Dok ovih dana, sa svih strana, slušamo o regulaciji ženskog tijela i to najčešće iz usta muških političara, podsjetimo se jednog dijela ženske anatomije o kojem se još uvijek malo zna, krivo je prezentiran, a za neke sablažnjiv i skandalozan.
Govorimo o klitorisu. Ženskom organu zaduženom isključivo za seksualno zadovoljstvo! U povijesti anatomije klitoris je dugo vremena negiran, odbacivan, osuđivan ili potpuno pogrešno shvaćen. Kada je Charles Estieen, francuski liječnik i anatomičar prvi secirao klitoris 1545. godine i o njemu objavio rezultate svog istraživanja u knjizi ‘Seciranje dijelova ljudskog tijela’, nazvao ga je membre honteux ili ‘sramotni član ženskog tijela’ te ustanovio da mu je jedina svrha mokrenje.
Njegova otkrića o klitorisu, pokazalo se tek puno stoljeća kasnije, anatomski su netočna i potpuno pogrešna. Kroz povijest se klitoris spominjao u kontekstu vještica i ludosti, o njemu se govorilo kao sotonskom ulazu u zločin i perverziju, kao o gumbu koji jednim pritiskom eliminira zdravu žensku logiku. Smatran je i infantilnim penisom koji treba poništiti, točnije organom kojeg treba fizički uklanjati.
Klitoris imaju samo devijantne žene
Anatomijom se ljudi zapravo bave još od prapovijesti. Tako su i spolni organi kao sredstvo reprodukcije bili centar ljudskog interesa i istraživanja. U povijesti proučavanja klitorisa među prvima ga primjećuje i imenuje Hipokrat, nazivajući vanjski dio klitorisa, koji danas zovemo glans klitoris, “collumnela” ili mali stupac. Nakon njega Galen, drugi veliki grčki medicinski istraživač, potpuno odbacuje klitoris iz reproduktivnog sustava žene. Njegova interpretacija ženskog reproduktivnog sustava zasniva se na muškom reproduktivnom organu pa tako maternicu objašnjava kao obrnuti skrotum, a jajnike kao unutrašnje testise. U tom sustavu, koji je jako dugo bio općeprihvaćen u medicini zapadnog svijeta, nije bilo mjesta klitorisu pa tako ni njegovom proučavanju.
Sigmund Freud unazadio proučavanja klitorisa
U 16. stoljeću, kada nastaju i temelji moderne anatomije, puno se više vremena posvetilo proučavanje penisa i svih njegovih funkcija. Jedan od razloga bio je što su se u 16. stoljeću anatomijom smjeli baviti isključivo muškarci (žene tek u 18. stoljeću), a drugi i zato jer je dostupnost ženskog tijela za obdukcijsko proučavanje tijela bila puno manja. Obducirati su se smjela tijela osuđenih za kriminalna dijela, a oni su većinom bili muškarci. Jedan od najboljih anatomičara tog vremena Andreas Vesalius smatrao je da klitoris nije neki faktor u ženskom spolnom organu te da se on javlja samo kod devijantnih pripadnica ženskog spola, dok ga kod zdravih žena nema. Njegov učenik Matteo Realdo Colombo ipak je 1559. otkrio klitoris i nazvao ga ‘venerina ljubav’ prvi put govoreći o njegovoj pravoj svrsi – seksualnom zadovoljstvu.
Zablude o klitorisu raskrinkane tek krajem 20. stoljeća
A kako anatomski izgleda klitoris u cijelosti je prvi opisao i skicirao George Ludwig Kobelt 1844. godine. Zanimljivo je da je proučavanje klitorisa u 20. stoljeću usporio Sigmund Freud, otac psihoanalize, koji je unatoč tome što je znao njegovu pravu ulogu, klitoris prozvao infantilnim organom. Njegovo objašnjenje bilo je da svaka zrela žena orgazam treba preseliti iz klitorisa u vaginu, jer bi penetracijom vagine trebala osjetiti užitak. Time je izmislio vaginalni orgazam i unazadio proučavanje klitorisa i njegove uloge u seksualnom životu žene.
Kako točno izgleda klitoris nismo znali sve dok mlada buduća urologinja i kirurginja učeći za ispit u knjigama o ljudskoj anatomiji nije pročitala da je ženski spolni organ “nesupješni” muški spolni organ. Mlada australka Helen O’Connell zbog toga se odlučila istraživati ženski spolni organ i za svoj znanstveni rad o njemu 1998. secirala je deset pubičnih predjela s tijela žena različitih godina i otkrila ono što danas znamo o klitorisu, kako izgleda, što uključuje i kako fukcionira. Otkrila je da je klitoris puno veći nego se do tada smatralo, otkrila je njegov specifični oblik te vrlo bitnu stvar – da je klitoris povezan s uretrom i vaginom.
Klitoris nije samo mesni gumbić – on je velik i složen spolni organ
Ona cijelom klitorisu daje naziv klitorisni sustav ‘the clitoral complex’ kako bi točnije obuhvatila njegov izgled i ulogu koja nadilazi izolirani mesni gumbić koji donosi zadovoljstvo, već složen sustav koji je u potpunosti uključen u sustav spolnog organa žene. Ispod površine nalazi se 90 posto klitorisa, dok je samo glans klitorisa na površini iz njega se, sa svake strane vaginalnog otvora, šire suzolike kuglice. Iznad njih smještene su dvije “ruke” klitorisa koje se sa svake strane pružaju devet centimetara u pelvis.
