Otkako je prošli tjedan gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio je uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u zagrebačke škole od ove školske godine roje se brojna pitanja. Od toga na koji način gotovo preko noći gradska vlast to planira provesti budući ni nastavnici ni programi po kojima bi se provodila ova izvannastavna aktivnost nisu pripremljeni. Pa sve do pitanja koja znanja školarci kao budući građani trebaju dobiti, a mnogi se pitaju da li to uopće treba, što govori o velikom nerazumijevanju što građanski odgoj kao nastavni predmet uopće jest.
O svemu tome razgovarali smo s Draženom Hoffmannom iz GOOD inicijative, koordinatorom edukacijskih programa, koja se kao platforma nevladinih organizacija bavi neformalnim obrazovanjem i ljudskim pravima još od 2008. godine od kada se i zalaže za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovni sustav. GOOD inicijativa zalaže se za uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja kao obaveznog i zasebnog predmeta uz dodatnu provedbu građanskog odgoja i obrazovanja kao međupredmetne teme jer bi na taj način djeci omogućili razvoj građanskih kompetencija, da kao građani budu učinkoviti na razini lokalne, nacionalne i međunarodne zajednice.
Kako to komentirate najavu gradonačelnika Tomaševića i je li Inicijativa uključena?
GOOD Inicijativa dočekala je najavu zagrebačkih vlasti s iznenađenjem jer je uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja (GOO) proces za koji su potrebne prilično opsežne pripreme. Od planiranja, konzultacija sa svim dionicima odgojno-obrazovnog sustava, civilnog društva, pa i samim učenicima i roditeljima sve do izrade kurikuluma, eventualno izrade nastavnog materijala te u konačnici osposobljavanja nastavnica i nastavnika. Sve to iziskuje vrijeme, sredstva i povezivanje aktera za što je uistinu premalo vremena za predstojeću školsku godinu.
GOOD inicijativa sebe ubraja svakako među najzainteresiranije, dugogodišnje zagovarače za sustavno i kvalitetno uvođenje GOO-a i nadamo se prilici za uključivanje u konzultacije u smislenim rokovima. U ovoj prvoj fazi, možemo samo konstatirati da nismo bili konzultirani ni u kakvom strukturiranom procesu.
Što znači najava gradonačelnika da će se uvođenje uvesti u školama u kojima djeca pokažu interes, što to znači? Kakva su iskustva u drugim gradovima u kojima ste kao Inicijativa provodili slična anketiranja?
Dobra je praksa konzultirati ciljanu skupinu svake javne politike, odnosno one osobe kojih će se provođenje te javne politike direktno ticati. GOOD Inicijativa je provela nekoliko regionalnih anketa vezano uz zadovoljstvo provođenjem građanskog odgoja tamo gdje se on izvodi kao izvannastavna aktivnost, a povratne informacije koje smo dobili od nastavnica i nastavnika su zaista pozitivne. Ono što se pokazalo kao sustavni izazov je kontinuirana podrška gradskih upravnih ureda radu nastavnika i to na sadržajima koji dosad nisu bili sustavno izvođeni. Na tim iskustvima treba učiti i svako sljedeće uvođenje građanskog odgoja treba učiniti održivijim, i ljudski i financijski.
Što očekujete, kakva će zagrebačke škole reagirati na ovaj prijedlog?
Nadamo se da će velik dio zagrebačkih škola podržati prijedlog koji dođe u formatu u kojem će prepoznati izvedivost. Nastavnice i nastavnici, ravnateljice i ravnatelji najbolje znaju s koliko resursa raspolažu njihove ustanove za smisleno, ozbiljno i sustavno izvođenje građanskog odgoja. Nema koristi od entuzijazma za programom koji će neslavno propasti zbog manjka pripreme, resursa ili izostanka konzultacija sa zainteresiranim akterima.
Građanski odgoj i obrazovanje je 2016. uveden je u neke škole u Rijeci, kakva su iskustva i rezultati?
