Luca je razmaženi sin bogate obitelji. Kombinacija Bowiea i Petera O’Toolea. Yoshitaka je talentirani kaligraf, zbijen, ali spretan i snažan poput samuraja, a istodobno brižan i emotivan. Posvećen je brizi za zdravlje svog mlađeg brata i učinit će sve da mu omogući liječenje. Susret je slučajan. Luca pred tajanstvenim progoniteljima bježi s raskošne Serenissime, usidrenog umjetnog otoka koji svojim stanovnicima omogućuje potpuni komfor u potopljenom svijetu. U bijegu pada na Lazarete, plutajuće slam naselje koje se vuče za Serenissimom koristeći njezine telekomunikacijske signale i odbačene stvari.
Potop je s jedne strane ljude učinio više ovisnima jedne o drugima, ali i zaoštrio klasne razlike. No, Luca je pri padu ozlijeđen i treba mirovati, a Yoshitaka će ga skloniti u svoju kolibicu da bi zauzvrat dobio Lucinu zlatnu karticu za bratovo liječenje. Luca i Yoshitaka osjećaju međusobnu privlačnost i zbližavaju se u početku oprezno, zatim hrabrije, da bi strast prevladala i postaju par, spremni jedan zbog drugoga prihvatiti nove izazove koji ih vode u neočekivane avanture.
Ovo je okosnica romana „Mletački sokol“ Milene Benini, kojega su samim superlativima dočekali brojni književni blogeri. Benini nas u „Mletačkom sokolu“ upoznaje s jednim od prvih homoseksualnih parova u hrvatskoj književnosti te s postapokaliptičnom slikom svijeta nakon totalnog potopa. S autoricom razgovaramo, o homoseksualnoj ljubavi u svjetskom i hrvatskom fantasyju te o erotskim pričama koje nastaju na njezinim vrlo popularnim radionicama kreativnog pisanja ‘Nađi se u prozi’.
Blogere i čitatelje romana Mletački sokol osvojila je ljubavna priča dvojica glavnih junaka – mafijaškog princa Luce i brižnog kaligrafa Yoshitake. Kako ste se odlučili napisati roman o ljubavi dvojice muškaraca?
Prva ideja oko romana bila je da bude posveta fandomu i fanovskim fikcijama. A one su zapravo počele sa zaljubljenim muškarcima, kao način da se intervenira u kanonski tekst, još u vrijeme kad tako nešto ne bi ni slučajno moglo izaći među široku publiku. Zbog toga je ljubavna priča između dva muška lika bila logičan izbor.
Literatura bez homoseksualnih ljubavi lažan je prikaz stvarnosti
Kako ste se kao autorica, kao žena, uspjeli identificirati s likovima dvojice muškaraca koji su pritom emocionalno sasvim različiti?
Isto kao i sa svim drugim likovima koje sam u životu napisala. Nastojala sam biti dosljedna i uvjerljiva. Kad god pišemo likove, stvaramo ljude koji nisu mi; to zahtijeva određen napor, naravno, ali nije nemoguće. A što se tiče njihove emocionalne različitosti, to je namjerno. Uvijek je zanimljivije kad se privlače suprotnosti.
Zaljubljivanje Luce i Yoshitake opisano u prvom dijelu romana je neočekivano i iznenađujuće za obojicu. Po čemu se u vašim romanima razlikuje ljubavna priča dvojice muškaraca od ljubavne priče žene i muškarca?
S obzirom na to da je ova priča smještena u blisku budućnost, u kojoj pitanje tko koga voli doista više nije problem, mislim da neke suštinske razlike niti nema. Kad se zaljubimo, zaljubimo se, postanemo blesavi i pomalo opsjednuti, i u stanju smo učiniti stvari koje inače ne bismo. Tko je predmet te ljubavi zapravo je posve svejedno. Zato i nisam htjela da činjenica što su u pitanju dva muškarca, a ne muškarac i žena, bude ikakav problem u svijetu romana.
Veseli što sve više autora uključuje razne oblike seksualnosti
U jednom od intervjua spomenuli ste kako se muški zaljubljeni parovi sve češće pojavljuju u fantasyju. Koje zemlje nameću trendove? Koliko su muški parovi zastupljeni u hrvatskoj literaturi?
Mislim da se općenito pojavljuje sve više homoseksualnih parova, ne samo muških nego i ženskih. To je i normalno: prijašnja situacija, kad se u romanima i medijima nigdje nije moglo vidjeti homoseksualne parove, je zapravo bila lažan prikaz. Danas, na svu sreću, izlazimo iz takvog razmišljanja, i sve više autora u svoje radove uključuje i druge oblike seksualnosti, ne samo hetero-parove. Koliko je to prisutno u hrvatskoj literaturi… pa, mislim da se postupno širi, kao i svugdje.
„Mletački sokol“ vrlo je brzo pronašao svoju publiku i otkako je objavljen prošle godine nagađa se o nastavku. Hoćemo li doznati što se dalje događalo s Yoshitakom i Lucom i kada?
Da, nastavak dolazi ove godine. Ne mogu još reći točno kada, zbog cijele situacije, ali nadam se – uskoro!
Vodite radionice kreativnog pisanja „Nađi se u prozi“. Koliko su česte erotske priče među prvim pričama i kreativnim vježbama?
Erotika se kao tema relativno rijetko javlja na početku naših radionica. Mislim da je ljudima ipak pomalo neugodno pokazati tu svoju stranu pisanja i mašte pred nepoznatim ljudima. No, kako vrijeme odmiče, kad se grupe malo uhodaju i kad se ljudi bolje upoznaju, događa se svašta! Nastaju i lijepe erotske priče.
Milena Benini hrvatska je književnica, prevoditeljica i književna teoretičarka. Autorica je desetak romana od kojih su neki postali kultni poput „Svećenica Mjeseca“ ili „Zmajska zora“. Nazivaju je i caricom hrvatskog fantasyja, jer u svakom svom romanu pomiče način razmišljanja izvan postojećih okvira. Njezino je esefično razmišljanje, mašta i vizionarstvo svrstavaju danas među najvažnije hrvatske SF autore. Članica je brojnih žirija za izbor najboljih romana na Sferakonu i Rikonu.