Ima ljudi koji čvrsto vjeruju da je Zemlja ravna ploča, ali njihova djeca u školi ipak uče da je naša planeta sferičnog oblika. Vjerovanje je ostalo u sferi privatnosti. Pa, kad je tako u slučaju zemljopisnih i fizikalnih znanstvenih činjenica, zašto nije tako i kad je riječ o seksualnosti? Ovo je pitanje još jednom postavljeno na okruglom stolu “Spolni odgoj u RH – hoće li se ikada implementirati”, održanom u sklopu jubilarnih Desetih dana seksualnosti koje organizira Udruga studenata psihologije Kasper zadarskog sveučilišta. Odgovor je, kao i u svim dosadašnjim raspravama o toj temi, dvojak: seksualni odgoj je itekako potreban, ali je odlučivanje o njegovu uvođenju i dalje u sferi politike i religije, a ne znanosti. Dodatni je problem i činjenica da niti sami profesori u školama nisu educirani za podučavanje tog predmeta.
Ginekologinja dr.sc. Jasenka Grujić svjesna je kako je o seksualnosti u školama najkorisnije govoriti u diskursu bolesti jer se tako ta tematika najlakše probije kroz zidove stigmi, predrasuda i srama.
“Znanje o seksualnosti djecu priprema na promjene u njihovom tijelu, budi kod njih odgovornost prema vlastitom tijelu, spoznaja što je rizično seksualno ponašanje može odgoditi prerani početak spolnog života, znanje o spolno prenosivim bolestima utječe na prihvaćanje kondoma i cjepiva protiv HPV-a, znanje o rizicima rane trudnoće potiče želju za korištenjem efikasne kontracepcije…”, nabrajala je dr. Grujić.
Zgrožena je činjenicom da većina roditelja odbija cijepiti svoju djecu protiv HPV-a premda je cjepivo besplatno i premda je ono prevencija od raka vrata maternice, od kojega godišnje u Hrvatskoj umre tristotinjak žena. Upozorila je na klamidiju, spolno prenosivu bolest koju većina smatra bezopasnom, no ona je jedan od ključnih uzročnika ženske neplodnosti. Podsjetila je da samo osam posto djevojaka koristi hormonsku kontracepciju te ustvrdila kako je statistika HZZO-a o malom broju pobačaja nevjerodostojna jer su se brojni pobačaji zbog stigmatizacije žena odlili u ilegalu ili preko granice. Sve su to za dr. Grujić razlozi za uvođenje seksualnog odgoja u škole, no predavati ga mogu oni koji se bave reproduktivnim zdravljem i čije je znanje temeljeno na znanstvenim temeljima, a ne oni sa izraženim religijskim stavovima.
“Seksualnost treba mladima predstaviti kao dobro i ljepotu kojemu prokreacija nije jedina svrha”, zaključila je dr. Grujić.
Tajana Ninković, stručna suradnica u srednjoj školi, rekla je kako tinejdžeri šapuću o seksualnosti, a samo oni najhrabriji dolaze s pitanjima o tome. Ne bi trebali šaputati da imaju seksualni odgoj, što je potvrdilo i istraživanje provedeno prije dvije godine u kojemu se čak 91,3 posto ispitanika izjasnilo da je cjelovitu seksualnu edukaciju i edukaciju o reproduktivnim pravima važno uključiti u škole, a 74 posto njih da takvu edukaciju sada ne dobivaju unutar redovnog školovanja, premda se obrazovne vlasti pozivaju na međupredmetnu temu zdravstvenog odgoja za koju tvrde da pokriva i to područje. Međutim, to nije točno, ustvrdila je Iva Davorija, pedagoginja i aktivistkinja riječke udruge PARITER, jer su nastavnici preopterećeni svojim redovitim poslom i nisu educirani da provode i međupredmetno obrazovanje.
Psihologinja Iva Žegura je kroz svoj rad na Klinici za psihijatriju Vrapče uočila da se posljednjih godina događa lagani pomak prema spoznavanju seksualnosti i različitosti, no još je to daleko od potrebnih znanja, što najbolje ilustrira činjenica da mnogi adolescenti i danas smatraju kako je u redu ošamariti partnericu ako ne pristane na seksualni odnos. “Ne učimo djecu što je odgovorno ponašanje prema sebi i drugima”, zaključila je Žegura.
Moderatorica okruglog stola bila je Renata Ivanović, glavna urednica portala Reci.hr. Rasprava je još jednom potvrdila koliko je važno uvesti seksualno obrazovanje u škole, za što je dokaz i trinaest tisuća potpisa naše peticije koju smo pokrenuli početkom veljače.