Kad su prije dva i pol mjeseca državni statističari objavili prve rezultate popisa stanovništva i otkrili da nas ima 3.888.529, ili gotovo deset posto manje nego deset godina ranije, mnogi su ostali šokirani. No, stvarno je stanje još gore.
Na okruglom stolu ‘Demografska revitalizacija Republike Hrvatske’, kojeg je Klub zastupnika socijaldemokrata danas organizirao u Hrvatskom saboru, profesor Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog učilišta ustvrdio je kako je brojka od 3,888 milijuna stanovnika Hrvatske netočna.
“U posljednjem je popisu popisan i dio Hrvata iz Bosne i Hercegovine i Srbije, dio iseljenika te svi strani radnici koji su se ovdje zatekli. Isto tako, u broj stanovnika uvršteno je i 120 tisuća radnika koji su u Njemačkoj”, rekao je profesor Jurić i dodao da je najtužnije što je Hrvatska kroz obrazovanje na ljude koji su otišli u Njemačku potrošila 18 milijardi kuna.
Svi sudionici okruglog stola složili su se da je demografija gorući i najvažniji problem Hrvatske, no nema političke volje da se taj problem počne rješavati.
Mitovi o iseljavanju
“Priča da ljudi odlaze trbuhom za kruhom je još jedan mit. Najviše ljudi iselilo se u inozemstvo iz gospodarski najjačih hrvatskih regija. U anketi koju smo proveli među iseljenicima u Njemačku većina ih je kao razlog za odlazak navela slabe institucije, nesigurnost i nepravdu, te zato što smatraju da je hrvatsko društvo moralno slomljeno. Političkim elitama iseljavanje odgovara jer kritičari odlaze, a njihove doznake dolaze i tako se učvršćuje biračko tijelo”, ustvrdio je profesor Jurić u svom izlaganju koje je održao pod nazivom ‘Četiri mita o iseljavanju’. Među ostale mitove uvrstio je tezu da je migracija u EU prirodna, no iz Velike Britanije, Njemačke i Francuske iselilo je jedan posto radnika, a iz Hrvatske 18 posto.
“Siromašni se kreću prema bogatim zemljama, a robe bogatih teku u suprotnom smjeru”, definirao je Jurić. Mit je i da ćemo useljavanjem riješiti demografske probleme jer se u Hrvatsku useljava 80 posto muškaraca s kojima ih nećemo riješiti.
I konačno, klasične demografske mjere su, tvrdi profesor Jurić, uzaludne ne bude li političkih, a među njih ubraja bespoštednu borbu protiv korupcije i klijentelizma koje su mnogi iseljenici naveli kao razlog svog odlaska iz domovine.
Stanovništvo Hrvatske je među najstarijima u svijetu
Dr. sc. Stjepan Šterc, pročelnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Fakultetu hrvatskih studija, izrazito je pesimističan. “Stanovništvo Hrvatske je među najstarijima u svijetu i krajnje je vrijeme za odluku hoćemo li prihvatiti izumiranje ili početi revitalizaciju kroz dva modela – populacijskom politikom i selektivnom imigracijom, kojom treba privući mlađe obitelji s djecom. Nevjerojatan potencijal je u hrvatskom iseljeništvu, ali ne kroz nuđenje 200 tisuća kuna nego kroz poticaje za investicije”, rekao je Šterc koji već godinama upozorava na demografsku dramu.
Njegov kolega s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. Anđelko Akrap, podsjetio je da se o demografiji priča već desetljećima, ali se ništa nije pomaknulo.
“Do polovice osamdesetih godina seoska su naselja imala veći broj živorođenih nego umrlih, no od 1991. godine Hrvatska gubi stanovništvo. Posljedica je da danas više nema jeftine radne snage, što su poduzetnici počeli uviđati 2016. godine pa od tada pada udio zaposlenih na određeno vrijeme”, rekao je Akrap.
Nismo poželjna destinacija niti tražiteljima azila
Pljuska vladajućoj politici je i podatak da Hrvatska nije poželjna destinacija niti za tražitelje azila, koji dolaze iz znatno siromašnijih zemalja i odavde žele dalje na zapad. Činjenica je da se niti ne trudimo zadržati ih.
“Azilantima nije osigurano učenje našeg jezika na višoj razini, što ih ograničava u traženju posla. Visokoobrazovani ponekad mjesecima čekaju na prijevod diplome, pa danas imamo azilanata diplomiranih liječnika koji rade po skladištima. Neki strani radnici su došli sa svojim obiteljima, ali niti njima niti njihovoj djeci nije olakšano prilagođavanje na novi život”, iznijela je porazne činjenice dr. sc. Snježana Gregurović s Instituta za migracije i narodnosti.
Katica Glamuzina iz Kluba socijaldemokrati problem jezika dopunila je ilustracijom da se s jednakim problemom susreću i potomci hrvatskih iseljenika koji bi se željeli vratiti u domovinu svojih predaka, ali ne znaju jezik. I onda otkriju da u uredima koje trebaju obilaziti zbog papira ljudi ne govore engleski pa im ne mogu objasniti što se od njih traži.
Davorko Vidović, potpredsjednik Sabora i član Kluba socijaldemokrati podsjetio je na temeljnu činjenicu da su najvrijedniji resurs svake zemlje ljudi, a upravo je taj resurs potpuno zanemaren. “U domovinskom ratu smo se kleli da stvaramo zemlju za buduće generacije, no te su generacije zanemarene”, rekao je Vidović.
Te generacije sreću traže u nekim drugim zemljama, no za razliku od emigracije iz vremena SFRJ, ovoga puta odlaze cijele obitelji, a njihova djeca brzo postaju mali Irci, Nijemci, Šveđani… i ostaju u svojoj novoj domovini i kad odrastu. Prognoza UN-a za Hrvatsku je da će nas do kraja ovog stoljeća biti znatno manje od tri milijuna.
Demografska drama u brojkama:
medijalna dob stanovnika Hrvatske je više od 45 godina (to znači da je polovica stanovnika starija od 45 godina)
najbrojnija dobna skupina su ljudi od 60 do 64 godine
Hrvatska ubrzano stari jer mladi iseljavaju, dok u drugim mediteranskim zemljama prosječna dob stanovnika raste jer im se produžuje životni vijek