Zadovoljstvo učenika i učenica provedbom riječkog programa građanskog odgoja kao izvannastavne aktivnosti bilo je visoko. I razumljivo je zašto je tako: radilo se o izvannastavnom radu, istraživanju, stjecanju i korištenju praktičnih vještina izvan učionice. Učenice i učenici viših razreda osnovnih škola upoznavali su svoj grad i njegove probleme, uz priliku za kreativan rad na ponudi rješenja, otkrivajući pritom vlastite afinitete ali i osjećaj zajedničkoga, javnog dobra, suodgovornosti za zajednicu. Evaluacije su kasnije potvrdile kvalitetu i stvarne kompetencije stečene ovim oblikom izvođenja građanskog odgoja. Sigurno je da se radi o programu s puno potencijala, koji nije bez razloga kandidat za preuzimanje u drugim gradovima i županijama. No, barem je jednako toliko važno da su učenici prepoznali da im je ponuđeno nešto važno i životno korisno. Njima i njihovim zajednicama. Nadamo se da će se taj entuzijazam pročuti još i dalje.
Je li program koji se provodi u Rijeci isti kao i ovaj najavljen za Zagreb? I odnosi li se on samo na učenike osnovnih ili i srednjih škola?
Program najavljen za provedbu u Zagrebu nije tzv. riječki model, ali možda bi i tu mogućnost trebalo razmotriti. Ako je nakana zagrebačkih vlasti uvoditi građanski odgoj što prije, prema posljednjim najavama od 2. polugodišta predstojeće školske godine, treba razmotriti preuzimanje onoga što je moguće iz postojećih programa.
Tko u školama predaje građanski odgoj i obrazovanje?
Budući da se radi o međupredmetnom sadržaju, u teoriji građanski odgoj predaju sve nastavnice i nastavnici, odnosno, svi oni sadržaj svojih predmetnih kurikuluma trebaju prožeti i s odgovarajućim temama građanskog odgoja. U praksi to uopće nije jednostavno i svim nastavnicima i nastavnicama je potrebno jačanje kapaciteta za provedbu GOO.
Mi kao portal zagovaramo uvođenje sveobuhvatnog seksualnog obrazovanja u školama i inicirali smo peticiju koju je u samo desetak dana potpisalo više od 12 tisuća građana, što je bio jasan znak da takva potreba postoji, jer je među potpisnicima bilo najviše roditelja i nastavnika. S druge strane bilo je komentara u javnosti kako je to nepotrebno, jer ta pitanja pokriva građanski odgoj. Kako to komentirate, je li to baš tako?
Građanski odgoj i obrazovanje i Zdravstveni odgoj dvije su izuzetno važne teme za cjelovit i zdrav razvoj mladih. Iskustvo nas je poučilo da pokušaji prekomjernog spajanja tema češće doprinosi njihovoj relativizaciji, a nikako obuhvatnoj implementaciji jedne i druge. Oba sadržaja zaslužuju i trebaju ozbiljnu, sustavnu i kvalitetnu provedbu, unatoč kontinuiranim političkim pritiscima.
Što je građanski odgoj i obrazovanje
Građanski odgoj i obrazovanje omogućava učenicima da kroz školovanje uče i stiču znanja kako postati odgovorni i aktivni članovi društva, sposobni djelovati za opće dobro te donositi informirane i promišljene odluke. Građanski odgoj i obrazovanje podrazumijeva usvajanje vrijednosti, stavova i znanja, ali i vještina i sposobnosti kako ta znanja iskoristiti u životu i u svakodnevnim situacijama.
Građanski odgoj i obrazovanje u svom sveobuhvatnom shvaćanju obuhvaća nekoliko različitih dimenzija:
Društvenu dimenziju kroz koju se razvijaju socijalne i komunikacijske vještine važne za ophođenje s drugim ljudima te vještine nenasilnog rješavanja sukoba.
Ljudsko – pravnu dimenziju kroz koju se uči o pravima i odgovornostima te kako zaštiti svoja i tuđa prava.
Političku dimenziju kroz koju se uči o tome kako se u društvu donose odluke, zakoni i drugi propisi, tko se uključuje u taj proces i na koji način, što možemo učiniti da bismo sudjelovali u tim procesima, te kako je ustrojena državna uprava, a kako lokalna i županijska samouprava.
Kulturalnu dimenziju kroz koju se upoznaje vlastita kultura, prepoznaju doprinosi različitih kulturnih utjecaja na zajednicu te upoznaju druge kulture i razvija međusobno poštovanje.
Gospodarsku ili ekonomsku dimenziju koja potiče na promišljanje o radu, upravljanju financijama i svemu onom vezanom uz ekonomiju i novac.
Ekološku dimenziju koja usmjerava na važnost održivog razvoja i čuvanje prirodnih bogatstva.