Jeste li ikad čuli da vam je netko od bližnjih, poznatih ili vi sami, rekao: ‘Idem kod seksologa’. Na način kako će to reći da ide doktoru, stomatologu, pedikeru, frizeru. Tu je rečenicu nemoguće ne samo čuti, nego i izgovoriti. Unazad godinu dana redovno objavljujemo pitanja naših čitatelja upućena za savjete seksologinji Dubravki Gladoić Håkansson, koja živi i radi u švedskom gradu Malmöu gdje vodi ambulantu za seksualnu terapiju i kognitivno-bihevioralnu terapiju, ali je za usluge seksualnog savjetovanja dostupna i online putem svoje web stranice “Sexologdialog” što koriste mnogi ljudi iz Hrvatske i regije.
Zahvaljujući brojnim pitanjima za njezin savjet možemo i ustvrditi kako je potražnja za takvim stručnjacima velika. I ne samo to, kako će nam u razgovoru seksologinja i sama naglasiti, ljudi sve više spoznaju da je seksualnost sastavni dio našeg zdravlja i unapređenje seksualnog i reproduktivnog zdravlja i krucijalno pitanje zdravstvene blagodati i pojedinca i društva u cjelini.
Stručnjaka educiranih u području seksologije u Hrvatskoj je jako malo, tek desetak seksualnih terapeuta i savjetnika, tek jedan liječnik s licencom iz seksualne medicine, koju je, naravno, mogao steći na specijalizaciji u inozemstvu. Dakle, potražnja za seksolozima kao visokokvalificiranim stručnjacima za pitanja seksualnog i reproduktivnog zdravlja je velika, a njihov deficit u Hrvatskoj gotovo potpun. Što drugim riječima znači da je takva zdravstvena usluga ljudima gotovo potpuno nedostupna. I to smo prokomentirali kroz razgovor s Dubravkom Gladoić Håkansson.
Kolika je potreba za seksolozima i možete li napraviti usporedbu kako je u Švedskoj, kako na ovim prostorima, budući imate i jedna i druga iskustva?
Radim kao seksologinja i terapeut kognitivne terapije već više od trideset godina na pitanjima spolnog i reproduktivnog zdravlja. Kao specijalistica kliničke seksologije mogu reći da se ovaj segment zdravlja u Skandinaviji značajno i sve više razvija. To se odnosi i na Švedsku. Moram reći da svjesnost o važnosti ovog segmenta ljudskog zdravlja raste i u Hrvatskoj. Međutim, postoji razlika. U skandinavskim zemljama seksologija se tretira znanstvenom disciplinom, pa je samim time inkorporirana u sustav visokog obrazovanja što daje mogućnost visoke kvalifikacije u tom području na različite načine. U samoj je Švedskoj seksologija integrirana u puno disciplina i zvanja. Ulazi u sastav i predškolskog odgoja te osnovnog i srednjeg obrazovanja, pa se u o njoj educiraju pedagozi, nastavnici i profesori. Isto tako postoji magisterij seksologije nakon kojega se seksolozi bave istraživačkim radom, ali i kao kliničari što znači rad s pacijentima. Potreba za seksolozima je generalno velika, samo je pitanje na koji će način pojedino društvo ili država svojim građanima omogućiti da dođu do usluga seksologa. Prvi je preduvjet omogućiti ljudima školovanje u toj znanstvenoj disciplini.
Zbog kojih vam se problema, poteškoća ili nedoumica klijenti najviše obraćaju?
Javljaju mi se pacijenti s najrazličitijim problemima. Od seksualnih smetnji, što osobni, što u odnosima s partnerima. Najčešće sa smetnjama libida, erekcije ili problema boli. Isto tako imam pacijente koji mi se obraćaju zbog problema seksualne orijentacije gdje se sami snalaze ili suočavaju sa okolinom. Isto tako radim sa ženskom seksualnošću od puberteta, mladih, žena u reproduktivnoj dobi života, trudnicama, te ženama nakon poroda. Klimakterij i seksualnost ljudi u trećoj životnoj dobi također je sve češći povod dolaska u moju ordinaciju. Jednom riječju, obuhvaćena je ljudska seksualnost u različitim fazama kroz cijeli život. Seksolog se isto bavi i proučava različite bolesti i patološka stanja koja mogu utjecati na seksualnu funkciju. Primjerice, različite neurološke bolesti, dijabetes, pretilost, problemi s tlakom, depresije, anksiozna stanja… Pitanja mogu biti više ili manje kompleksna.
Kad gledamo po spoli i po dobi, tko vam se više obraća i zbog kojih najčešće razloga?
Putem interneta više mi se obraćaju muškarci, nego što dolaze u savjetovalište. Žene i parovi mi se obraćaju jednako često putem interneta kao dolaskom u savjetovalište.
Važni su pokreti mladih o pozitivnoj seksualnosti
Koliko su prema vašem mišljenju pojedini pokreti mladih, posebice oni koji se pokreću na društvenim mrežama, a nazivamo ih seksualno pozitivnima, pridonijeli boljem osvješćivanju važnosti seksualnosti i otvorenosti razgovorima na te teme?
Jako mi je drago da progresivne snage postoje i da im upravo internet omogućava da izjasne svoje pozitivne stavove o ljudskoj seksualnosti. Mislim da su one od vrlo velikih važnosti i važni kao pokreti protiv konzervativnih strujama koje su najčešće vrlo agresivne makar mogu biti i u manjini. Mladi s otvorenim stavovima o pozitivnoj seksualnosti pokretači su pozitivnih kretanja u društvu i vrlo su važni čimbenici u cijeloj prici.
Na Reci.hr često otvaramo teme o menstruaciji i svaki se put iznenadimo kako još uvijek postoje toliki tabui, neznanje, pa i sram, o nečemu što je tako prirodno i za reproduktivno zdravlje jako važno. Kakva su vaša iskustva na tu temu?
Tu vidim veliku razliku u Švedskoj i u Hrvatskoj u korist Švedske. Mislim da su seksualna osviještenost o tijelu kao takvom i bez predrasuda pridonijele dobra edukacija. Tako i po pitanju normalizaciji menstruacije, menstrualnog ciklusa, a s tim je povezano i pitanje kontracepcije. Ako vi djeci od početka, znači od malena pričate o tijelu, menstruaciji, ovulaciji pozitivno i to u oba spola, onda će to dijete razviti i normalan prirodan pogled bez nekih predrasuda.
Vjerojatno ste pratili slučaj trudnice kojoj je uskraćen prekid trudnoće iako zakonom omogućen u slučaju teške malformacije ploda, kao što je bio u tom slučaju. Kako taj slučaj komentirate sa stanovišta građanke Švedske, ali i kao znanstvenica koja se i znanstveno bavila temom pobačaja i priziva savjesti?
Mene je priča jako potresla naročito što sam u znanstvenom članku o prizivu savjesti i dostupnosti abortusa obradila sličnu temu. Mirela je nevjerojatno hrabra žena koja je odlučila sve otvoreno izložiti u javnost. Njezina priča je pokrenula i ono o čemu se godinama šutjelo i uz potporu zakona zataškavalo u Hrvatskoj. Riječ je o nedostupnosti prekida trudnoće zbog moralnih i kulturoloških, pa i ideoloških, osuđivanja okoline te zdravstvenih radnika i liječnika. Protest DOSTA je konačno iznio mišljenje mnogih građana i nadam se da će takvih okupljanja biti još više u budućnosti. Ona su važna protuteža konzervativnim strujama koje kroje pravni sistem i zakone.
Znanstveno istraživanje je pokazalo da priziv savjesti nema pozitivnih strana
Je li prema vašem mišljenju priziv savjesti, na kojega se poziva više od 60 posto liječnika u Hrvatskoj, u pozadini jedan od najvećih krivaca ovakvih slučajeva i situacija nedostupnosti zdravstvene usluge ženama?
Priziv savjesti obrađujem u kvalitativnom istraživanju koje je objavljeno u američkom znanstvenom časopisu. Rezultati istraživanja o prizivu savjesti ne pokazuju niti jednu pozitivnu stranu ali je mnogo negativnih i za žene i za zdravstvene radnike i liječnike. Iako se kod Mirele radi o prekidu kasne trudnoće zbog teške malformacije ploda gdje je i njezino vlastito zdravlje ugroženo u osnovi se radi o istoj stvari. Činjenica da je prekid trudnoće je u Hrvatskoj zakonski omogućen, te činjenica da se više od 60 posto liječnika poziva na priziv savjesti i pritom imamo cijele bolnice koje nemaju niti jednog liječnika bez priziva, cijelu stvar čini nemogućom i tu je riječ o nizu kršenja ljudskih prava. Liječnici i zdravstveni radnici koji rade prekide trudnoća su također izloženi stigmi i osudama društva i vlastitih kolega.
O seksualnosti osoba treće dobi u Hrvatskoj se uopće ne govori, tu imamo još jedan problem, seksualnost u vrijeme menopauze. To su također tabu teme, odnosno, još gore, smatra se da ljudi u zreloj i trećoj dobi nemaju seksualne aktivnosti. Za razliku od Hrvatske skandinavske zemlje, a posebice Švedska, ulažu jako puno u istraživanje utjecaja seksualne aktivnosti ljudi treće životne dobi na zdravlje. Možete li nam reći nešto više o tome, koja su vaša saznanja i iz prakse.
Seksualnost je dio našeg bića i nešto što nas prati cijeli život na različite načine. Tako postoje mnogi tabui kojih se možemo riješiti samo ako dovoljno educiramo populaciju, a to mogu raditi oni koji su za to također dobro educirani. Primjetila sam da su više ili manje tabu teme i kad se govori o seksualnosti mladih i ljudi starije dobi. Isto je stvar i sa menopauzom. Tu još uvijek dolaze do izražaja tradicionalna gledišta da je seksualnost povezana samo sa reprodukcijom. Danas znamo da reprodukcija nije ovisna o seksualnosti. Primjer za to je oplodnja izvan tijela, zamrzavanje sperme ili jajnih stanica. Isto tako veliki dio života imamo svoju seksualnost, uživamo u njoj ili nam možda radi probleme, ali je u svakom slučaju prisutna više ili manje cijeli životni vijek svake osobe.