Nemojmo se zavaravati, zdravstvena preventiva je tijekom pandemije pala na najniže grane. Samo grube procjene o broju posjeta liječnicima primarne zdravstvene zaštite govore da su se prepolovili. Predviđanja kako će nakon pandemije značajno porasti broj novo dijagnosticiranih bolesti, posebice onkoloških, nisu prazne tlapnje.
Zazor ljudi od testiranja, cijepljenja, redovnih pregleda nikad nije bio veći. Kao i pokreti protiv cijepljenja i nepovjerenje u liječnike i farmaceutsku industriju nikad snažnije. Kolike šanse u takvom negativnom ozračju ima preventiva protiv humanog papiloma virusa, poznatijeg pod skraćenicom HPV, koji je jedan od najčešćih uzročnika virusnih infekcija reproduktivnog trakta i većina se spolno aktivnih žena i muškaraca zarazi u nekom trenutku svog u životu?
Jako male. Posebice što je i ona gotovo potpuno pala u drugi plan, pa se više ne provode ni prigodne kampanje osvješćivanja među građanima, educiranja mladih po školama, educiranja roditelja i slične face to face kampanjske aktivnosti. Rak vrata maternice kojega u najvećem dijelu uzrokuje infekcija HPV virusom je drugi uzrok smrtnosti žena. U svijetu se godišnje HPV-om zarazi 630 tisuća žena i to u svojoj reproduktivnoj dobi, kao i 60 tisuća muškaraca. Prije godinu dana Svjetska zdravstvena organizacija objavila je ‘rat protiv HPV-a’, pa je 200 zemalja svijeta potpisalo Strategiju protiv rata vrata maternice, uvođenjem obveze cijepljenja osnovnoškolaca i srednjoškolaca, jer je ovo i jedina vrsta raka koja se cijepljenjem može prevenirati.
Izostale kampanje po školama, među roditeljima
Hrvatski zavod za javno zdravstvo povodom današnjeg Međunarodnog dana svjesnosti o HPV-u sudjeluje tek u jednom online panelu na temu HPV-a, te nas upućuje kako poruke o tome što virus jest, o važnosti preventive, testiranja i cijepljenja, kao i do sada građani mogu pronaći na stranici HZJZ-a Neću rak i Volim zdravlje, stranici udruge HUHIV s kojom surađuje kad je riječ o spolnim infekcijama i bolestima. Epidemiologinja Tatjana Nemeth iz HZJZ-a napomenula je i e-tečaj Kome vrijedi reći PA-PA?, koji se također može pronaći na HUHIV portalu, a namijenjen je, kako stoji u opisu tečaja „prvenstveno ženama koje su zainteresirane naučiti i/ili obnoviti znanje o prevenciji raka vrata maternice i njegovih predstadija, ali i svima ostalima koji su zainteresirani naučiti nešto novo ili obnoviti znanje u ovom području te svim sadašnjim i budućim zdravstvenim djelatnicima za edukaciju i doedukaciju u području prevencije raka vrata maternice.“
Savjetovalište za promicanje spolnog zdravlja ne radi
Istodobno, poželi li netko ipak osobno kontaktirati HZJZ-ov tim stručnjaka za prevenciju od spolnih infekcija i bolesti točnije njihovo Savjetovalište za promicanje spolnog zdravlja, više od mjesec dana to neće moći učiniti, jer ono ne radi od 1. ožujka do 15. travnja 2022., kako stoji u obavijesti na stranicama HZJZ-a.
Pitanje je koliko uopće ljudi kontaktira stručnjake Savjetovališta o HPV-u, kao i o drugim spolnim infekcijama i bolestima. Na njega nemamo odgovor, kao ni jasne pokazatelje je li pandemija i na koji sve način utjecala na odnos ljudi prema preventivi od zaraze HPV virusom.
“Pandemija COVID-19 je, kao i na funkcioniranje cijelog sustava zdravstva, najvjerojatnije utjecala i na provedbu cijepljenja protiv HPV-a, što možemo vidjeti usporedbom podataka o cijepljenim učenicima iz izvješća službi za školsku medicinu. No, taj utjecaj nije bio značajan, odnosno nije bilo velikih promjena. Aktivnosti su se izuzev kraćeg prekida za vrijeme potpunog lockdowna, nastavljale provoditi uz prilagodbu i reorganizaciju. Primjerice, savjetovanje i informiranje roditelja i učenika odvijalo se uglavnom na daljinu, online metodama ili distribucijim elektroničkog pisanog edukativno informativnog materijala, a cijepljenje se provodilo uglavniom u ordinacijama službe za školsku medicinu ili službi za epidemiolgiju”, opisala je epidemiologinja Nemeth.
Što se tiče utjecaja antivaksera i na cijepljenje protiv HPV-a epidemiologinja HZJZ-a kaže kako nema takvih saznanja: “Moj osobni dojam je da je više utjecalo usporeno, odgođeno i promijenjeno odvijanje uobičajenih aktivnosti i smanjeni fokus na druge ne-covid aktivnosti tijekom pandemije COVID-19, nego sam otpor protiv cijepljenja protiv COVID-19 sam za sebe.”
Kad govorimo o Međunarodnom danu svjesnosti o HPV-u, kojega je prije četiri godine inaugurirala Međunarodno društvo za papiloma virus u partnerstvu s više od 100 kliničkih i istraživačkih organizacija, bolnica i ustanova, strukovnih zdravstvenih udruga i udruga pacijenata diljem svijeta, Hrvatska ne postoji na njihovoj karti partnera. Pa tako nije ni uključena u ovogodišnju kampanju koja se povodom Međunarodnog dana svjesnosti o HPV virusu kroz edukacije i poive na testiranje i cijepljenja protiv HPV-a provodi pod sloganom ‘Jedna briga manje’ – #onelessworry
Što je Humani papiloma virus – HPV?
HPV je skupina od više od 200 virusa koji se prenose kontaktom kože na kožu. Većinu vremena HPV ne uzrokuje nikakve probleme, ali neke vrste HPV-a – one koje se prenose seksualnim kontaktom, zaraza se širi i sluznicom, pa se povećava rizik od raka u ustima i grlu, cerviksa, rodnice, vulve, anusa i penisa. Zaražena osoba može zaraziti drugu i kada nema nikakvih znakova bolesti. Prvi se znakovi bolesti mogu pojaviti godinama nakon što se osoba zarazila, zbog čega je teško utvrditi kada je ustvari došlo do zaraze. HPV je jedan od najčešćih uzročnika virusnih infekcija reproduktivnih organa. Većina spolno aktivnih žena i muškaraca se zarazi u nekom trenutku u životu. HPV možemo spriječiti, a rizik od raka povezanog s HPV-om smanjiti kroz povećanu svijest o infekciji, o dobrobiti cijepljenja i testiranja.
Testiranje na HPV žena i muškaraca
HPV testiranje znači dokazivanje postojanja HPV-a, a radi se uzimanjem obrisa sluznice. Utvrđuje se postoji li infekcija HPV-om te određuje tip virusa ako je osoba zaražena. Najčešće se uzima test i analiza brisa vrata maternice i rodnice, a postupak je sličan postupku Papa testa. Testiranje brisa vrata maternice se i radi ako Papa test nije uredan. Na tržištu postoje različite vrste testova na prisutnost HPV-a, od kojih neki omogućuju genotipizaciju – precizira se radi li se o virusima niskog ili visokog rizika koji daju informaciju kojim je tipom virusa osoba zaražena. Tipovi visokog rizika su glavni rizični čimbenik nastanka prekanceroznih stanja i raka vrata maternice.
Pozitivan rezultat HPV testa ne znači nužno da osoba već ima rak ili da će ga dobiti! Navedeni rezultat pokazuje da postoji infekcija HPV-om, a ovisno o tipu virusa dobiva se informacija o izloženosti i povećanom riziku od razvoja prekanceroznog stanja i raka.
