BBC je još jednom pokazao kakvu moć pozitivnih promjena u micanju predrasuda i stereotipa može odigrati jedna javna televizija. BBC je upravo završio drugu sezonu RuPaul’s Drag Race, a ovogodišnja britanska inačica popularnog američkog reality natjecanja performera koje se u SAD-u odigrava već 13. sezonu – oduševila je gledatelje s dvoje non binary natjecatelja. Ne samo da su se non binary ili rodno nenormativne osobe prvi puta natjecale u ovom planetarno popularnom RuPaul’s Drag Raceu, u britanskoj inačici jedna od non binary natjecateljica, Bimini Bon Boulash, uspjela se plasirati i u finale svojim performansima kao jedna od najuspješnijih Drag Queen natjecateljica. Nakon čega osvaja i stranice Britanskog Voguea te dobiva posao u britanskoj modnoj agenciji Next. Uspjesi koje je Bimini Bon Boulash zaredala utoliko su važniji, kako sama kaže, zbog veće vidljivosti rodno nenormativnih osoba na televiziji i u modnoj industriji: “Nije lako biti androgina osoba na ulici, potrebno je više pozitivne reprezentacije u javnosti kako bi osobe osjećale ugodnije i sigurnije biti ono što jesu.”
Što znači biti non binary ili rodno nenormativna osoba?
Većina ljudi, uključujući i većinu transrodnih osoba su ili muškarci ili žene. Međutim, neki ljudi se ne uklapaju u tu binarnu kategoriju prema kojoj se osobe identificiraju kao muškarac ili kao žena. Rod i spol nisu istoznačnice. Spol se osobi pripisuje pri rođenju kao muški ili kao ženski, ovisno o izgledu genitalija. Spolne karakteristike također uključuju unutarnje reproduktivne organe, kromosome i spolne hormone, ali ove karakteristike se uzimaju u obzir samo kada genitalije osobe ne spadaju u zadate norme. Rodni identitet, s druge strane, je unutarnji osjećaj osobe o svom rodu.
I tu je važno naglasiti da postoje brojni rodni identiteti i da se mnogi od njih ne mogu pripisati društveno oblikovanim muškim ili ženskim identitetima. Zato se često govori kako je rod cijeli jedan spektar. Točnije, da između muškog i ženskog kao krajnjih oblika, postoje identiteti koji nisu u potpunosti niti muški niti ženski, ali se svi mogu opisati kao neka kombinacija muških i ženskih identiteta koje je društvo definiralo.
Primjerice, neki ljudi imaju rodni identitet koji kombinira elemente muških i ženskih obilježja ili rodni identitet koji se razlikuje od muškog i ženskog. Neki se ljudi ne identificiraju niti s jednim od rodnih identiteta. Kod nekih se osoba rodni identitet može u određenoj fazi života mijenjati.
Osobe koje se ne identificiraju kroz muški ili ženski rod koriste mnogo različitih pojmova, imena, kojima se opisuju. Neki od njih su non binary, nebinarno ili rodno nenormativno, queer ili genderqueer… Osobe koje se identificiraju kao rodno nenormativne ili non binary nisu zbunjene oko svog rodnog identiteta, a što se često pretpostavlja u našem društvu, da ni same ne znaju što su. Zato valja podsjetiti kako nebinarni identiteti postoje oduvijek, tisućama godina. Rodno nenormativne osobe nalazimo u brojnim kulturama i društvima poput hijra u Indiji, transrodnih osoba oduvijek priznatih kao treći rod. Kod američkih Indijanaca rondo varijantne osobe ili osobe trećeg roda su Two Spirit osobe, na Havajima i Tahitiju su to Māhū, a na Samoi rodno nenormativne osobe zovu se Faʻafafine.
Pozitivna reprezentacija i nebinarnih osoba
Pozitivna reprezentacija u javnosti, na televiziji, filmovima, u medijima je bitna ne samo kako bi se iz društva postupno iskorijenila transfobija već i zbog toga kako bi se transrodne i rodno nenormativne osobe prepoznale kao ravnopravan dio društva. Pozitivna reprezentacije je novi pojam koji se spominje uz rodna pitanja i koristi za pozitivno osvješćivanje i prihvaćanje različitosti svih marginaliziranih društvenih skupina. Nedavno je tema vidljivosti i pozitivne reprezentacije odlično objašnjena u Netfixovom dokumentarnom filmu Disclosure u kojem na tu temu govore brojne poznate transrodne osobe. Među njima je i Laverne Cox, transrodna glumica, koja je sjajno poentirala važnost pozitivne prezentacije na televiziji i medijima uopće: “Osamdeset posto Amerikanaca nikad nije upoznalo transrodnu osobu. Većina znanja o tome što su transrodne osobe i kakve one jesu dolazi iz pop kulture, iz medija. Ako je prikaz uvijek negativan ili se ismijava transrodne i rodno nenormativne osobe, takav će biti i stav javnosti prema njima. Većina filmova i sadržaja koji se prikazuju na televiziji rađen je za većinsku populaciju i nema na umu one koji pripadaju marginaliziranoj zajednici. Drugim riječima, ako niste bijelac, ako ste LGBTQ osoba, ako ste imigrant ili osoba s invaliditetom, razvijate kritičku svijest o tome jer razumijete da slike koje vidite nisu vaš život.”
Slično zaključuje i Bimini Bon Boulash kojoj je krajnji cilj podizati svijest ljudi da rod nije neka fiksna kategorija bilo da to čini kroz reality natjecanje, drag performans, filmsku ili modnu industriju. Bitno je biti prisutan u medijima koji dopiru do široke publike i na taj način činiti pozitivnu reprezentaciju.
“Treba osvijestiti da je fluidnost roda dobra stvar, jer to znači da možemo početi rušiti stereotipe koji i dalje sprječavaju žene da dobiju isti posao kao i muškarci i muškarce da govore o svojim osjećajima”, naglasila je Bon Boulash.
A gdje je Hrvatska stigla s pozitivnom reprezentacijom i vidljivosti rodno nenormativnih osoba? U Hrvatskoj se još uvijek za vrijeme poklada spaljuju lutke koji personiziraju drugačije, a mladi svoj bijes fizički iskaljuju na drukčijima. Nismo se nimalo pomaknuli ni kroz proteklih petnaestak godina, od ubojstva Luke Ritza, kojega su do smrti pretukli jer je imao dugu kosu i svirao gitaru do nedavnog slučaja kad je dvoje mladih ljudi pod tramvaj u Zagrebu gurnulo ženu jer su mislili da je muško koje se ljubi s drugim muškarcem na tramvajskoj stanici. U Hrvatskoj se rodno nenormativne osobe pravno uopće ne mogu tako definirati. Nekim transrodnim osobama pravne i medicinske usluge i dalje su nedostupne. O interspolnosti u Hrvatskoj gotovo se i ne govori.