“U normalnoj državi vlada bi pala, a nova bi okupila sociologe, demografe, ministarstvo socijalne i zdravstvene zaštite te fondove i pod hitno uvela konkretne mjere za poboljšanje situacije. Finska socijalna politika ima tradiciju dugu sto godina, a dosadašnji uspjeh se uveliko zasniva na širokom konsenzusu svih političkih opcija”, bila je prva reakcija Davorke Komsi, naše nekadašnje sugrađanke koja je već desetljećima u Finskoj gdje je studirala socijalnu politiku, a radi kao savjetnica za zapošljavanje i integraciju stranaca u zavodu za zapošljavanje, na vijest da je Hrvatska u deset godina izgubila gotovo deset posto svog stanovništva.
I Finska, baš kao i Hrvatska, ima nizak natalitet, ali njezin populacijski grafikon desetljećima polako raste. Od 1950. godine, kad ih je bilo 4 milijuna, Finci su do danas povećali broj svojih stanovnika na 5,54 milijuna ili za 38,5 posto, a Hrvatska u istom tom razdoblju za 30 tisuća ili za manje od jedan posto!
Finska je upravo zahvaljujući dugogodišnjoj primjeni pozitivnih demografskih politika uspjela zaustaviti pad nataliteta, a lani je doživjela i baby boom. Najveći efekt na porast broja stanovnika ima useljavanje, a zahvaljujući poticajnoj imigracijskoj politici u posljednjih 10 godina je 15 tisuća ljudi više uselilo u Finsku nego što je iz nje iselilo. Toliko ljudi godišnje i doseli u tu sjevernu europsku državu.
“Ovdje se već sada priča da za trideset godina nećemo imati radne snage jer je natalitet nizak. Porast broja stanovnika je rezultat useljavanja. Useljavaju se izbjeglice i azilanti, ali i mnogi drugi jer je Finska oduvijek imala slobodniju politiku migracija”, kaže naša sugovornica s kojom smo razgovarali o tome što sve Finska, koja je lani četvrtu godinu zaredom proglašena najsretnijom zemljom na svijetu, čini za svoje građane, posebice rodilje, obitelji i djecu, što se pokazalo uspješnim modelom demografske politike. Usporedbe radi Hrvatska je na 60. mjestu među 149 zemalja.
Rodilje u Hrvatskoj se često žale zbog lošeg tretmana kojeg su doživjele u rodilištu. Kako izgleda porođaj u Finskoj?
U rodilištu svaka rodilja ima svoju rađaonu sa svom potrebnom opremom u pomagalima za opuštanje i olakšavanje poroda – lopta, vreća, stolica za ljuljanje, tuš, krevet za odmor, a u nekim rađaonicama je i kada za opuštanje. Svatko si može donijeti svoju muziku za opuštanje, pri porodu se može otići tuširati, dobije se nešto za prigristi te napitci. Čitavo vrijeme se može normalno kretati, čak i kad su priključene elektrode za otkucaje srca. Pri planiranju poroda i upoznavanju s rodilištem rodilja može planirati i dogovoriti želi li i što protiv bolova. Normalno je da je otac prisutan pri porodu i zapravo je iznimno rijetko da otac nije prisutan. Ja sam imala jako dobro iskustvo i uslugu, a bila sam u lokalnoj bolnici, ne u nekoj privatnoj. Kad sam čula priče iz Hrvatske, kao da su sve bile u mučionici s neljudskim i nepristojnim ponašanjem i odnosom prema rodiljama.
Dobivaju li roditelji od države poklon za novorođenče?
Da, svaka majka koja se prijavi za paket dva mjeseca prije termina dobije kutiju s odjećom, kozmetikom ostalim potrepštinama, a sama kutija je krevetić za bebu. Umjesto tog paketa može izabrati i da uzme novac, no iznos je tada puno manji od vrijednosti paketa.
Koliko traje porodiljni dopust?
