U Hrvatskoj je registrirano ukupno 16 poliklinika koje se bave postupcima medicinske potpomognute oplodnje (MPO). Od toga je osam državnih i osam privatnih. Jedna od privatnih ne radi IVF postupke. Godišnje se zahvaljujući postupcima MPO-a rodi oko 1600 djece, a udio živorođene djece začete MPO postupcima u ukupnom broju djece sve je veći. Iznosi 4,5 posto i dobra je vijest kako se unazad pet godina taj udio udvostručio! Međutim, s obzirom da Hrvatska ima 16 poliklinika registriranih za postupke MPO-a, te da se oko 100 tisuća parova suočava s neplodnosti – mogli bi najmanje pet puta bolje. Konkretno, mogli bi udio živorođene djece u ukupnom broju na godišnjoj razini povećati i na deset posto, što bi, konkretno, bilo najmanje dvije tisuće rođenih beba više.
To bi bilo moguće kad bi Hrvatska pronatalitetnu politiku uhvatila kao prioritetni nacionalni projekt. U tom slučaju rješavanje problema neplodnosti ne bi bili pojedinačni projekti parova, kao što je to danas, nego koordiniran i učinkovit projekt države koja bi time pokazala da je uistinu osvijestila da je neplodnost problem našeg doba i da je on trajan, da je on rastući i da se s takvom vrstom problema može uhvatiti u koštac jedino planskom politikom.
Kako do tri tisuće beba više
Države koje su se postavile na način da su kao nacionalni prioritet postavile pronatalitetnu politiku te u nju uključile metode medicinski potpomognute oplodnje u kratko su vrijeme postigle da više od deset posto živorođene djece bude u ukupnom broju rođenih beba na godišnjoj razini. Takve rezultate postiže Danska, ali i susjedna Slovenija, koja sa samo tri poliklinike registrirane za MPO postupke godišnje napravi oko devet tisuća IVF ciklusa. U Hrvatskoj ih u čak 15 klinika bude tek oko pet tisuća ili četiri tisuće manje nego u slovenske tri poliklinike.
Štoviše, EU države počele su pristupati politici MPO-a i kao pronatalitetnoj državnoj politici, jer je u svim članicama EU-a stopa nataliteta niska. Tako da danas Europa statistički gledano, ima najveći broj MPO postupaka od svih regija svijeta.
„Iako u Hrvatskoj pozitivni propisi MPO drže kao dio zdravstvene politike, mi nismo u vrhu EU-a po mjerama potpore u okviru ove politike. Trendovi u EU pokazuju kako je intencija osigurati jednakost u pristupu MPO-u, a u tim naporima potrebno je pobliže pratiti ne samo zakonodavni pristup već i dostupnost, odnosno sheme nadoknade i plaćanja troškova. U Hrvatskoj MPO nije predviđen za žene bez partnera niti sa životnom partnericom, mada se javno mnijenje po ovome pitanju polako mijenja. Ograničenje pristupa MPO postupcima za životne partnerice i žene bez partnera je problem i diskriminacija i osobno ću se zalagati da se to u području zakonodavstva i politika mijenja“, rekao nam je eurozastupnik Predrag Fred Matić, koji je i član Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost u Europskom parlamentu.
MPO omogućiti i ženama samicama!
Na diskriminirajući dio u Zakonu o medicinski potpomognutoj oplodnji ukazala je i Klaudija Kordić, koja se u udruzi Roda godinama bavi problematikom neplodnosti: „Nema nikakvog razloga da se MPO postupci ne omoguće ženama koje su bez partnera. One na postupke odlaze u inozemstvo, gdje takvih zakonskih ograničenja nema! Danska je, recimo, upravo zahvaljujući zakonima koji nikoga nisu diskriminirali da mogu pristupiti postupcima MPO-a značajno podigla broj ciklusa i u konačnici broj živorođene djece“, naglasila je Klaudija Kordić i dodala kako bi među prvim potezima promjene odnosa države prema MPO bio i da svih šest postupaka na račun HZZO-a bude IVF postupci. Sada su dva od šest postupci u prirodnom ciklusu.
Po potencijalima i kapacitetima koje Hrvatska ima u svojih ukupno 16 poliklinika registriranih za MPO postupke, na godišnjoj bi se razini, bez dodatnih ulaganja u zapošljavanje, moglo umjesto dosadašnjih prosječno pet tisuća ciklusa IVF-a, najmanje 12 tisuća. Čime bi se povećala šansa za rođenjem oko tri tisuće više beba na godišnjoj razini. Preduvjet je da država reprodukcijsko zdravlje i pronatalitetnu politiku postavi kao svoju prvorazrednu nacionalnu politiku.
STATISTIKA 2019
HZZO za MPO platio 44 milijuna kuna
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je u 2019. godini za postupke MPO izdvojio 44 milijuna kuna. Od toga je 37 milijuna kuna (84 posto) namijenjeno bolnicama, a sedam milijuna kuna privatnim poliklinikama, konkretno se radi o dvije s kojima HZZO ima ugovor. Ukupno je napravljeno 5.468 postupaka. Od toga 941 postupak IVF/ICSI u prirodnom ciklusu, 3104 postupak u stimuliranom ciklusu, te 775 postupak za sekundarni IVF/ICSI, pri čemu se sekundarni IVF/ICSI ugovara samo s bolnicama, kao i kriopohrana zametaka i jajnih stanica.
