[vc_row][vc_column][vc_column_text]Mnoga su se koplja već slomila na dokazivanju ili pobijanju teorije privlačnosti, a vremenom se došlo do neke sredine koja govori da to, hoćemo li se nekome svidjeti ili ne, ovisi o nizu faktora i najčešće se opisuje kao ‘energija kojom zračimo ili vibriramo’. Tu tzv. energiju grade naša narav, fizički izgled, glas, gestikulacije, statusni simboli i – miris. Dokazano da se na svim ovim stvarima može poraditi kako bi osoba postala privlačnija suprotnom spolu.
Ono čemu ćemo mi posvetiti pažnju je miris koji se sastoji od izlučevina ali i feromona. To su molekule hormonalnog podrijetla koje dopiru do članova iste vrste, a kod ljudi ulaze u mozak kroz njušni (olfaktorni) sustav.
Feromon ispuštaju i biljke i životinje. Čak je dokazano da neke biljke i životinje komuniciraju isključivo putem feromona. Ti hormoni pretežno služe za privlačenje, odbijanje ili informiranje pripadnika iste vrste. Slično je i kod ljudi, mi komuniciramo putem feromona bez obzira jesmo li toga svjesni ili ne. Primjerice, znanstvenice Kathleen Stern i Martha K. McClintock su časopisu Nature objavile zanimljivu studiju i dokazale kako zapravo feromoni utječu na poznati efekt ‘usklađenja’ menstrualnih ciklusa u žena koje puno borave zajedno. To se događa na nesvjesnoj razini.
Najjači su feromoni stresa, ugode i seksualnosti
Najrasprostranjeniji feromoni su oni koji potječu od stresa, ugode i seksualnosti. Brzo osjetimo kad je neka osoba u stresu, jer odašilje miris povišenog stresnog hormona, kortizola, što djeluju odbojno, jer nas je priroda programirala da se zaštitimo i ne zbližavamo s pojedincima osjetljivima na stres. Njih prepoznajemo kao problematične i slabije, pretežno iscrpljujuće, te ih svjesno ili nesvjesno izbjegavamo.
Hormon sreće ima suprotan učinak. Dolazi iz skupine endorfina i vrlo brzo se može ‘nanjušiti’ kako je neka osoba sretna, zadovoljna i čak zaljubljena. Ono što u svakodnevnom govoru nazivamo nečijom ‘dobrom vibrom’ nisu samo osmijeh, geste ili govor, nego su i molekule hormona ugode koje osoba u vrijeme dobrih situacija pojačano luči. Dokazano je da osobe koje se bave nekom duhovnom praksom svakodnevno smanjuju hormon kortizol i podižu endorfin te njihova privlačnost bude u porastu.
Jednako se tako mogu ‘nanjušiti’ seksualni hormoni i to u specifičnim razdobljima ili stanjima osobe što utječe na njezinu privlačnost. Tako je dokazano da najviše seksualnih hormona luče tinejdžeri i žene u reproduktivnoj dobi, čiji se glavni seksualni feromon androsteron najjače odašilje u razdoblju ovulacije. Lučenje i reagiranje na seksualne hormone godinama se smiruje.
Eteričnia ulja kao feromoni
Iako hormoni nemaju jasan miris i često ih se naziva ‘mirisima bez mirisa’, naučnici su otkrili da ih je moguće imitirat. Potom su brojni parfemisti pokušali nadmudriti samu prirodu i pomoću umjetnih i prirodnih mirisa uspjeli su potpuno ili djelomično kamuflirati ili kopirati smanjeno ili povećano lučenje feromona.
U tome su glavni saveznici eterična ulja, koja za razliku od umjetnih parfema i u današnje vrijeme sve popularnijih kemijskih feromona, sadrže čiste esencije biljaka. One svojim djelovanjem pomažu lučenju određenih feromona koji pak utječu na promjenu naše slike privlačnosti.
Eterična ulja su intenzivna mirisa i na to ljudi prilično dobro reagiraju, jer je naše čulo njuha inače puno slabije razvijeno u odnosu na druge sisavce. Pod opojnim mirisima razbuktavaju se u mozgu određene asocijacije, a samim time i emocije koje pak potiču lučenje feromona.
Mirisi eteričnih ulja mogu nas smiriti ali i potaknuti našu senzualnost i to upravo zato što djeluju na nas u nekoliko nivoa – fizičkom, mentalnom, emotivnom i duhovnom. Ako ste izabrali jedno eterično ulje, recimo lavandu, ona će na fizičkom nivou pomoći da smanji napetost u mišićima, mentalno će smiriti misli, emotivno će vas uravnotežiti, a duhovno će vam pružiti podršku i smanjiti osjećaj nepripadnosti.
Donedavno se smatralo kako mirise, znači i feromone, detektiramo isključivo putem nosa, no znanstvenik David Berliner i njegovi suradnici sa Sveučilišta u Utahu su dokazali da stimulacija ljudskim feromonima uzrokuje električnu aktivnost u tkivu vomeronazalnog organa u nosu. To konkretno znači da prepoznaje feromone. Neki anatomičari tvrde da ljudi imaju vomeronazalni organ samo u fetalnoj fazi, koji nakon rođenja zakržlja. David Berliner pobio je teoriju te dokazao da u nosnicama odraslih postoje rupice koje odgovaraju tom organu i potpuno su funkcionalne i u odrasloj dobi.
Dokazano je da neke molekule eteričnih ulja detektiramo s oba organa. Utjecaj čula njuha i vomeronazalnog organa vrlo je bitan za nas jer mirisne molekule putem ta dva organa utječu na naše raspoloženje i ponašanje.
Kombinacija dvaju ili triju mirisa često je dovoljna za stvaranje parfema, senzualnih masažnih mješavina ili mirisa za prostor. Iako se parfem nosi kao sredstvo za privlačenje i poticanje lučenja hormona, nikada nemojte zaboraviti da su naše raspoloženje i osobnost jako bitni u cjelokupnoj kombinaciji. To je područje koje treba istraživati sve dok ne pogodimo ‘svoju notu’ mirisa. [/vc_column_text][/vc_column][/vc_row]