Porodiljni odmor može koristiti samo majka i to četiri mjeseca – jedan mjesec prije termina poroda pa dok dijete ne navrši tri mjeseca. Nakon toga se roditelji za sljedećih šest mjeseci dogovaraju kako će podijeliti dopust. Za oca je obavezan dopust od 18 dana. Za sve to vrijeme roditelji primaju naknadu. Odluče li da će jedno od njih ostati kod kuće do treće godine života djeteta, i tada će primati naknadu, ali manju nego u prvim mjesecima djetetova života. I nezaposleni će primati minimalnu naknadu koja iznosi 29,67 eura po danu, a inače naknada ovisi o godišnjim prihodima.
A kad dijete navrši tri godine?
Potiče se sve da s tri godine djecu vode u vrtić, dok je s pet godina to obavezno. Za vrtiće su nadležne općine koje su u roku od dva tjedna od podnošenja zahtjeva dužne osigurati smještaj u vrtiću najbližem mjestu stanovanja djeteta. Vrtić se plaća, ali nezaposleni i oni s malim primanjima imaju besplatne vrtiće. Neke općine s malo mladih obitelji pokušavaju ih privući besplatnim vrtićima i drugim posebnim olakšicama jer su svjesne da im trebaju porezni obveznici.
Stav je da svako dijete ima pravo na vrtić jer je on dio odgojno-obrazovnog sustava, a time se potiče i roditelje da se zaposle. Općina vrtić financira jer je po zakonu dužna osigurati sve osnovne javne usluge, kao što su usluge socijalne i zdravstvene skrbi, osnovne i srednje škole, javne površine…
Davorka Komsi
U Hrvatskoj su vrtići pretrpani i s premalo osoblja. Događa li se to i u Finskoj jer su, kako kažete, vrtići obavezni primiti svako dijete koje roditelji prijave?
Djeca od jedne do tri godine su u grupama od po 16, a svaka grupa ima četiri njegovateljice i jednu učiteljicu koja brine o odgoju. Oni od tri do pet godina imaju jednu tetu na njih sedmero. U svakom gradu ima i vrtića koji rade 24 sata dnevno sve dane u godini jer ima roditelja koji rade u smjenama, nedjeljama i praznicima, kao što je medicinsko osoblje, vatrogasci, policajci, vozači javnog prijevoza…
Tko ima pravo na dječji doplatak?
Svako dijete u Finskoj do navršenih 17 godina života prima dječji doplatak, bez obzira kakva je financijska situacija obitelji. Za jedno dijete doplatak je 94,88 eura mjesečno, za drugo 104,84 eura, za treće 133,79 eura… Samohrani roditelji dobit će još dodatnih 63,30 eura za svako dijete. Ta su primanja oslobođena poreza.
Što djeca dobivaju u školi?
Roditelji moraju kupiti samo školsku torbu i opremu za sport. Knjige, bilježnice, penkale, bojice… su besplatne i svi ih dobivaju. Besplatna je i hrana u svim osnovnim, a i u nekim srednjim školama. To je topli obrok, barem tri različita jela, a ima li dijete neke posebne potrebe, primjerice alergično je na laktozu, prilagodit će mu jelovnik. Besplatan je i prijevoz do škole ako dijete stanuje na udaljenosti većoj od 5 kilometara, a za one koji stanuju bliže se preporučuje da od trećeg razreda osnovne škole dolaze biciklom.
Sufinanciranje cjeloživotnog obrazovanja
Koliko traje osnovna škola?
Do prošle godine bila je devet godina, a sada je produžena na deset godina, uz argument da dio djece ne stekne potrebna znanja i kvalifikacije u devet godina školovanja. Nakon osnovne škole mogu birati hoće li u gimnaziju ili neki zanat. No, koju god školu završili, uvijek se mogu nastaviti školovati jer Finska jako potiče cjeloživotno obrazovanje. Jako puno nas uvijek studira nešto uz rad, za što možemo dobiti 18 mjeseci neplaćeno, ali ćemo tada primati naknadu za nezaposlene, što je, kad se plati porez, oko 60 posto plaće. I nakon isteka tih 18 mjeseci imamo se pravo vratiti na svoje radno mjesto.
