Podići svijest u društvu da je online nasilje prema ženama sveprisutno, da svaka može postati njegova žrtva i da ga se suzbijati može samo promjenom stavova o njegovoj toleranciji cilj je nacionalne kampanje SURF&SOUND 2.0 koju upravo provodi udruga B.a.B.e. Partner kampanje je Agencija za elektroničke medije kojoj je cilj utjecati na je pozitivnu ulogu medija u suzbijanju online nasilja nad ženama, jer osvještavati treba i medije kako ne bi pronosili rodno uvjetovane predrasude i diskriminaciju, a pridruženi partneri su Pravosudna akademija i Ravnateljstvo policije. Kampanja je financirana sredstvima Europske unije iz programa CERV – Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti te sufinancirana sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Kampanju osvješćivanja da online nasilje postoji, da je ono najvećim dijelom usmjereno prema djevojkama i ženama, te da ga valja kazneno progoniti udruga B.a.B.e. pokrenula je prvi puta još prije četiri godine pod istim nazivom SURF&SOUND, sufinanciranom od Europske unije iz programa Rights, Equality and Citizenship (2014.-2020.) u udjelu 80 posto. Zahvaljujući i toj kampanji u hrvatsko je kazneno zakonodavstvo uvedene izmjene Kaznenog zakona koji je na snagu stupio 31. srpnja 2021. godine čime je Hrvatska postala jedna od 12 europskih zemalja koje su prepoznale potrebu uvođenja kaznenopravne zaštite žrtava online nasilja.
Uskoro je udruga podignula i digitalnu aplikaciju Neon kao platformu podrške žrtvama online nasilja, putem koje se ono može brzo i jednostavno prijaviti, a u novoj je kampanji cilj da informacija o tome dopre do što većeg broja ljudi, posebice žena koje su doživjele ili proživljavaju online nasilje, kako bi se počinitelji mogli kazneno progoniti.
Što se sve promijenilo unazad četiri godine otkako je udruga B.a.B.e. pokrenula nacionalnu kampanju Surf&Sound i platformu Neon kao jedna od prvih koji su krenuli u društvu osvješćivati o postojanju online nasilja i njegovim razornim posljedicama na žrtve takvih vrsta nasilja, a s ciljem da ono prestane biti u sivoj zoni kriminala, a po učestalosti je, kad je riječ o nasilju nad djevojkama i ženama, postalo dominantan oblik nasilja, razgovarali smo sa Zdravkom Sadžakov, koordinatoricom i voditeljicom programa Prevencija i suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja udruge B.a.B.e.
Što je online nasilje i koji njegovi oblici su u hrvatskom zakonodavstvu kazneno djelo?
Online nasilje je širok pojam koji obuhvaća brojne i različite oblike nasilja počinjenih putem informacijskih i komunikacijskih tehnologija, pri čemu se kao najčešći pojavni oblici javljaju tzv. osvetnička pornografija ili pornografija bez pristanka, uhođenje i nametljivo ponašanje na internetu, spolno uznemiravanje, prijetnja, prisila, iznuda, govor mržnje, objavljivanje osobnih podataka i druga.
Od navedenih oblika u Hrvatskoj je kao posebno kazneno djelo, propisano kazneno djelo zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja, ili tzv. osvetnička pornografija, koja je ujedno, prema našim iskustvima, i jedan od najučestalijih oblika online nasilja. Drugi oblici online nasilja se procesuiraju i sankcioniraju u okviru nekih drugih kaznenih djela koja mogu biti počinjena i online i offline, kao što su nametljivo ponašanje, neovlašteno slikovno snimanje, prijetnja, nedozvoljena uporaba osobnih podataka i dr.
Dakle, kazneno djelo zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja samo je jedno od većeg broja kaznenih djela usmjerenih protiv privatnosti i spolne slobode pojedinca počinjenih korištenjem informacije i komunikacijske tehnologije.
Raspolažete li podacima o broju podnesenih prijava za tzv. osvetničku pornografiju koja je kao posebno kazneno djelo u Kazneni zakon uvedeno prije tri godine?
Ne raspolažemo podacima o broju podnesenih prijava za navedeno kazneno djelo od uvođenja u Kazneni zakon te o istome možemo govoriti samo u kontekstu rada našeg pravnog savjetovališta.
Imate li saznanja koliko je do sada izrečeno presuda i koje su bile kazne?
Premda podacima kojima raspolaže udruga B.a.B.e., u razdoblju od 31. srpnja 2021. do 14. ožujka 2024. godine, doneseno je 16 pravomoćnih sudskih odluka za kazneno djelo zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja. U svim predmetima donesene su osuđujuće presude, a počiniteljima izrečene zatvorske kazne u trajanju od tri do osam mjeseci uz primjenu uvjetne osude s vremenom provjeravanja od jedne do tri godine dok je u jednom slučaju u kojem je počinitelj prethodno bio osuđivan, isti osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od 10 mjeseci.
Koliko je prijava za online nasilje zaprimljeno putem platforme Neon?
