Danas osobe s infekcijom HIV-a, uz pravodobno otkrivanje i liječenje kao kronične bolesti, mogu proživjeti ispunjen život te doživjeti prirodnu starost. I nisu zarazne za druge. Sve su to benefiti enormnih ulaganja globalnih farmaceutskih industrija u istraživanja i otkrića uspješnih lijekova za liječenje osoba s HIV-om. Kao i ulaganja zdravstvenih proračuna bogatih država i brojnih zaklada za borbu protiv AIDS-a unazad 30 godina otkako je ova smrtonosna bolest, a do koje dolazi ako se infekcija osoba zaražena HIV-om ne liječi, zaprijetila poharati svijet.
Hrvatska od 1985. uspješno u tome participira i svake se godine povodom Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a, koji se obilježava 1. prosinca, može pohvaliti s niskom stopom pojavnosti HIV/AIDS infekcije. Točnije, testiranja pokažu da su do dvije osobe na sto tisuća stanovnika inficirane HIV-om. U Europi stopa inficiranih osoba s HIV-om iznosi 5,4 na sto tisuća stanovnika. Ove godine u Hrvatskoj je zabilježeno 100 novooboljelih. Od 1985., kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze, do danas je kod 2004 osobe dijagnosticirana infekcija HIV-om. Od AIDS-a su ukupno oboljele 593 osobe, a kroz proteklih 37 godina od HIV/AIDS-a umrlo je 340 ljudi.
Od spolnih infekcija među mladima prednjači hepatitis C, a prati ga sifilis
Najviše zaraženih Pravodobno otkrivanje infekcije koje se radi testiranjem je i najbolja preventiva kako od širenja zaraze, tako i od oboljenja od AIDS-a. Na jučerašnjem predstavljanju rezultata uspješnosti testiranja HIV infekcija, a putem punktova Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i udruge HUHIV, koja je već desetljećima i nositelj nacionalne kampanje Volim zdravlje za borbu protiv HIV-a, doznajemo i konkretne podatke o drugim spolno prenosivim infekcijama, koje su, kao što smo u više navrata već pisali – značajnije raširenije od infekcije HIV-om.
„Zabrinjava visok udio mladih visokorizičnog spolnog ponašanja koji se nisu testirali ili su se testirali tek jednom u životu, kao i značajna pojavnost ostalih SPB kao što su sifilis, klamidija, gonoreja, hepatitis C, koje, ako se pravodobno ne prepoznaju i ne liječe, također mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene komplikacije i posljedice!“, naglasio je Davor Dubravić iz udruge HUHIV čiji je CheckPoint centar na dobrom glasu među mladima, jer se tu najlakše obrate na savjetovanje ili besplatno testiranje na HIV, hepatitis C, klamidiju, gonoreju ili sifilis.
Dubravić je iznio i najnovije podatke: 1200 mladih, prosječna je dob 27 godina, kroz ovu se godinu javilo na testiranje, od čega je kod 163 dijagnosticirana infekcija nekom od spolno prenosivih bolesti. Najviše je dijagnosticiran hepatitis C (11,6 posto), potom sifilis, čak 4,7 posto. Ne puno manje dijagnosticirana je infekcija gonorejom (4,1 posto) i klamidijom (3,7 posto). Najmanje je dijagnosticirana infekcija HIV-om (1,12 posto).
Uzmemo li u obzir procjene europskih javnozdravstvenih institucija da nekoliko desetaka tisuća mladih ne zna da su zaraženi sifilisom, gonorejom, klamidijom ili virusnim hepatitisom bez korjenitih promjena politika, zdravstvenih i obrazovnih, i to značajnog ulaganja u prevenciju mladih od zaraze od SPI, kao i ulaganja u obrazovanje mladih o seksualnom i reproduktivnom zdravlju – odaziv na testiranje neće rasti. Zaraza spolno prenosivim infekcijama i bolestima samo će se još više širiti.
Zadnje istraživanje koje je lani proveo Grad Zagreb među učenicima srednjih škola i među roditeljima pokazalo je porazna znanja o spolno prenosivim bolestima, kao i informiranost o njihovoj prevenciji i očuvanju seksualnog i reproduktivnog zdravlja. Kao što znamo, sveobuhvatnog seksualnog obrazovanja u školama nema, a kvaliteta edukacije učenika kroz među predmetnu nastavu zdravlje ovisi o entuzijazmu, ali i znanjima samih nastavnika.
Najveći otpor cijepljenju protiv HPV-a roditelja u Dalmaciji i Slavoniji
Gdje mladi mogu steći ta znanja ako ih se odbija dati kroz obrazovni sustav, a istodobno su i roditelji većinom u velikom deficitu što se tiče i znanja i informiranosti o spolno prenosivim infekcijama i bolestima. Štoviše, u pojedinim dijelovima Hrvatske, ponajviše je riječ o Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Slavoniji, postoji velik otpor roditelja cijepljenju protiv HPV-a, virusa koji je uzročnik raka vrata maternice, a protiv kojega postoji učinkovita prevencija. U navedenim sredinama roditelji istodobno ne potiču svoju djecu prema edukaciji o spolnom i reproduktivnom zdravlju, jer sve što je vezano uz seksualnost je tabu tema. Hrvatski zavod za javno zdravstvo tim podacima i spoznajama dugo raspolaže, o njima prigodno i govori, ali neke konkretne aktivnosti kojima bi se takvi otpori lomili, a koji u konačnici predstavljaju i javnozdravstveni problem jer idu na štetu zdravlja mladih – ne provodi. Prigodno tek kampanjom kroz poruke „Nema maženja bez paženja“, koja već godinama ne pokazuje rezultate koje bi trebala u cilju smanjenja rizičnog seksualnog ponašanja mladih.