Stresne situacije s kojima se svakodnevno susrećemo uvelike mogu utjecati na naše ponašanje, funkcioniranje i razmišljanje. Stres je sastavni dio života, a javlja se kada nismo u mogućnosti suočiti se sa svim zahtjevima koji se pred nas stavljaju. Iako se većinom stres predstavlja kao negativna stvar, on ponekad može biti i dobar. Zato jer nas u određenim situacijama puni pozitivnom energijom i povećava stupanj usredotočenosti i koncentracije te samim time olakšava izvođenje zadataka. Ipak, ako nam se stresne situacije svakodnevno gomilaju, to može dovesti do negativnih posljedica po naše zdravlje, radni učinak, ali i ljubavne odnose.
Zanimljivo je da stres najčešće nije prisutan u početku ostvarenja ljubavne veze, jer preplavljuju je snažne i ugodne emocije strasti i intenzivne seksualne privlačnosti u kojima stresu nema mjesta. Optimizam je također još jedan “krivac” za odsustvo stresa na početku veze, jer generalno pozitivno vrednujemo sve partnerove ili partneričine značajke i nju ili njega samog. Ipak, naš pretjerani trud da nas partner doživi u što boljem svjetlu ponekad može dovesti do stresa.
Zato važnu ulogu u stvaranju, pa tako i održavanju, ljubavnih veza igra cijeli jedan sustav odgovora na stres. Kada se osoba ne nalazi u stresnom razdoblju, optimalna pobuđenost, odnosno male razine stresa i napetosti mogu djelovati aktivirajuće za pojedinca te ih potaknuti na prilaženje i upoznavanje s partnerom. S vremenom, osobe postaju povezanije afektivno, bihevioralno i fiziološki te se osjećaju siguno i prihvaćeno od strane druge osobe. Ukoliko u tom stupnju veze dođe do određenog stresnog razdoblja, prisutnost partnera može pomoći u reguliranju i smanjenju stresa.
Utjecaj stresa na seksualnost i obrnuto – uloga oksitocina
Loše raspoloženje, anksioznost i depresija kao i stres smanjuju seksualno uzbuđenje. S druge strane, osobe često u istraživanjima govore da im fizičko uzbuđenje i stres poboljšavaju raspoloženje. Što znači da stres može aktivirati osobe na seksualnu aktivnost u svrhu poboljšanja raspoloženja. Seksualna aktivnost poboljšava raspoloženje zbog otpuštanja oksitocina iz hipofize u krvotok. Upravo je oksitocin zaslužan za smanjenje stresa i poboljlšanje raspoloženja. Otpuštanje oksitocina potiču podražaji poput grljenja, dodirivanja, stimulacije genitalija i bradavica, a najveće otpuštanje oksitocina događa se tijekom orgazma.
Koji su najčešći izvori stresa u ljubavnim vezama
Među najčešćim izvorima stresa često se navode ostracizam, laganje, ljubomora i izdaja. Možda zvuči nevjerojatno da se ostracizam, riječ je o osjećaju socijalnog kažnjavanja i isključivanja često zbog predrasuda prema različitostima, uopće pojavljuje u ljubavnim vezama. Međutim, istraživanja pokazuju da se svaka osoba barem jednom u životu susrela s ostracizmom, dok neke osobe doživljavaju ostracizam svaki dan. Dakle, ukoliko vas partner ignorira, aktivno izbjegava pričati s vama – znači da doživljavate ostracizam. Osobe često smatraju da će takvim “tretmanom šutnje” kazniti svog partnera ili smanjiti sukob, no često se događa upravo suprotno. Partner koji je ignoriran često se može osjećati posramljeno, frustrirano ili ljuto te im često nije jasno zbog čega su ignorirani. Najveći problem je što većina partnera ne iskomunicira taj problem i ne objasne što se dogodilo i kako se osjećaju.
Nadalje, kao najučestaliji izvora stresa smatra se upravo laganje, koji zbog osjećaja prevare budi stresne situacije. Pri početku veze, laži se obično koriste kako bi se preuveličalo vlastitu privlačnost, a kasnije se najčešće upotrebljavaju laži kako bi se zaštitilo drugu osobu.
Ljubomora je također jedna od svima nam dobro poznate emocije. Specifična komponenta ljubomore odnosi se na suparnika. Intenzitet ljubomore nije isti ako je suparnik nepoznata osoba, zajednički prijatelj ili bivši partner. Najveća razina ljubomore doživljava se kada je to partnerova bivša ljubav.
Kao posljednji, ali jednako važan izvor stresa u ljubavnim vezama je izdaja koja općenito podrazumijeva bilo kakav način gdje osoba otkriva partnerove tajne, krši obećanja ili ne pruža podršku. Izdaja je često vrlo bolna jer osobe doživljavaju da partner ili partnerica ne cijene dovoljno njihov odnos, ne onoliko koliko su mislili da to čine.
