U svijetu s hepatitisom živi više od 290 milijuna ljudi, a da uopće nisu svjesni oboljenja od ove virusne bolesti. Prije osam godina je Svjetska zdravstvena organizacija pozvala sve države da kroz svoje zdravstvene sustave pokrenu kampanje osvješćivanja i aktivnosti pronalaženja inficiranih virusom hepatitisa s ciljem da se do 2030. ta bolest u potpunosti eliminira. Virusni hepatitisi s posebnim naglaskom na hepatitis B i C predstavljaju globalni javnozdravstveni izazov, a Svjetska zdravstvena organizacija je borbu protiv hepatitisa uvrstila među četiri kampanje za pojedinačne zarazne bolesti. Od 2016. godine od početka srpnja do kraja kolovoza provode se javno-zdravstvene kampanje, a 28. srpnja, datum rođenja nobelovca Barucha Blumberga, liječnika koji je otkrio virus hepatitisa B te za njega razvio dijagnostički test i cjepivo proglašen je Svjetskim danom hepatitisa s ciljem podizanja svijesti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja virusnih hepatitisa.
Prema procjenama epidemioloških istraživanja u Hrvatskoj oko 25 tisuća osoba ima kronični hepatitis B, a oko 40 tisuća osoba su nosioci protutijela na hepatitis C. Prema procjenama matematičkih modela oko 12 tisuća osoba treba se liječiti od hepatitisa C.
Pet oblika virusnih hepatitisa
Pet je glavnih oblika virusnih hepatitisa A, B, C, D i E koji su uzročnici bolesti virusnog hepatitisa – kronične zarazne upalne bolesti jetre. Hepatitis B i C najčešći su uzročnici smrti i godišnje odnesu 1,3 milijuna života! Osobe koje žive s hepatitisom više su osjetljive i na druge viruse, pa ulaze u rizičnu skupinu zaraze od COVID-a 19, a velik je problem ako ne znaju imaju li hepatitis.
Virusi hepatitisa A i E prenose se oralnim putem, zagađenom hranom i vodom i najčešći su u zemljama niskog higijenskog standarda. Zbog toga se bolesti uzrokovane hepatitisom A i E nazivaju bolestima prljavih ruku. Virusni hepatitisi B i C prenose se tjelesnim tekućinama i zaraženom krvlju te dugoročno stvaraju već zdravstvene probleme. Hepatitis D prenosi se krvlju i mogu ga dobiti samo osobe koje su već zaražene hepatitisom B.
U Hrvatskoj i ove godine kampanjske aktivnosti organiziraju Hrvatska Udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa (HUHIV), uz potporu Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Grada Zagreba i Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević“. Kampanjom koja nosi poruke: ‘Hepatitis ne može čekati’ i ‘Doktore, možete li me izliječiti?’ – želi se podsjetiti na važnost započinjanja liječenja osoba kojima je dijagnosticiran virusni hepatitis B ili C, a koje zbog raznih razloga nisu započele liječenje.
Tijekom srpnja i kolovoza provode se preventivni pregledi, zdravstvene ustanove i udruge nastoje doprijeti do što većeg broja ljudi putem društvenih mreža te plakatima u zdravstvenim ustanovama, a s ciljem povezivanja zdravstvenog sustava i ljudi koji su bili izloženi rizicima. Organiziraju se besplatni e-learning tečajevi i stručni edukativni sadržaji za zdravstvene djelatnike, a građani do informacija mogu doći i putem mobilne aplikacije ‘Sve o hepatitisu’ i mrežne stranice hepatitis.hr. U okviru ovogodišnje kampanje informacije udruga HUHIV kao nositelj kampanjskih aktivnosti daje i na službenoj stranici kampanje.
Hepatitis C je izlječiv, a za hepatitis B postoji cjepivo i učinkovito liječenje
I ovogodišnjom se kampanjom poručuje da bez testiranja nema ni liječenja, a jedna od najvećih prepreka testiranju je stigmatiziranje hepatitisom potencijalno zaraženih osoba i društvena diskriminacija zaraženih, jer se virus prenosi slinom, spolnim kontaktima ili krvlju. A osobe kojima je dijagnosticiran virusni hepatitis ne mogu čekati na životno važno liječenje!
Kroz kampanju se naglašava potreba trajne edukacije o uzročnicima i rizicima prijenosa bolesti, simptomima, testiranju i ranoj dijagnostici te liječenju virusnih hepatitisa. Postojeće mjere rane dijagnostike valja kontinuirano poboljšavati kroz nacionalne politike prevencije, dijagnostike i liječenja hepatitisa B i C, a tu je i naglasak na važnost što bržeg usvajanja Nacionalnog akcijskog plana za prevenciju virusnih hepatitisa. U svemu tome je bitna sinergija zdravstvenih i javno-zdravstvenih institucija i udruga, povezivanje, ali i edukacija zdravstvenih djelatnika i drugih stručnjaka kako bi što uspješnije dopirali do osoba u riziku te kroz integrirani pristup u području prevencije uspijevali zahvatiti što više osoba u ranom otkrivanju zaraze njihovom povezivanju sa sustavom liječenja. Cilj je, naglašava se u kampanji, stvoriti snažnu mrežu suradnika za poboljšanje podrške i razvoja područja prevencije, dijagnostike i liječenja virusnih hepatitisa B i C.
Hepatitis u brojkama
Hepatitisi su još uvijek globalni javnozdravstveni izazov jer svakih 30 sekundi u svijetu jedna osoba izgubi život od posljedica bolesti povezanih s hepatitisom. Više od 1.1 milijun života izgubljen je svake godine zbog posljedica zaraze hepatitisom B i C. Na virusne hepatitise B i C stavlja se poseban naglasak budući da pripadaju takozvanim „tihim bolestima“ odnosno bolestima koje dugo vremena teku bez prepoznatih simptoma. Dugotrajna, neliječena infekcija može uzrokovati teška oštećenja jetre i zdravlja. Hepatocelularni karcinom kao posljedica neliječene bolesti u stalnom je porastu, a većina se otkrije u fazi prekasnoj za uspješno liječenje. Testiranje na hepatitis B i C jedini je način pravovremenog otkrivanja bolesti. Procjenjuje se da ukupno u svijetu, čak 9 od 10 zaraženih osoba nije svjesno svog statusa, što značajno negativno utječe na dostizanje globalnih ciljeva SZO za eliminaciju hepatitisa do 2030. godine.