Svi se u posljednje vrijeme bave pitanjima demografije – kako zaustaviti negativne trendove, kako mlade zadržati u Hrvatskoj, kako uključiti više žena na tržište rada… Upravo ovim posljednjim bavila se i današnja konferencija udruge B.a.b.e. “Usklađivanje privatnog i poslovnog života” uz financiranje Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Nije iznenađenje da se taj problem odnosi ponajprije na žene, u skladu s onim iritirajućim pitanjem svakoj uspješnoj ženi kad je netko intervjuira: Kako usklađujete obitelj i karijeru? Gotovo nikad se to isto pitanje ne postavlja muškarcima jer se podrazumijeva da o obitelji brine žena. Unatoč tome što smo već više od jedanaest godina dio Europske unije jasno je da je hrvatsko društvo još duboko patrijarhalno.
Željka Josić
Dr. med. Željka Josić, državna tajnica Ministarstva za demografiju i useljeništvo, nazvala ga je, doduše, nešto blaže – tradicionalnim, no svjetlo na kraju tunela vidi u činjenici da su među mladim parovima očevi više uključeni u obiteljske obveze nego što je to bilo kod starijih. Međutim, i dalje 99 posto roditeljskog dopusta koriste žene.
“Sendvič” generacija brine i o djeci i o starijima
Kakvo je stanje hrvatskoga društva jasno je pokazalo istraživanje “Obitelji u Hrvatskoj: posao, kućanski rad, djeca”, koje su provele profesorice Valerija Barada i Željka Zdravković s Odjela za sociologiju zadarskoga sveučilišta na uzorku od čak 3600 roditelja s djecom do osamnaest godina starosti u šest regija. Ta ista generacija je u jako teškoj situaciji usklađivanja privatnog i poslovnog jer su vrlo često takozvana “sendvič generacija”, koja istodobno mora brinuti o vlastitoj djeci i o starijim roditeljima. Istraživanje je potvrdilo svima dobro poznate činjenice da većinu svakodnevnih kućanskih poslova obavljaju žene, a muškarci se, pak, bave povremenim poslovima kao što su popravci po kući, održavanje automobila, prijevoz članova obitelji i slično. Ženama u tim poslovima opet pomažu žene, bake i kćeri. Bake se najviše bave kuhanjem i čuvanjem djece, dok kćeri više pomažu u čišćenju stana ili kuće. Djedovi se bave “muškim” poslovima, kao što su popravci, održavanje kuće i okućnice, prijevoz članova obitelji i slično. U istraživanjima će muškarci često reći da podjednako sudjeluju u planiranju obiteljskih obveza dok će žene isticati da je većina obveza na njima. Najravnopravnije se dijeli briga o plaćanju računa.
Valerija Barada
Roditeljski dopust u 86 posto slučajeva uzimaju majke, očevi u jedan posto slučajeva, no i kad ga uzmu, istraživanje je pokazalo da im u brizi o djetetu pomažu žene iz obitelji. Bolovanje kad je dijete bolesno i opet uzimaju uglavnom majke, samo u tri posto slučajeva otac.
Kako, dakle, povećati udio žena na tržištu rada? Osim očiglednog, a to je edukacija od najmlađe dobi, ključ je u javnim servisima – u pristupu jaslicama i vrtićima, cjelodnevnom boravku u školi, skrbi za starije u domovima i gerontološkim centrima.
Anka Kekez Koštro
Dr. sc. Anka Kekez Koštro s Fakulteta političkih znanosti, koja je govorila o javnim uslugama kao faktorima usklađivanja poslovnog i privatnog života, nabrojila je četiri instrumenta da bi javna politika bila učinkovita: informacije, ovlasti, financije i javne usluge. Kazala je kako u Hrvatskoj imamo svega po malo, no da bi javne usluge bile i primijenjene, upravljanje njima mora se temeljiti na kormilarenju države, lokalnih vlasti i ostalih pružatelja takvih usluga.
Slovensko iskustvo: žene ne žele u politiku zbog seksizma
Suzana Košir
Doc.dr. Suzana Košir, profesorica na Filozofskom fakultetu u Mariboru, govorila je o slovenskim iskustvima koja nisu bitno različita od hrvatskih. Iako su nešto duže u EU, imaju znatno viši standard i razvijenije građansko društvo, i kod njih još prevladavaju tradicionalni obrasci. Profesorica Košir predstavila je rezultate istraživanja “Politička participacija i privatni život žena”, koje je pokazalo vladavinu stereotipa. U slovenskim medijima prisutan je seksizam kad je riječ o javnim funkcijama, pa su poznate žene uglavnom podvrgnute propitivanju njihova izgleda i odijevanja. Muški novinari najčešće pokrivaju politiku i ekonomiju, a i većinu medijskih kuća vode muškarci. Žene u Sloveniji ne žele u politiku jer se boje medijske izloženosti svoje obitelji ako se angažiraju, teško bi uskladile politički i privatni život, opterećene su obvezama u kući i brizi o djeci i starijim članovima obitelji, a mnoge nemaju niti dovoljno samopouzdanja jer vjeruju da nemaju dovoljno sposobnosti i da nisu prikladne za taj posao. Uz to, svjesne su muških saveza u politici. Zato se više posvećuju neoformalnom političkom djelovanju, kao što su protesti, bojkot proizvoda i potpisivanje peticija.
Lucija Lučan, Petra Kontić i Dajana Pul Bošnjaković
Konferenciju su organizirale Petra Kontić, predsjednica udruge B.a.b.e., Dajana Pul Bošnjaković, voditeljica ureda i Lucija Lučan, asistentica na projektu.