Zar i nezaposleni plaćaju porez na naknadu koju primaju?
Svaka osoba nakon 18. godine života plaća porez. Ako ste nezaposleni ili primate socijalnu pomoć onda vam je porez viši nego ako radite – na socijalnu pomoć porez je 20 posto, a na plaću 18 posto jer to stimulira ljude da nađu posao. Minimalna naknada za nezaposlene je 700 eura, a nakon plaćanja poreza ostane im nešto više od 500 eura. Uz to, mogu dobiti subvenciju za plaćanje najamnine, a ako su prihodi obitelji ispod minimuma ima pravo na socijalnu pomoć. Ovdje nemamo ljudi koji traže hranu po kontejnerima, a nema niti beskućnika koji spavaju na ulici jer bi se zimi smrzli. Njih se uvijek pokušava nekamo smjestiti.
Kako žive studenti?
Djeca s 18 godina u pravilu sele od kuće. Ako studiraju, mogu dobiti studentski kredit koji ne moraju vratiti završe li studij u roku. Kad odu od kuće imaju pravo na subvencionirano stanovanje ili mogu u studentski stan. Mnoge banke nude mladima posebnu štednju za prvi stan, a kamata na stambene kredite je jedan do 1,5 posto.
Radite kao savjetnica za imigrante. Kakve su njihove mogućnosti školovanja i zaposlenja?
Useljenici koji su dobili dozvolu boravka i radnu dozvolu idu na intenzivni integracijski tečaj na kojemu uče jezik, kako društvo funkcionira, kako se traži posao, koje su im građanske obaveze i tako dalje. Tečaj traje oko 16 mjeseci i za to vrijeme dobiju naknadu za nezaposlene. Nakon toga imaju jednaka prava i obaveze kao i svi drugi građani. Kad se zaposle, rade kao i svi ostali do 65. godine života kad automatski idu u mirovinu, ali ako imaju deficitarno zanimanje mogu i u mirovini nastaviti raditi, dok god žele i mogu. U tom slučaju primaju i mirovinu i plaću.
Crkva se ne miješa u seksualno obrazovanje
Finska je jedna od zemalja s dugom tradicijom seksualnog obrazovanja u školama. Kako izgleda to obrazovanje?
Zdravstveno obrazovanje je obavezan predmet već u osnovnoj školi. Djeci se otvoreno priča o seksualnosti, uče da je jedini pravi odnos ravnopravni odnos između dvije osobe koje su izrazile volju za stupanje u seksualne odnose i da svi imaju jednaka prava izraziti se i osjećati se kako se osjećaju. Puno općina nudi mladima besplatnu kontracepciju, a stariji od 16 godina u savjetovalištu za mlade sami razgovaraju sa medicinskom sestrom o kontracepciji koja im najviše odgovara. Neke općine nude besplatnu kontracepciju nekoliko mjeseci, neke do 18. ili 21. godine života. U kampovima za mlade znaju dijeliti prezervative kao dio kampanje. Istospolni parovi i LGBTIQ osobe mogu usvojiti djecu i ići na postupak medicinski potpomognute oplodnje.
U Hrvatskoj se uvođenju seksualnog obrazovanja u škole najviše protive Katolička crkva i krugovi s njom povezani.
Crkvi u Finskoj nije ni na kraj pameti govoriti ljudima kako se trebaju razmnožavati i s kim trebaju živjeti, a kod planiranja obitelji ili školskog kurikuluma crkva nije konzultirana. U finskoj protestantskoj crkvi i žene su svećenice i biskupi, svećenici mogu biti homoseksualci, a mogu se i razvesti. Tu u crkvi nema slučajeva pedofilije niti seksualnog zlostavljanja.