubljivanje žena, ubijanje žena i djevojčica u ime takozvane časti i druga ubojstva vezana uz štetne prakse, ciljano ubijanje žena i djevojčica u kontekstu oružanog sukoba te slučajeve femicida povezane s kriminalnim skupinama, organiziranim kriminalom, dilerima droge i krijumčarenjem žena i djevojčica”. Latinska Amerika uvrstila je taj pojam u svoje zakonodavstvo “kako bi se obuhvatio element nekažnjavanja i institucionalnog nasilja koje se događalo zbog izostanka odgovornosti i odgovarajućih reakcija države nakon takvih ubijanja. Pojam se koristi kad je u pitanju odgovornost države”.
Odgovornost hrvatske države u slučajevima femicida svodi se na izjave premijera Andreja Plenkovića kako “primitivce, divljake i kretene ne može spriječiti da rade kaznena djela, ali može pooštriti zakone da kazne budu rigorozne”. Je li rigorozna kazna tri godine zatvora za brutalno premlaćivanje djevojke koja je to ipak preživjela, doduše s teškim tjelesnim ozljedama? Žena pronađena ovog vikenda u Prečkom nije.
Devet preporuka pravobraniteljice za suzbijanje rodnog nasilja
Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, upozorava da i dalje bilježimo porast broja žena koje su ubile bliske osobe i uporno ponavlja da je ključ u edukaciji, prevenciji nasilja i resocijalizaciji počinitelja kao i svoje preporuke kako bi se sustav borbe protiv rodno utemeljenog nasilja i femicida unaprijedio.
PREPORUKE
Jačati međuresornu suradnju svih dionika, a posebno resornu suradnju između policije i državnog odvjetništva u slučajevima nasilja u obitelji i nasilja prema ženama.
Uvesti sustavnu i redovnu edukaciju sudaca i sutkinja i državnih odvjetnika i odvjetnica pri Pravosudnoj akademiji isključivo o progonu i kažnjavanju slučajeva rodno uvjetovanog nasilja.
Nastaviti kontinuirane edukacije djelatnika i djelatnica iz sustava policije i socijalne skrbi, a vezano uz primjenu Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji i ostalih propisa iz područja zaštite od nasilja u obitelji.
Ustrojiti posebne odjele na sudovima i državnim odvjetništvima sa specijaliziranim sucima i sutkinjama i državnim odvjetnicima i odvjetnicama samo za obiteljsko nasilje, te posebne odjele pri policiji sa specijaliziranim policijskim kadrom za rodno utemeljeno i nasilje u obitelji.
Ustrojiti državno tijelo sa stručnim i savjetodavnim kadrom, prvenstveno psihološke i socijalne struke, koje će se baviti ranom prevencijom nasilja, odnosno izoliranim slučajevima verbalnih konflikata ili tzv. „ravnopravnim konfliktima“ u fazi prije eskalacije nasilja i to bez uključivanja policije i suda – odnosno bez obveze da se svaki slučaj bilo kakvog konflikta u obitelji mora nužno prijavljivati policiji (obiteljski centri za podršku obiteljima u problemima).
Investirati značajnija sredstva i razviti dugotrajnije i sveobuhvatnije programe obvezne resocijalizacije počinitelja nasilja (psihosocijalnog tretmana) kako bi se recidiv sveo na najmanju moguću mjeru.
Osnažiti postojeće nacionalne preventivne mehanizme.
Kažnjavati počinitelje propisanim zakonskim maksimumima, kako bi se poslala jasnija društvena poruka nulte tolerancije na ovu vrstu nasilja.
Prilikom postupanja sa žrtvama nasilja u obitelji stručne osobe obavezne su primjenjivati senzibilni pristup te dosljedno primjenjivati sve odredbe Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji.