U godišnjem izvještaju o radu probacijske službe u 2019. godini stigla je i službena potvrda informacije koju smo objavili 7. rujna ove godine da neki osuđeni seksualni zlostavljači djece umjesto kazne zatvora gule krumpire. Prošle je godine četrnaestorici osuđenika za kaznena djela protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, umjesto kazne zatvora od šest mjeseci do 15 godina, kako propisuje kazneni zakon a ovisno o težini djela, kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro!
Isto toliko osuđenih za kaznena djela protiv spolne slobode, za koja raspon zatvorskih kazni isti kao i za seksualno zlostavljanje djece, nije vidjelo zatvor. Svoju su kaznu mogli odraditi u bolnici, domu za starije i nemoćne, nekom centru za odgoj i obrazovanje ili za rehabilitaciju, Crvenom križu ili Caritasu, školi, vrtiću, muzeju, knjižnici, društvu za zaštitu životinja, vatrogasnom društvu, sportskom klubu…
Česti uvjetni otpusti seksualnim zlostavljačima
Valja se samo nadati da osuđeni seksualni zlostavljač nije i na mjestu gdje odrađuje svoju kaznu dobio priliku za novo zlostavljanje jer podataka gdje su radili nema.
Od onih koji su bili osuđeni na kaznu zatvora, 26 osuđenika za djela protiv spolne slobode i 26 njih za djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta dobilo je uvjetni otpust.
Ovakav blagi pristup kažnjavanju seksualnih zlostavljača poslao je još jednu poruku društvu i zlostavljačima da se nasilje tolerira i da to nije tako strašno. Uostalom, što je jednom seksualnom zlostavljaču djeteta malo guljenja krumpira kad može nakon toga, a možda i za vrijeme odrađivanja kazne, imati priliku za novo zadovoljstvo?
Poruka o blagom pristupu nasilju posebno je neugodno odjeknula upravo u ovom tjednu kad se, nakon pucnjave na Markovu trgu, svi bave pitanjem radikalizacije hrvatskog društva i tolerancijom nasilja. Kako je nakon incidenta izjavila predsjednica Nove ljevice Ivana Kekin, “mi smo društvo koje nasilnike ne sankcionira kako treba”. A blago sankcioniranje nasilja itekako ohrabruje nasilnike, kako one koji pucaju na nekoga tako, ili još i više, obiteljske i seksualne zlostavljače.
Hrvatsko društvo s visokom tolerancijom prema nasilničkom ponašanju
Visoka tolerancija nasilničkog ponašanja pokazala se proteklih godina i u istraživanjima stavova mladih. Zabrinjavajući su rezultati istraživanja otprije dvije godine prema kojima više od 15 posto hrvatskih srednjoškolaca u dobi od 14 do 18 godina šamar ne smatra nasiljem, ne bi prijavilo nasilje u vezi, a isto toliko ih smatra i da je provokativno odjevena žena kriva za silovanje. Svaki deseti se u tom istraživanju izjasnio da je nasilje privatna stvar partnera, a svaki treći da žrtva nekad traži nasilje!
A kad se to nasilje i dogodi, prema djetetu ili prema partneru, nasilnik može računati na blagu kaznu i cijeli niz olakotnih okolnosti koje će mu sud pronaći da bi mu kazna bila manja. Ako niži sud i dosudi veću kaznu, uvijek se može nadati da će Vrhovni sud imati više razumijevanja za njega. Ukoliko pak uspije dovoljno dugo izbjegavati suđenje, može računati i na zastaru.
Nužna je i hitna edukacija sudaca
Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, već godinama traži sustavnu edukaciju hrvatskih sudaca u procesuiranju rodno utemeljenog nasilja. Helenca Pintar Dragičević, pravobraniteljica za djecu, tražila je pak od zakonodavca da se za bilo koji spolni delikt počinjen na štetu djece ne dopusti zamjena kazne zatvora radom za opće dobro, ali taj zahtjev nije prihvaćen.
Premijer Andrej Plenković na konferenciji za novinare je oštro osudio nasilje i radikalizaciju društva, iz čega se dalo iščitati da ga vlast ne smije tolerirati. A sudstvo je jedan od stupova vlasti. Otvoreno je pitanje zašto sudovi seksualno nasilje ne doživljavaju dovoljno ozbiljno pa će žena koja preprodaje krpice imati veću šansu da završi u zatvoru od tipa koji je seksualno zlostavljao dijete.
Nema mjesta u zatvorima!
Odvjetničkim krugovima kruži fama da se rad za opće dobro umjesto zatvorske kazne često izriče zato što jednostavno nema dovoljno mjesta u zatvorima. No, tu famu je jasno demantirao Izvještaj o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda u 2019. Prema tom izvještaju, u kaznionicama i zatvorima ima 3919 mjesta, a na dan 31. prosinca prošle godine u njima je bilo 3533 zatvorenika.