Kad je prije par dana, kao jedan od izbornih aduta, objavljeno da je Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” dobila na korištenje COBAS 6800, skupocjeni dijagnostički aparat kojim će se brže analizirati uzorci krvi, prvenstveno u traganju za zaraženima od koronavirusa, jedna od sporednih informacija bila je da će isti stroj dobro poslužiti za dijagnosticiranje HPV virusa i brojnih drugih spolno prenosivih bolesti (SPB). Tako smo se, nakon već četiri mjeseca, koliko se svi bavimo jednim jedinim virusom, prisjetili da je pitanje zaraza i oboljevanja od spolno prenosivih infekcija odnosno spolno prenosivih virusa i drugih mikroorganizama koji se prenose spolnim putem, zapravo jedno od važnijih javno-zdravstvenih pitanja. Posebice za zaštitu zdravlja spolno aktivnih ljudi, a to su ponajviše mladi, ali i ljudi koji se nalaze u reproduktivnoj dobi. Kad se koronavirus, oko kojeg se opet počeo vrtjeti svijetu zbog novog vala porasta zaraza, stavi pod kontrolu cjepivom i lijekovima, u fokus valja vratiti zaraze od spolno prenosivih bolesti. SPB imaju javnozdravstveni značaj jer komplikacije mogu imati negativan utjecaj na plodnost i spolno zdravlje oboljelih, zdravlje trudnica i djece te opće zdravlje i kvalitetu života. Osim na tjelesno zdravlje, njihov je utjecaj velik i na psihosocijalno zdravlje, jer su oboljele osobe često stigmatizirane i diskriminirane. O tome i mnogim drugim pitanjima vezanim za spolno prenosive infekcije i bolesti, preventivi, liječenju, testiranju i edukaciji razgovarali smo s prim. Tatjanom Nemeth Blažić, dr. med., epidemiologinjom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Klamidija drži primat
Koje spolno prenosive bolesti su najčešće u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj se, od SPB-a, u okviru epidemiološkog informacijskog sustava za praćenje zaraznih bolesti, prikupljaju prijave klamidijske infekcije, gonoreje, sifilisa, hepatitisa B, hepatitisa C i HIV infekcije. Tako je i u velikoj većini europskih država. Hepatitisi B i C spadaju i u skupinu krvlju prenosivih bolesti, no mogu se prenijeti i spolnim putem, pogotovo hepatitis B, pa ih zato često opisuju i kad se govori i obrađuju podaci SPB-a. U Hrvatskoj je klamidijska infekcija prema podacima prijava zaraznih bolesti i raznih istraživanja najčešća bakterijska spolno prenosiva bolest, a od virusnih – infekcija HPV-om. Slična situacija je i u Europi.
U kojoj mjeri su zastupljene?
Prema podacima registra zaraznih bolesti i podacima iz zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj se u posljednjih pet godina godišnje prosječno bilježi oko 300 oboljelih od klamidijske infekcije, 120 oboljelih od hepatitsa B i 180 oboljelih od hepatitisa C infekcija. Od sifilisa imamo prosječno 40 oboljelih, 20 od gonoreje, a 100 oboljelih od zaraze HIV-om. Infekcija HIV-om, sifilis i gonoreja češće su u muškaraca nego u žena. Ove brojke označavaju broj slučajeva SPB koje su službeno registrirane u zavodima za javno zdravstvo, no najvjerojatnije nisu sve SPB službeno zabilježene i brojka je u realnosti, za neke SPB vjerojatno veća.
Testiranja s uputnicom ili uz plaćanje
Gdje i kako se u Hrvatskoj testirati na spolno prenosive bolesti?
Za testiranje na SPB poput infekcije klamidijom, ureaplazmomi mikoplazmom, HPV-om…, potrebno je dobiti liječničku uputnicu. Muškarci se mogu testirati na navedene SPB uz liječničku uputnicu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), županijskim zavodima za javno zdravstvo (ZZJZ), kod dermatologa ili urologa. Testiranje se može napraviti iz obriska uretre (mokraćne cijevi), urina i ejakulata. Uzorak urina i ejakulata mogu osobno donijeti u Zavod za javno zdravstvo, dok se obrisak uretre uzima u zavodu.