Platforma Neon lansirana je u okviru projekta SURF&SOUND (Support, Unite, Respond, Fight to Stop Online violence) kao integrirani model za prevenciju, prijavu i podršku žrtvama online nasilja u obliku besplatnog pravnog i psihološkog savjetovanja. Na platformi su dostupne različite informacije i savjeti za žrtve on line nasilja te publikacije koje sadrže relevantne informacije, smjernice i preporuke za same žrtve, ali i nadležne institucije koje djeluju na ovom području i susreću se sa problematikom online nasilja.
Međutim, osim putem platforme Neon, žrtve online nasilja nam se obraćaju i putem telefona, maila, ali i osobnim dolaskom u naše savjetovalište. Tako nam se tijekom razdoblja provođenja projekta putem različitih kanala, uključujući i platformu Neon, obratilo ukupno 245 korisnika (213 žena i 32 muškarca) što u prosjeku čini 70-ak prijava online nasilja godišnje samo u našem savjetovalištu, a pravne i psihološke usluge, pružene su u više od 400 slučajeva.
Što kaže statistika, kakva je struktura prijaviteljica, prijavitelja i koje aplikacije počinitelji online nasilja najčešće koriste?
Analiza statističkih podataka našeg savjetovališta pokazuje da su online nasiljem najviše pogođene žene u dobi od 18 do 50 godina, dok su ženske osobe iznad 50 godina znatno rjeđe pogođene online nasiljem. Unutar ovog dobnog raspona kao najpogođenije dominiraju osobe u dobi od 26 do 30 godina.
Najčešće aplikacije putem kojih se radi online nasilje su Whatsapp i Facebook. Najčešći oblici online nasilja su: zlouporaba snimke spolno eksplicitnog sadržaja koje obuhvaća osvetničku pornografiju i deepfake, online uznemiravanje objavljivanjem prijetećeg ili uvredljivog materijala većem broju krajnjih korisnika, online uhođenje što uključuje nametljivo ponašanje, praćenje kretanja i doxing, zlouporaba osobnih podataka (krađa identiteta) radi stjecanja materijalne koristi, seksualna iznuda (ucjena) te govor mržnje. Od navedenih oblika nasilja, najzastupljeniji su zlouporaba snimka spolno eksplicitnog sadržaja (45 posto) i online uznemiravanje (23 posto). Treba reći da manje od 30 posto žrtava u konačnici odluči nasilje prijaviti policiji, a razlozi za to su brojni i kompleksni. Kao najčešći navode izostanak razumijevanja, podrške i empatije prema žrtvama, kako među prijateljima i članovima obitelji tako i u široj zajednici, dok osobito zabrinjava nerazumijevanje na strani samih institucija koje bi žrtvama trebale pružiti pomoć.
Što se događa nakon što žena koja je doživjela online nasilje njega prijavi putem Neona?
Nakon podnošenja prijave on-line nasilja putem platforme Neon, a ovisno o okolnostima svakog slučaja, stupamo u kontakt sa žrtvom te je informiramo o pravnim mogućnostima koje joj stoje na raspolaganju u svrhu ishođenja pravne zaštite i pravima koja joj pripadaju kao žrtvi. Savjetujemo o načinu pribavljanja i prikupljanja dokaza, pružamo asistenciju u svrhu uklanjanja neželjenog sadržaja s interneta te pružamo psihološku pomoć, a ukoliko prostorna udaljenost isto dopušta, sa žrtvom dogovaramo termin osobnog dolaska u naše savjetovalište gdje, ovisno o potrebi, žrtvi osobno stoje na raspolaganju pravnica, psihologinja i IT stručnjak. Sa žrtvom razmatramo mogućnosti poduzimanja daljnjih radnji i osiguravamo pratnju osobe od povjerenja prilikom podnošenja prijave nadležnim tijelima.
Koji su primarni ciljevi nove kampanje SURF&SOUND 2.0?
Ciljana skupina projekta su žene, odnosno potencijalne žrtve i žrtve online nasilja, stručnjaci koji rade na suzbijanju i prevenciji nasilja, primarno policijski službenici, pa suci i državni odvjetnici, i u konačnici šira javnost.
U okviru projekta, provedena je i nacionalna medijska kampanja s ciljem osvještavanja građanki i građana o nedovoljno prepoznatom problemu online nasilja, preokretanja negativnih trendova online nasilja, povećanja razumijevanja i solidarnosti te poticanja osoba koje se suočavaju sa online nasiljem da isto prijave uz odgovarajuću stručnu pomoć i podršku.
Projekt SURF&SOUND 2.0 posebno je fokusiran na edukaciju stručnjaka koji rade sa žrtvama i počiniteljima nasilja, pa se tako u sokviru projekta provode radionice s policijskim službenicima, sucima i državnim odvjetnicima koje su strukturirane prema podacima dobivenim istraživanjem njihovih stavova o online nasilju i iskustvima rada na slučajevima koji uključuju online nasilje čime se nastoji ojačati kapacitete sustava i osigurati učinkovita i sveobuhvatna pomoć svakoj žrtvi.