Od uspjeha građanske peticije o osvetničkoj pornografiji i konačnog definiranja dijeljenja osvetničke pornografije kao kaznenog djela prošlo je skoro dvije godine, a iako je Hrvatska jedna od rijetkih europskih država koje zakon o takvom tipu nasilja imaju, statistike o prijavljivanju zločina još uvijek su porazne. Samo se 4 posto zločina protiv spolne slobode prijavljuje policiji, a većina žrtava naposlijetku zažali što su nasilje prijavile, što zbog retraumatizacije i odnosa policijskih službenika prema njima prilikom prijave, što zbog sporog i mukotrpnog procesa suđenja.
Naravno, popularizacija i razvoj tehnologije omogućili su lakši pristup informacijama i sredstvima zaštite, ali i proširile sfere djelovanja nasilnika. Tako je online nasilje prema ženama u stalnom rastu, a uključuje ucjenu, iznudu, prijetnje, dijeljenje intimnog sadržaja, objavljivanje privatnih informacija, uhođenje i govor mržnje temeljen na spolu. Iako zakonom nije jasno definirano, u praksi se ove radnje vode kao zločini protiv spolne slobode, no kategorizacija kaznenih djela vrlo je bitna, a ignoriranje utjecaja novih tehnologija na sve društvene sfere gura nasilje i žrtve u sive zone.
Udruga B.a.B.e u partnerstvu s Agencijom za elektroničke medije, koje protekle tri godine provode projekt Surf&Sound s ciljem prevencije i smanjenja online nasilja, te podrška žrtvama putem rada na obrazovanju policijskih službenika, nastavnika i medijskih djelatnika. Čine to kroz platformu za prijavu online nasilja i izravnim savjetovanjem žrtava nasilja, ali i sustavnom nacionalnom kampanjom podizanja svijesti o prepoznavanju ovih oblika seksualnog zlostavljanja. Prije par dana na završnoj su konferenciji predstavili dosadašnje rezultate te najavili planove za naredne dvije godine projekta.
SURF&Sound: Prijave na NeON, zaustavljanje širenja na StopNCII
Platforma NeON, podsjetimo, omogućuje prijavu online nasilja te pristup pravnom i psihološkom savjetovanju, a besplatni alat StopNCII omogućuje sprječavanje širenja zlouporabljenih snimki na društvenim mrežama. Većina prijava prikupljeno od objave aplikacije u studenom 2022. godine došlo je upravo preko nje, a zabilježeno je 146 slučajeva online nasilja. Najčešće su to zlouporaba intimnih snimki, prijetnja i uhođenje. U praksi se vrste nasilja preklapaju i teško je kategorizirati slučajeve. Također, krugovi nasilnika mogu biti široki, više ljudi sudjeluje u dijeljenju intimnog videa ili fotografije, što otežava progon počinitelja i nasilje se teško kontrolira.
Budući da se radi o nasilju na često prividno anonimnim kanalima, ne postoji javno poznat efekt štetnosti i nasilje se teško sankcionira zbog manjka dokaza. Iako su, kao i pri svakom obliku nasilja prema ženama, najčešći počinitelji bivši partneri, online je nasilje specifično po tome što su često nasilnici i nepoznate osobe izvan granica Hrvatske i Europe, a njihovo prebivalište sprječava podizanje optužnice. Žene između 18 i 40 godina starosti najpogođenije su online nasiljem, ali nasilje je prijavio i značajan broj žena starijih od 45. Iako su djeca vrlo česte žrtve seksualnog nasilja na Internetu, ovaj se projekt koncentrira na prijave punoljetnih žena.