Žene se u zavodima za javno zdravstvo mogu testirati uz liječničku uputnicu tako da donesu uzorak obriska vrata maternice koji uzima ginekolog. Na temelju anamneze, procjene rizika i kliničke slike uputnicu odraslim osobama izdaje obiteljski liječnik, dermatovenerolog ili ginekolog, a učenicima i studentima uputnicu može dati i školski liječnik.
Može li i bez uputnice?
Sve navedene pretrage mogu se obaviti i bez uputnice uz plaćanje. U Zagrebu se muškarci uz preporuku specijalista mogu testirati na neke SPB (klamidiju, sifilis, gonoreju, HIV i virusne hepatitise) i u popodnevnoj Klinici u Klinici za zarazne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ (ponedjeljkom popodne). Za osobe sa zdravstvenim osiguranjem usluga je besplatna, a uključuje i liječenje i kontrole onima kojima je to potrebno, a uputnica nije potrebna. Besplatno i anonimno se može testirati na HIV infekciju, hepatitis B i C te sifilis u HZJZ-u i županijskim ZZJZ te organizacijama civilnog društva u osam gradova u Hrvatskoj https://javno-zdravlje.hr/centri-za-savjetovanje-i-testiranje-na-hiv/, u Savjetovalištima za HIV i spolno zdravlje odnosno centrima za anonimno i besplatno savjetovanje i testiranje. U nekim savjetovalištima koriste se laboratorijski testovi, a u nekim brzi testovi iz uzorka krvi iz jagodice prsta ili sline, čiji rezultati su gotovi za 1-20 minuta, ovisno o vrsti testa.
Vratili se gonoreja i sifilis
Iako gonoreja i sifilis, klasične, nekad vrlo raširene spolno prenosive bolesti, u današnje vrijeme imaju puno manju pojavnost nego u prošlosti, posljednjih godina se bilježi porast pojavnosti i gonoreje i sifilisa u nekim zemljama EU. Prema podacima Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC), gonoreja je tri puta više prisutnija među muškarcima nego među ženama. I sifilis od 2008. godine također pokazuje trend rasta zaraze. Također je značajno više prisutan među muškarcima nego među ženama.
Najbolja zaštita – odgovorno spolno ponašanje
Kako se najbolje zaštititi od SPB?
Za zaštitu spolnog i reproduktivnog zdravlja važno je znanje i informiranost. To je prvi korak za prevenciju, zaštitu i unapređenje zdravlja. Mladi moraju znati kako se zaštititi od SPB i neplanirane trudnoće da bi to i uspješno radili. Ali samo znanje nije dovoljno! Za uspješnu prevenciju važni su stav prema zaštiti, vještine i njihova primjena. Važno je u potpunosti razumijeti, integrirati i primijeniti stečena znanja kako bismo postupali odgovorno u spolnom životu. Drugim riječima, treba znanja primijeniti u životnim situacijama. Da bi se postigao taj cilj, važne su edukativno informativne kampanje u javnosti, grupni rad s ključnim populacijama koje su u većem riziku od zaraze, zatim individualni savjetodavni rad, edukacija i zdravstveni odgoj u školi. Vrlo važnu ulogu u informiranju i kreiranju stava prema zdravlju imaju roditelji i obitelj. Također, u edukaciji i informiranju važni su i mediji.
Dakle, znanje i informacije su ključni. No potrebno je raditi i na usvajanju i primjeni zaštitničkih ponašanja u životu. Također, važno je i samopouzdanje. Oni koji imaju samopouzdanja i vjeruju u sebe, raspolažu širom slikom o životu, uključujući i spolnost, i vjerojatnije je da se neće dati nagovoriti na nešto što ne žele. Oni će se ponašati odgovorno prema sebi, ali i prema drugima. U ovom slučaju prema svojim partnerima ili partnericama. Istraživanja su pokazala da spolna edukacija mora započeti prije nego mladi steknu prvo seksualno iskustvo, pri čemu se usvaja navika odgovornog seksualnog ponašanja. Važno je da mlada osoba spozna koje sve mogućnosti ima kako bi što spremnije i sigurnije započela spolni život. U tome može pomoći spolna edukacija koja koristi tzv. ABC strategiju (od eng. Abstinence ili suzdržavanje od spolnih odnosa, Be faithful ili biti vjeran, Condom ili kondom).
Tko bi mlade ljude trebao podučavati spolnom zdravlju?
U edukaciji o spolnom zdravlju trebaju sudjelovati stručnjaci u sustavu zdravstva, ali i izvan zdravstva, u obrazovnom sustavu, a važan je i doprinos i sudjelovanje organizacija civilnog društva, kako bismo u suradnji i sinergiji postigli što bolji učinak svih preventivnih mjera u cilju očuvanja spolnog i reproduktivnog zdravlja. Pritom, kao što sam već prije navela, uz edukativne-informativne kampanje, važni su i drugi oblici savjetovanja koji daju dobre rezultate usvajanja odgovornog spolnog ponašanja, kao što je individualno savjetovanje, grupna edukacija, zatim vršnjačka (tzv. peer) edukacija i edukacija u školi i nadasve dobra komunikacija i informiranje od strane roditelja. Zdravstveni odgoj, koji ima važnu ulogu u edukaciji mladih, u Hrvatskoj se organizirano i sustavno počeo provoditi od 2012/2013. godine, kada je napisan kurikulum za obrazovanje o zdravlju, a od prije tri godine se provodi reorganizirani zdravstveni odgoj u okviru međupredmetne teme Zdravlje. Prije četiri godine sadržaj je revidiran i poboljšan, a prije tri godine počeo se eksperimentalno držati u nekim školama, da bi od ove jeseni bio primjenjen u svim razredima i školama. Uz edukaciju u školama, važan je i razgovor s roditeljima, koji trebaju nastojati na dobi primjeren način razgovarati o tim pitanjima sa svojom djecom, posebno u situacijama kada mladi sami pokazuju interes za neka pitanja iz područja spolnosti te spolnog i reproduktivnog zdravlja. Dobra komunikacija s roditeljima ima nedvojbeno pozitivan utjecaj na adolescente i mlade i doprinosi zaštiti od rizičnih ponašanja i usvajanju odgovornih spolnih ponašanja. Stručnjaci tu mogu pomoći roditeljima u osnaživanju njihovih vještina komunikacije sa mladima.
50 posto odbija cijepljenje protiv HPV virusa
Znaju li učenici dovoljno o spolno prenosivim bolestima, kako se štititi te kako se educirati?
Istraživanja pokazuju da mladi imaju relativno dobro znanje o rizicima i zaštiti spolnog zdravlja, no nedovoljno primjenjuju to znanje. Točnije, u praksi nedovoljno koriste metode zaštite. Dio mladih upušta se u rizična spolna ponašanja. Prema posljednjem istraživanju o zdravstvenom ponašanju učenika iz 2018. godine koje je provodio HZJZ (HBSC) među petnaestogodišnjacima je 15 posto učenika imalo rani spolni odnos (s 15 godina ili manje). Od toga je bilo 23 posto dječaka i 6 posto djevojaka. Kondome pritom nije koristilo 39 posto dječaka i 50 posto djevojaka. Važno je i gledati trend, odnosno, kretanje korištenja zaštite kroz vrijeme. On pokazuje pad značajan pad! U zadnjem istraživanju kondom je koristilo samo 50 posto onih koji su izjavili da imaju seksualne odnose, a ranijih godina zaštitu je prilikom odnosa koristilo 80 posto. Također, mladi često ne percipiraju rizik za spolno prenosive bolesti i misle da se one događaju drugima. Takva razmišljanja povećavaju vjerojatnost upuštanja u rizično spolno ponašanje. Stoga, među mladima ima dosta prostora za poboljšanje znanja, stavova i vještina za zaštitu zdravlja.
Kakva je situacija sa znanjem o HPV cijepljenju?
