Kako točno izgleda klitoris nismo znali sve do 1998. godine. Tada ga je prvi puta u povijesti temeljito istražila Australka dr. Helen O’Connell te otkrila ono što danas znamo o klitorisu. Ženski dio tijela koji je stvoren samo za seksualni užitak i kao takav jedini je ljudski organ koji nikakvu drugu funkciju niti nema. O’Connell je otkrila kako izgleda, otkrila da se ne radi samo o jednom malenom vrhu koji se nazire kao dio vulve, već ozbiljnom ljudskom organu veličine oko 12 centimetara. Ta je australska liječnica klitoris detaljno opisala od kakvog se tkiva sastoji i kako funkcionira. Sva ta saznanja, nažalost, još uvijek nisu našla svoje mjesto u školskim programima, nisu se uvrstila u udžbenike, pa ni u ona neka opća mjesta koja zovemo općom kulturom. Sve je to jedan prazni prostor koji sve više ispunjava globalni pokret imena klitopismenost (eng. cliteracy) i kojem je cilj ljude upoznati i educirati o ovom stoljećima neotkrivenim, pa potom i dugo zanemarivanim, a istodobno jako važnim dijelom ljudskog tijela i ljudske anatomije.
Klitopismenost u ekspanziji kroz umjetnost
Učenje anatomije klitorisa kroz umjetnost prije šest godina pokrenula je Sophia Wallace, američka konceptualna umjetnica i fotografkinja, a danas oklitopismenjavanje kroz umjetnost okuplja sve više umjetnika koji potiču edukaciju kroz umjetničko izražavanje. Sophia Wallace je 2012. napravila instalaciju Cliteracy, 100 Natural Laws koja neonskim slovima Cliteracy osvjertljava poruke poput ‘Svijet nije ravna ploča, a žene ne doživljavaju orgazam vaginom’, ‘Viagra te ne čini klitopismenim’. ‘Samo vrh klitorisa ima više od 8000 živaca’… Umjetnica je do danas provela niz umjetničkih instalacija i performansa kojima je cilj promijeniti logiku društva koje patologizira seks iz užitka, a posebice to čine kad su žena u pitanju. Svojim radovima želi maknuti i osjećaj srama s vulve jer sva tijela imaju pravo na zadovoljstvo. U svom projektu koji je danas prešao u globalni pokret naglašava kako je 1969. Neil Armstrong šetao Mjesecom, ali da je od toga trebalo proći još 29 godina da se dokaže kompletna anatomija klitorisa. Klitopismenost istražuje i društveni paradoks hiperseksualizacije tijela žene s jedne strane, a s druge strane znanstveno neznanje i kulturne tabue vezane uz vulvu i seksualni užitak.
Umjetnost i znanost o tajnama orgazma
U edukaciji o klitorisu umjetnost i znanost imaju dva različita, ali savršeno komplementarna, pristupa koji zaokružuju priču. Tako se pokretu klitopismenost uz umjetnike priključuju i različiti stručnjaci iz područja medicine i humanističkih znanosti. Dio pokreta 2017. godine postala je i dr. Laurie Mintz, profesorica psihologije, specijalizirana u području ljudske seksualnosti, nakon objave knjige ‘Becoming Cliterate: Why Orgasm Equality Matters – And How To Get It’, koja se sa stanovišta biologije, sociologije, pa i lingvistike i seksualne psihologije bavi jazom u doživljavanju orgazma kod muškaraca i žena. Dr. Mintz posebice ističe rezultate istraživanja seksualnog ponašanja iz 2016. koje je na uzorku od 52500 odraslih osoba u SAD-u, a uključene su osobe svih seksualnih orijentacija, pokazalo kako 95 posto heteroseksualnih muškaraca doživljavaju orgazam tijekom seksa. Istodobno, čak 65 posto heteroseksualnih žena ne doživljava orgazam pri seksu. Kao glavni uzročnik izostanaka orgazma kod žena tijekom seksualnog odnosa dr. Mintz ističe neznanje o klitorisu i njegovim funkcijama u ženskom orgazmu.
Penetracija precijenjena, maženje podcijenjeno
Svako je tijelo drugačije pa je i uzbuđenje za svaku osobu individualno. Što više vremena parovi provode ljubeći se, mazeći i baveći se oralnim seksom, to je vjerojatnije da će uzbuđenje, a time i zadovoljstvo biti veće. Dr. Mintz naglašava da je za žensko zadovoljstvo najvažnije da žene svojim partnerima komuniciraju što vole, a što ne, te da su njihovi partneri spremni to prihvatiti.
“Sam snošaj obično ne traje toliko dugo i to je u redu. Za prosječni heteroseksualni par penetracija traje tri do pet minuta, ali su medijski prikazi seksa, posebno u pornografiji, naveli mnoge da misle kako bi to trebalo trajati puno duže”, među ostalim navodi dr. Mintz i zaključuje: “A upravo to značajno utječe na očekivanja koja sebi postavljaju i muškarci i žene. Muškarci su zabrinuti da ne traju dovoljno dugo, a žene se brinu da im treba predugo za postizanje orgazma. Za žensko zadovoljstvo potrebno je puno više igre klitorisom, slično tome erekcija penisa promjenjiva je tijekom seksualnog odnosa, nije u konstantnoj potpunoj erekciji kao što je često prikazivan. Bitno je osloboditi se pritiska od “savršene” izvedbe, komunicirati i posvetiti se obostranom užitku.”
Pokret klitopismenosti i u Hrvatskoj
Pokret kitopismenosti unazad nekoliko godine događa se i u Hrvatskoj i to kroz performanse pojedinih umjetnica i umjetnika, te radionica koje organiziraju udruge. Tako su protekli vikend u organizaciji udruge Domino u Rijeci održane radionice oslikavanja i 3D printanja klitorisa i predavanje ‘Tehnološka popularizacija klitopismenosti’ Karle Horvat Crnogaj. Ovaj vikend moguće je prisustvovati predavanju klitopismenosti i u Zagrebu, u nedjelju, 20. rujna u 17 sati u Kulturnom centru ‘Šesnaestica’ u Ozaljskoj 16. Karla Horvat Crnogaj već par godina drži predavanja o klitopismenosti po cijeloj Hrvatskoj u kojima govori o povijesti tematiziranja i cenzure klitorisa i znanstvenicama koje se bore i promiču žensko zadovoljstvo. Prezetnirat će i kako su sonogrami i 3D printeri doveli do toga da umjetnice diljem svijeta stvaraju umjetnička djela nadahnuta oblikom klitorisa. Tom prilikom bit će prikazan i dokumentarni film Moje ime je klitoris (2019.), autora Daphne Leblond i Lise Billuart Monet. Radi se o dijalogu mladih žena o ženskoj seksualnosti. Kroz ispovijesti i kroz humor dvije žene dijele iskustva i priče u želji da promijene svijet oko sebe i afirmiraju pravo žena na informirano seksualno obrazovanje, bez ograničenja i tabua.