Kako očuvati ljubavnu vezu – kako iz nje odagnati stres
Partneri u ljubavnoj vezi svakodnevno trebaju rješavati i udovoljavati međusobnim potrebama. Stresan period poput bolesti ili nezaposlenosti može vezu skupo koštati. Predanost se zato često smatra jednim od glavnih čimbenika očuvanja veza. Kad je odnos vrlo zadovoljavajući i ako su alternative, drugi potencijalni partneri, male ili nezadovoljavajuće te ako je u vezu investirano puno resursa – predanost je obično velika. Upravo je to presudno hoće li osoba nastaviti ili prekinuti odnos. Manje su šanse da će osobe prekinuti odnos bez obzira na postojanje stresa ako postoje određene barijere poput; financijski resursi, zajednički ljubimaca, zajednički prijatelji, pa i dugotrajnost veze.
Stres u prekidu ljubavne veze
S obzirom da ljubavne veze pozitivno utječu na čovjekovu dobrobit te omogućuju zadovoljenje potrebe za bliskošću, ljubavlju i pripadanjem, prekid ljubavne veze za većinu ljudi predstavlja stresno iskustvo praćeno raznim nagativno obojanim emocijama poput ljutnje, boli, frustracije, ogorčenosti, usamljenosti, depresivnosti… Ipak, moguće je da navedeni osjećaji budu izraženiji kod jedne osobe koja je činila taj par u odnosu na drugu što ovisi o tome tko je inicirao prekid. Općenito su osobe koje su ostavljene te koje osjećaju navedene emocije, dok one koje su inicirale prekid navode kako se osjećaju slobodnije i rasterećenije, premda se i one također osjećaju tužno i usamljeno u početku.
‘Stres u ljubavnim vezama’ – tema 11. Dana seksualnosti
Nadalje, ljudi koriste različite strategije prekida koje mogu biti efikasne, poput otvorene komunikacije, ili manje efikasne, poput emocionalne manipulacije, povlačenje i izbjegavanje. Kod ljudi se tada često zna javiti i sindrom slomljenog srca koji se očituje u doživljavanju velike emocionalne boli popraćene iznenadnom boli u prsima i/ili kratkoćom daha. No, dobra vijest je da ga karakterizira brz i potpun oporavak kojega dodatno može pospješiti podrška socijalne okoline. Također, može se javiti i osobni rast povezan sa stresom koji proizlazi iz borbe pojedinca s novom realnošću bez partnera. Točnije, događaju se pozitivne promjene u vlastitoj percepciji i interpersonalnim odnosima te pojedinci na temelju određenih pogrešaka uče kako ih popraviti u budućim vezama.
Kako najbolje prevladati stres u prekidu
Svaki bi se događaj u životu trebao prihvatiti takav kakav jest, pa tako i prekid ljubavne veze. Nakon početnog šoka i razdoblja tugovanja koje treba proživjeti, bilo bi dobro napraviti odmak od te situacije te je prihvatiti bez dugotrajnog i iscrpljujućeg razmišljanja, ponovnog proživljavanja i analiziranja. To će nam pomoći da promijenimo percepciju prema toj situaciji, da je počinjemo shvaćati kao vrijedno iskustvo iz kojega smo nešto naučili i doživjeli osobni rast. Na svako iskustvo u životu, bilo pozitivno ili negativno, možemo gledati kao na nešto vrijedno što je obogatilo naš život i pomoglo nam da na koncu budemo osoba kakva jesmo. Važno je imati podršku socijalne okoline, prvenstveno nekih osoba od povjerenja kojima se uvijek možemo obratiti. Naposljetku, i razgovor sa stručnjakom, psihologom ili psihoterapeutom – svakom dobro dođe.
O stresu u ljubavnim vezama na radionicama 11. Dana seksualnosti
Članak je nastao u okviru radionice održane na 11. Danima seksualnosti koje organizira udruga studenata psihologije “Kasper” Sveučilišta u Zadru, a za Reci.hr napisale su ga studentice psihologije treće godine, koje su radionicu i održale. Evo što o tome kažu same autorice Lara Nizeteo, Marija-Magdalena Pintur i Paula Radetić:
Lara Nizeteo, Marija-Magdalena Pintur i Paula Radetić
“Već smo nekoliko puta zajedno održavale radionice na razne teme za kolege sa sveučilišta, srednjoškolce te širu populaciju. Drago nam je kada nam se ukaže prilika da kroz predavanje i zadatke u radionicama pokušamo drugima prezentirati određenu temu i potaknuti ih na razmišljanje. Dani seksualnosti se na našem odjelu održavaju već nekoliko godina, a mi smo se prvi puta uključile kao aktivne sudionice. Odabrale smo temu stresa u ljubavnim odnosima jer smatramo da je ona svima vrlo bliska. Većina mladih možda nije ni svjesna koliki je utjecaj stresa u svakodnevnom životu, pa tako i u ljubavnim odnosima. Na početku radionice ljudima u publici podijelile smo list papira na kojem je bila nacrtana velika boca. Objasnile da ona predstavlja bocu briga, zamolili ih da razmisle o svojim brigama, što ih muči i što im stvara stres te to zapišu u bocu. Kada su dovršili, zamolile smo ih da tu bocu briga stave sa strane i fizički je odmaknu od sebe. Ta vježbica može nam pomoći svaki dan, jer dobro je osvijestiti što nas muči i zašto nam je teško. Zato i čitateljima Reci.hr preporučamo da nekad sami ispišu brige na papir, razmisle o njima te se onda od njih pokušaju maknuti, jer nije dobro brige uvijek držati u sebi.”