Sram najveća prepreka neprijavljivanju
Osim platforme za prijavu i zagovaranja, održane su radionice senzibilizacije za policijske službenike i članove Državnog odvjetništva, novinare i nastavnike. Na završnoj je konferenciji Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, naglasila važnost prijavljivanja nasilja, kao i brze zaštite žrtve nakon kršenja mjere opreza, što bi spasilo živote mnogim žrtvama femicida u Hrvatskoj. Ustanovljeno je kako žene radije ne prijavljuju online nasilje i zbog srama i straha izlaganju pravosudnim postupcima, misle da time štite vlastitu djecu ili se boje mogućih posljedica na poslu, pa i reakcija partnera, posebice ako su financijski od njih ovisne. Također, spomenut je i problem senzacionalističkog izvještavanja o nasilju prema ženama i negativan utjecaj medija na javno mnijenje, ali i ogroman značaj rada udruga civilnog društva u zagovaranju i pružanju pravnog savjetovanja i psihološke pomoći žrtvama.
Od 31. srpnja 2021. godine djelo zlouporaba snimke spolno eksplicitnog sadržaja uvedeno je u kazneno zakonodavstvo po čemu se Hrvatska svrstava u jednu od rijetkih europskih država, a pomoćnica ministra pravosuđa Vedrana Šimundža Nikolić iznijela je statističke pokazatelje: “Do sada je procesuirano ukupno devetnaest predmeta vezanih uz počinjenje ovog djela, od toga je pet pravomoćnih, sedam nepravomoćnih, a sedam je još u radu. Već u 2021. imali smo presude za dva takva kaznena djela”, kazala je.
Otkad je online nasilje u KZ-u prijave se ustostručile
Odvjetnica Ines Bojić naglasila je značaj katalogiziranje ovog kaznenog djela kazavši da bi bez njega imali puno više problema i u savjetovanju korisnica, a Hrvatska bi se u tom slučaju puno više puta našla u situaciji neprovođenja efikasnih istraga.
“Jer kada pogledamo neke predmete koje smo pratili ranije, gdje su bili ostvareni svi elementi ovog kaznenog djela, ali budući da ga nije bilo u Kaznenom zakonu, imali smo situacije da je osoba kojoj je u Državno odvjetništvo stigao predmet jako dugo vremena morala razmišljati o tome pod koji oblik kaznenog djela će ga podvesti”, naglasila je odvjetnica Bojić.
“Mi smo to zajedno s policijom i prekršajnim sudovima kažnjavali, međutim shvatili smo da je s online komunikacijom to nasilje postalo nesagledivo. Nužna je edukacija, prepoznavanje problema jer nema onog javnog efekta o štetnosti takvog djelovanja, do kojih razmjera emocionalnog i fizičkog devastiranja osobe koja je meta može dovesti takvo ponašanje”, kazala je pravobraniteljica Ljubičić posebno naglasivši razoran utjecaj kojega online nasilje ima na mentalno zdravlje školske djece. Pravobraniteljica je ujedno informirala sudionike/ce konferencije da je ova institucija zajedno s partnerima započela provođenje trogodišnjeg međunarodnog projekta o rodno uvjetovanom kibernetičkom nasilju.
Voditelj projekta Dean Šarčević predstavio je postignuća i planove tog projekta pokrenutog u ožujku 2021. navodeći, između ostalog, programe izravne podrške žrtvama putem pravnog i psihološkog savjetovanja te veliki uspjeh nacionalne kampanje za podizanje svijesti u široj javnosti.
Jačanje sustava za suzbijanje on line nasilja prema ženama
Svojevrsne smjernice za nastavak projekta SURF and SOUND 2.0 koji će se provoditi od ožujka 2023. do 2025. mogle su se iščitati iz panela “Jačanje sustava za suzbijanje online nasilja prema ženama” na kojem su na završnoj konferenciji sudjelovali Nikolina Grubišić Požar voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji PU zagrebačke, Iva Katić iz Agencije za zaštitu osobnih podataka, dr. sc. Nella Popović kao predstavnica Pravosudne akademije te Jakov Kiš iz Nacionalnog CERT-a. U okviru projekta SURF and SOUND objavljene su i dvije publikacije Analiza s preporukama javnih politika za borbu protiv online nasija prema ženama u Hrvatskoj te Kodeks postupanja u slučaju online nasilja prema ženama.