Trans Aid jedina je udruga u Hrvatskoj koja se bavi promicanjem prava i osnaživanjem transrodnih, interspolnih i rodno varijantnih osoba, skraćeno TIRV. Postoji od 2012. godine kada se nekolicina TIVR osoba udružilo jer je postalo važno osvijestiti i educirati TIRV populaciju u Hrvatskoj, početi raditi na promicnaju njihovih prava i osnaživati je s obzirom na prisutnu diskriminaciju TIRV osoba. Do tada su podršku i pomoć nalazili unutar LGBT udruga. Danas udruga Trans Aid broji više od 20 redovnih i podržavajućih članova i članica, a koliko je trans, interspolnih i rodno varijantnih osoba u Hrvatskoj je nemoguće znati, jer velika većina javno ne otkriva svoje rodne identitete s obzirom na visok stupanj diskriminacije i nasilja s kojim se TIRV osobe u Hrvatskoj suočavaju.
Promjenu oznake spola u pet godina zatražilo 109 osoba
U posljednjih šest godina, prema podacima Nacionalnog zdravstvenog vijeća koje od kraja 2014. godine temeljem ‘Pravilnika o načinu prikupljanja medicinske dokumentacije te utvrđivanju uvjeta i pretpostavki za promjenu spola ili o životu u drugom rodnom identitetu’, za 109 osoba je odobren zahtjev za promjenu oznake spola u dokumentima. Ovaj broj nije i konačan, jer se on odnosi samo na osobe koje su podnijele zahtjev za promjenu oznake spola u dokumentima, a na taj se korak ne odluče sve TIRV osobe.
Trans Aid udruga najviše je posvećena direktnom radu s članovima kroz pružanje vršnjačke i psihološke podrške te pravne podrške i pomoći i to u suradnji s odvjetnicom Bojanom Ivanišević.
“Ovaj dio naših aktivnosti uključuje i različite edukativne i zabavne sadržaje za zajednicu, kao što su edukativne radionice na različite teme za koje članovi izraze zainteresiranost. Radimo različita tematska druženja, a imamo i TRANSummer kamp, jedini događaj za TIRV zajednicu koji okuplja 20-30 osoba iz cijele regije na pet do sedam dana učenja, druženja i osnaživanja”, rekao/la nam je Asmira Topal, izvršni/a koordinator/ica.
U udruzi su posvećeni poboljšanju zakonskih i medicinskih procedura i praksi, koje u Hrvatskoj još uvijek nisu usklađene s procedurama i preporukama EU i u kojima se TIRV osobe i dalje tretira s nepoštovanjem, nasiljem i diskriminacijom.
“Radimo i na povećanje vidljivosti TIRV osoba i otvaranju onih tema kroz koje se podiže svijest javnosti o TIRV osobama. Tako organiziramo različite javne panele i diskusije te edukativne kampanje, kroz koje nastojimo na višu razinu podići znanja o trans, interspolnih i rodno varijantnim osobama u javnosti.”
Diskriminacija
TIRV osobe u Hrvatskoj izložene su diskriminaciji u svim sferama života. Razlog marginalizacije i izlolacije TIRV populacije leži u tome što je društvo izrazito patrijarhalno, te anti-LGBTIQ+. TIRV osobe su često izložene nasilju, ugroženo im je pravo na privatnost, na tjelesni integritet, na rad i obrazovanje bez diskriminacije, medicinska skrb je nedostatna te su medicinske prakse neusklađene, a zakonske regulative kojima se reguliraju ljudska prava TIRV osoba su diskriminatorne i nedostatne.
Otežan proces promjene oznake spola
Kad je riječ o pravima TIRV osoba u Hrvatskoj je pravno priznanje roda regulirano već spomenutim ‘Pravilnikom o načinu prikupljanja medicinske dokumentacije te utvrđivanju uvjeta i pretpostavki za promjenu spola ili o životu u drugom rodnom identitetu’, koji je donesen 2014. godine i prepun je manjkavosti.
Sve osobe koje žele promijeniti oznaku spola u osobnim dokumentima moraju prvo dobiti službeno mišljenje psihijatra i psihologa te izvješće socijalnog radnika, pa s tim ići prema Nacionalnom zdravstvenom vijeću koje izdaje završno mišljenje na osnovu kojeg osoba može započeti proces promjene oznake. Nacionalno zdravstveno vijeće je inače tijelo koje bi trebalo pratiti, davati mišljenja i predlagati programe i planove u svim područjima zdravstvene zaštite koje ulaze u kategoriju važnosti za Republiku Hrvatsku.
“Ovo tijelo je do sad samo usporavalo i otežavalo proces promjene oznake spola. Prema podacima dobivenim od strane Nacionalnog zdravstvenog vijeća, jedan zahtjev prođe dvije sjednice, gdje se na prvoj dodjeljuje na pregled jednom od članova Vijeća koji onda na idućoj sjednici predstavlja podatke iz zahtjeva i odlučuje hoće li ga odobriti ili ne. To znači da se odmah u prvim koracima rješavanja zahtjeva krši propisani rok od 30 dana. Također, dobili smo informaciju da su u prvoj polovici prošle godine održane samo četiri sjednice jer članovi Vijeća nisu bili zainteresirani održati sjednice online s obzirom na situaciju s pandemijom”, navodi Asmira Topal.
