Već sedam godina za redom 28. svibnja se u cijelom svijetu kroz kampanje osvješćivanja obilježava Dan menstrualne higijene. Inicirala ga je njemačka nevladina organizacija WASH United 2014. godine prvom kampanjom podizanja svjesnosti o važnosti dobrog upravljanja menstrualnom higijenom na globalnoj razini.
Upravljanje menstruacijom i menstrualnom higijenom te ukazivanje na menstrualno siromaštvo, kojim terminom se govori i o teškom pristupu i nedostatku menstrualnih potrepština, može biti posebno izazovno za žene u zemljama u razvoju, gdje su čista voda i pristup toaletu često nedostupni. Usto, u mnogim kulturama menstruacija se smatra sramotnom i nečistom. Otvoren razgovor o njoj je onemogućen, time i pristup točnim i važnim informacijama o normalnim funkcijama ženskog tijela. To izravno utječe na zdravlje žena i djevojčica, kao i na njihovo obrazovanje i dostojanstvo.
Više od 10 posto nema novca za higijenske potrepštine
Problemi menstrualne higijene i menstrualnog siromaštva nisu rezervirani za neke nama daleke zemlje. Oni su prisutni i u Europi i očituje se u nedostatku pristupa menstrualnim potrepštinama i higijenskim uvjetima kao što su tekuća voda, sapun i prostor za pravilno odlaganje iskorištenih potrepština. Prvo istraživanje o menstrualnom siromaštvu na području Hrvatske ove je godine provela Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter u suradnji s dipl. psihologinjom Majom Močibob.
Istraživanje je pokazalo da više od trećine ispitanih žena i djevojaka u Hrvatskoj zbog cijene mora odabrati koristiti manje kvalitetne uloške, a više od deset posto ne može si priuštiti dovoljno menstrualnih potrepština da bi ih mogle redovito mijenjati pri čemu su prisiljene posuđivati od prijateljica ili nekog drugog (4,7 posto) ili koristiti improvizirana sredstva kao što su toaletni papir, komadi tkanina, izrezane majice, vata, dječje pelene i slično (3,6 posto).
U Hrvatskoj na uloške čak 25 posto poreza
Oko 60 posto troši do 50 kuna mjesečno na menstrualne proizvode. U Hrvatskoj je glavni problem cijene menstrualnih potrepština činjenica da je i na njih PDV 25 posto, što je treći najveći porez na robu široke potrošnje u svijetu. Prema izračunima Jutarnjeg lista Hrvatska godišnje zaradi oko 130 milijuna kuna od poreza za menstrualne potrepštine, a kada se u to uračuna zarada od prodaje lijekova za ublažavanje bolova na koju 36,4 posto sudionica troši više od 30 kuna, a 27 posto do 30 kuna, zarada države raste iako je porezna stopa za lijekove manja.
Besplatni ulošci za učenice u prve četiri hrvatske škole
Nakon istraživanja udruge PaRiter i ovih poražavajućih podataka, Stojarska i prometna škola u Varaždinu prva je u Hrvatskoj na inicijativu učenica uvela besplatne uloške i tampone u škole. A taj primjer slijedile su i tri srednje škole u Istri: Srednja Škola Vladimir Gortan u Bujama, Gimnazija Pula i Srednja škola u Buzetu. Menstrualno siromaštvo može imati velik utjecaj na školovanje žena, a to su već ranije prve prepoznale škole u Škotskoj i Novom Zelandu, koje su prve u svijetu uvele besplatne menstrualne potrepštine u škole.
Kako bi se problem menstrualnog siromaštva osvijestio diljem svijeta se kroz Tjedan menstrualnog siromaštva organiziraju kampanje. U Zagrebu na Glavnom kolodvoru performansom to od 24. svibnja čine aktivisti i aktivistkinje Zelene akcije. U obliku jednokratnog plastičnog uloška postavili su transparent s natpisom “Krvavo plaćamo ovaj otpad”. Aktivisti upozoravaju kako suočavanje s menstrualnim siromaštvom zahtijeva sustavne promjene; od uvođenja seksualnog i zdravstvenog obrazovanja do donošenja mjera koje omogućuju da sigurniji, višekratni i održivi menstrualni proizvodi budu dostupni svim osobama s menstruacijom.