Klitoris ima osam tisuća živčanih završetaka što je dva do tri puta više od penisa. Tako da, kada govorimo o ženskom orgazmu svi orgazmi dolaze iz klitorisa. Ono što bi se nazivalo vaginalni orgazam je klitorisni orgazam, jer je klitoris stimuliran iznutra.
Zablude o vaginalnom orgazmu
Prije 15 godina provedeno je veliko istraživanje u Švedskoj, a ispitanice su anketirane na koji način doživljavaju orgazam. Pema rezultatima tog istraživanja samo 18 posto žena doživljava orgazam vaginalnom penetracijom. Pitanje koje se nametnulo bilo je zašto jedan dio žena može doživjeti vrhunac unutrašnjom stimulacijom, a druge ne mogu. Neka istraživanja sugeriraju da je jedan od razloga razlika u anatomiji – točnije, položaju ženskog klitorisa u odnosu na njezinu vaginu.
Drugo istraživanje proveli su 2011. Kim Wallen i Elizabeth Lloyd o povezanosti anatomije i orgazma, koje je otkrilo da žene koje imaju klitoris bliže vaginalnom otvoru imaju veću vjerojatnost za postizanje orgazma tijekom snošaja u odnosu na žene koje imaju veću udaljenost između ta dva dijela tijela. Točnije, kada je udaljenost od približno jednog inča – otprilike širina palca prosječne osobe – orgazmi od vaginalne penetracije su vjerojatniji.
Blizina klitorisa i vaginalnog otvora
Teoretizira se da ta udaljenost omogućava penisu da pruži određeni stupanj izravne stimulacije klitorisa tijekom odnosa, olakšavajući orgazam. Veća udaljenosti stvara manju stimulaciju klitorisa i ima slabije izglede za postizanje orgazma. Žene čiji je klitoris udaljeniji od vaginalnog otvara mogu potencijalno povećati vjerojatnost orgazma tijekom vaginalne penetracije eksperimentirajući s različitim seksualnim položajima kako bi pronašle onaj koja pruža više stimulacije klitorisa. Druga mogućnost je dakako ručna stimulaciju klitorisa tijekom snošaja.
Međutim, sve to ne znači da je klitorisno-vaginalna udaljenost jedini faktor koji je važan kada se radi o tome doživljavaju li žene orgazme tijekom vaginalnog odnosa. Važno je naglasiti da manja udaljenost ne jamči postizanje orgazma. Istraživanje je pokazalo da izgledi za doživljavanje orgazma kod žena ovise i o mnogim drugim faktorima. Primjerice, koliko je prethodnih seksualnih iskustava imala sa svojim partnerom, koje se druge seksualne aktivnosti događaju prije i za vrijeme snošaja… Jedan od faktora o kojem se često govori kao bitnom za postizanje vaginalnog orgazma je i stimulacija G točke, o kojoj se dugo pričalo kao nekoj mističnoj točki, a zapravo je stražnja strana klitorisa.
Sve je to klitoris – nema mistike u G-točci
G-točku je 1940. otkrio njemački ginekolog Ernest Grafenberg objavivši članak u kojem je opisao ‘erotsku zonu’ na prednjem zidu vagine koji, kada se stimulira, može dovesti do intenzivnih orgazama, ponekad praćenih ejakulacijom. Osamdesetih je ovo područje ženske vagine formalno nazvano G-točkom u čast Grafenbergovog otkrića. Od tada se koncept G-točke udomaćio u popularnoj kulturi. G-točka postala je toliko poznata da većina ljudi uzima zdravo za gotovo da je to zaseban dio ženske genitalne anatomije. Tu su uključeni i mnogi liječnici, od kojih neki čak nude postupke pojačavanja G-točke.
Međutim, među liječnicima koji se bave istraživačima seksa koncept G-točke je često kontroverzan, jer se ne mogu složiti postoji li uopće. Nathan Hoag, Janet R. Keast i Helen O’Connell su 2017. proveli anatomsko istraživanje kako bi dokazali da je G-točka samo jedan od seksualnih mitova. Proveli su seciranje prednjeg zida vagine (područja na kojem se smatra da G-točka postoji) na 13 ženskih tijela detaljno pretražujući strukture u genitalnoj regiji koja odgovara točki G. Otkrili su da na svih 13 tijela nema dokaza o takvoj anatomskoj strukturi, barem ne onoj koja bi bila vidljiva golim okom. Taj zaključak ne znači da G točka ne postoji. Ali znači da G-točka ne predstavlja poseban dio ženske anatomije, već predstavlja područje u kojem se sastaju unutarnji dio klitorisa, uretre i vagine. Kada su te tri strukture istovremeno stimulirane upravo to stvara intenzivne orgazme (ponekad i ejakulaciju), a koje možemo nazvati famoznom G-točkom. Važno je da smo svjesni kako je sve to zapravo klitoris.