Procjene o TIRV osobama daju stručnjaci koji s njima nemaju iskustva
Drugi problem, navode u udruzi, leži u listi stručnjaka koji bi trebali davati mišljenja, jer ona nije revidirana u skladu s Pravilnikom. Na toj bi se listi trebali naći stručnjaci koji imaju iskustva u radu s transseksualnim osobama, jer je za prikupljanje mišljenja od psihologa i psihijatra potrebno obratiti se nekome tko je naveden na toj listi. Nekolicina stručnjaka koji jesu na toj listi, a imaju iskustva s transseksualnim osobama, svi su u Zagrebu, tako da TIRV osobe izvan Zagreba imaju otežan pristup do njih i u konačnici promjeni oznake spola u osobnim dokumentima.
“Ova lista također nije nikad revidirana niti nadopunjavana unatoč tome što postoje stručnjaci koji su educirani, senzibilizirani i imaju iskustva u radu s TIRV osobama, a nisu uvršteni na listu. Također, neki od stručnjaka s liste krše Pravilnik uvođenjem novih procedura, a koje nisu propisane Pravilnikom niti su preporuka europskih i svjetskih stručnjaka, što dodatno usporava proceduru”, kaže Topal.
Podrška roditeljima TIRV osoba
Udruzi se često za podršku i pomoć obraćaju i roditelji TIRV osoba. Najčešće podršku zatraže kad pokušavaju razumjeti rodni identitet svoje djece.
“Ovaj vid podrške smo uspostavili 2019. godine kada se pojavila potreba za održavanjem grupa podrške jednom mjesečno te je do sad održano 12 susreta na kojima je sudjelovalo u prosjeku sedam do 10 obitelji što je oko 15 do 25 osoba. Pružamo i individualnu podršku roditeljima za koju se u prosjeku javi jedna do dvije obitelji mjesečno. Svim roditeljima, koji možda još u ovom trenutku ne znaju kako biti podrška, savjetujemo da posjete naše edukacije i upoznaju druge roditelje TIRV djece”, rekao/la je Topal.
I zdravstveni je sustav pun prepreka
Hrvatski zdravstveni sustav jedan je od najdiskriminatornijih i nepristupačnijih sustava kad je riječ o pravima i potrebama TIRV osoba, zaključuju u udruzi Trans Aid. Problemi se javljaju zbog neregulirane zdravstvene skrbi za TIRV osobe, nesubveniconiranja potrebne zdravstvene skrbi, nedovoljnog broja educiranih i senzibiliziranih medicinskih stručnjaka, kao i nedostupnosti mnogih zahvata i terapija.
“Često dobijemo pritužbe od strane TIRV osoba na medicinsko osoblje na svim razinama, od opće prakse, preko specijalističkih pregleda, do Ministarstva zdravstva i to vezano za TIRV specifične zdravstvene potrebe, tako i za sve ostale zdravstvene potrebe. Za neke od ovih pritužbi su podnesene i tužbe. Jedan od glavnih problema na kojem trenutno radimo tiče se hormonalne terapije za koju je do prije godinu dana bila dovoljna dijagnoza F64 te uputa na endokrinologiju od strane psihijatra i psihologa, što je u skladu sa ‘Stručnim smjernicama za izradu mišljenja zdravstvenih radnika i psihologa o utvrđivanju uvjeta i pretpostavki za promjenu spola i životu u drugom rodnom identitetu’. Odjednom za hormonalnu terapiju zahtjeva mišljenje psihijatra i psihologa, koja su nužna u procesu pravnog priznanja roda, a ne za započinjanje hormonalne terapije. Još jedan primjer neprihvatljive prakse u našem zdravstvu s kojom se borimo unazad tri godine je prestanak subvencioniranja mastektomije za TIRV osobe. Ova promjena se također dogodila preko noći bez ikakvog objašnjenja nadležnih tijela. Ona je u potpunoj suprotnosti sa svim domaćim i stranim zdravstvenim preporukama i smjernicama”, navodi Asmira topal.
Psiholozi educirani za rad s TIRV osobama
U Hrvatskoj je tek nekolicina psihologa educirana za rad s TIRV osobama, a većina ih je u Zagrebu. U udruzi Trans Aid navode psihologinje s kojima su imali priliku raditi i s kojima iskustva imaju njihovi članovi: mr. spec. Iva Žegura, dr. sc. Marina Grubić, prof. dr. sc. Nataša Jokić Begić, dr. sc. Karin Kuljanić iz Zagreba, prof. Jasminka Juretić iz Rijeke te prof. Maja Lipanović i doc. dr. sc. Vesna Antičević iz Splita.