U Hrvatskoj je već desetak godina dostupno cijepljenje protiv HPV-a u pojedinim gradovima i općinama, a posljednje tri godine omogućeno je besplatno i dobrovoljno cijepljenje protiv HPV-a za sve učenice i učenike određene dobi. No, postotak procijepljenosti i dalje nije zadovoljavajući i u velikoj mjeri zaostaje za drugim europskim zemljama. Jedan od važnih razloga za to je nedovoljna informiranost roditelja i mladih o HPV-u i zaštiti od HPV-a. Tako je istraživanje o stavovima i informiranosti roditelja o spolnom zdravlju i rizicima za infekciju HPV-om, koje je prije dvije godine proveo Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo, Povjerenstvo za prevenciju infekcija HPV-om i drugih spolno prenosivih bolesti i Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ pokazalo da je svaki drugi roditelj nedovoljno informiran o HPV infekciji i ne zna da HPV može uzrokovati čak šest vrsta raka kod muškaraca i žena. Nešto više od trećine roditelja ne zna da HPV može uzrokovati spolne bradavice i kod muškaraca i kod žena, a trećina roditelja nikad nije čula da je u Hrvatskoj dostupno besplatno cijepljenje protiv HPV-a za učenike i učenice osmih razreda osnovne škole. Također, istraživanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koje je provedeno prošle godine u okviru edukativnih radionica i mRAK kampanje o zaštiti od HPV-a koje po hrvatskim srednjim školama provode studenti medicine Udruge CroMSIC pokazalo je da gotovo polovica srednjoškolaca (54 posto mladića i 43 posto djevojaka) ne zna bi li se cijepili protiv HPV-a. Istodobno, gotovo 50 posto ispitanika izjavilo je da se neće cijepiti. U oba istraživanja negativna je i činjenica da je interes za prevenciju cijepljenjem i dalje nizak, a neki od razloga su opće nepovjerenje u učinkovitost, kvalitetu i sigurnost cjepiva. Stoga je važno nastaviti s kampanjama informiranosti i edukacije o HPV-u i mogućnostima njegove prevencije, među kojima je važan dodatni element prevencjie zaštita cijepljenjem protiv HPV-a.
HPV virus uzrokuje šest vrsti karcinoma
HPV može uzrokovati spolne bradavice, a dugotrajna neliječena infekcija tipovima visokog rizika HPV-a može uzrokovati šest vrsta raka. Cijepljenje protiv HPV-a zaštita je od infekcija određenim tipovima HPV-a i njihovih posljedica, spolnih bradavica, koje su česta virusna spolno prenosiva bolest, te dugoročnih posljedica infekcije HPV-om – premalignih lezija i raka koji zahvaćaju vrat maternice, stidnicu i rodnicu kod ženskog spola te čmar (anus) kod oba spola.
S ljetom povećani rizici zaraza
Koje biste savjete dali mladima koji počinju izlaziti, družiti se i stupati u nove veze?
Za zaštitu spolnog i reproduktivnog zdravlja potrebno je izbjegavati rizična spolna ponašnja, izbjegavati prerano stupanje u spolne odnose, izbjegavati često mijenjanje partnera. Treba pravilno i dosljedno koristiti kondom i svakako izbjegavati konzumaciju alkohola ili psihoaktivnih tvari prije ili za vrijeme spolnih aktivnosti, jer oni mogu smanjiti našu kontrolu i razumno prosuđivanje i povećati rizik upuštanja u rizične spolne odnose. Pravilno i dosljedno korištenje kondoma znači da se on koristi prije penetracije i za cijelo vrijeme trajanja spolnog odnosa i kod svakog spolnog odnosa koji bi mogao biti rizičan za neplaniranu trudnoću ili zarazu sa SPB. Na ove savjete posebice treba podsjetiti u toplijim, ljetnim mjesecima u godini, jer ljeto je obično vrijeme odmora, opuštanja, češćeg druženja s nepoznatim ljudima, a time i češćih situacija neplaniranog spolnog odnosa i situacija s većim rizikom od spolno prenosivih bolesti i/ili neplanirane trudnoće. Zato smo počeli raditi i ljetne kampanje i preventivne poruke postavljamo i na plaže, svlačionice i info panoe u turističkim središtima, kako bismo mlade podsjetili na odgovorno spolno ponašanje, jer samo tako možemo prevenirati spolno prenosive bolesti i zaštiti se i unaprijediti spolno i reproduktivno zdravlje. U našim savjetovalištima, te onima nevladinih organizacija također se može brzo dobiti informacija i savjet o zaštiti spolnog i reproduktivnog zdravlja, a putem aplikacije Spolno zdravlje osim do informacija lako se može kroz tražilicu zdravstvenih usluga doći do stručnjaka, tu je i obrazac za postavljanje pitanja, kalkulator rizika…