Kod muškaraca HPV infekcija može dovesti do pojave genitalnih bradavica, a u težim slučajevima i do razvoja različitih oblika karcinoma, poput raka penisa, anusa, ali i vrata i grla. Za dijagnostiku HPV infekcije kod muškaraca uzorak je bris kože urogenitalne regije, a pojedine urološke ordinacije svojim pacijentima daju i upute kako sami mogu uzeti uzorak pa im ga bez kontakta s ordinacijom poslati na analizu. Ipak, preporuke su da to učine dermatovenerolozi, urolozi ili mikrobiolozi u mikrobiološkom laboratoriju.
Kome se preporučuje pristupiti HPV testu?
Liječnici HPV testiranje preporučuju nakon 30. godine života. Prevalencija visokorizičnih tipova HPV-a je, naime, veća u mlađih žena i opada sa starijom dobi, što se pripisuje i prolaznom karakteru većine infekcija u mlađoj dobi i promjeni spolnog ponašanja koje dovodi do smanjenja stopa infekcije u starijih žena. Zato se mlađim djevojkama ne preporučuje odmah testirati na HPV, jer se očekuje da će HPV infekcija u velikom broju slučajeva spontano nestati, pa bi testiranje na HPV u mlađoj dobi nerijetko dovelo do bespotrebnog liječenja. Zanimljivo je da nema preporuka oko dobi testiranja muškaraca.
Cijena testiranja se kreće između 450 i 550 kuna u privatnim ordinacijama, a toliko stoji i test Zavoda za javno zdravstvo, ako ga pacijent radi bez uputnice. S uputnicom liječnika cijenu pokriva zdravstveno osiguranje.
Što napraviti u slučaju pozitivnog HPV testa?
U slučaju pozitivnog rezultata testa na HPV virus, prvi je korak savjetovanje s liječnikom koji će na temelju pregleda i analize odrediti potrebne daljnje korake i adekvatno liječenje. HPV infekcije se ne mogu u potpunosti izliječiti, ali se terapijom mogu dovesti u stanje u kojem ne škode zaraženoj osobi, niti njenom partneru. Pozitivan rezultat za HPV virus visokog rizika ne znači i oboljevanje od raka. Velika je vjerojatnost da će imunološki sustav obraniti od infekcije. Korištenje kondoma smanjuje vjerojatnost njenog prenošenja.
Cijepljenje protiv HPV-a pod kišobranom predrasuda
Ovo je jedini rak protiv čijeg uzročnika postoji cjepivo, pa su proteklih 20 godina brojne države u svoj zdravstveni proračun uključile besplatno cijepljenje učenika osnovnih škola, te mladih do 25. godine života. Tako je i u Hrvatskoj od 2020. omogućeno besplatno cijepljenje svih osoba do 25. godine, a što se u najvećoj mjeri uopće ne koristi. Najviše zbog predrasuda, posebice roditelja, koji na cijepljenje protiv HPV-a gledaju kao na neku vrstu dozvole na seks, nesvjesni da se HPV-om ljudi mogu zaraziti neovisno o seksualnom odnosu. I u drugim dijelovima svijeta ovakve su vrste predrasuda razbijale intenzivne kampanje informiranja, educiranja i osvješćivanja o HPV virusu kojima je svrha da ljude iz svih društvenih slojeva potaknu na poduzimanje pravih mjera zaustavljanja širenja zaraze HPV-om.
Prema izvještajima službi za školsku medicinu u školskoj godini 2019./2020 cijepljeno je oko 21 tisuća učenika 8. razreda osnovne škole te oko sedam tisuća učenika srednje škole i oko četiri tisuće studenata. U postocima je to 38 posto djevojčica i 24 posto dječaka s dvije doze 9-valentnog cjepiva protiv HPV-a i 39 posto djevojčica i 27 posto dječaka s jednom dozom.
Protekle školske godine, 2020./2021 protiv HPV-a je cijepljeno nešto više od 26 tisuća učenika 8. razreda, 4,5 tisuće sredjoškolaca i dvije tisuće studenata.
Europska komisija i plan cijepljenja protiv HPV-a
O tome govori i Europski plan za borbu protiv raka, unutar kojega je Europska komisija početkom veljače donijela nove mjere za bolju prevenciju, rano otkrivanje i liječenje raka te bolju skrb oboljelih. Riječ je o četiri nove mjere kako bi se pomoglo državama članicama u borbi protiv nejednakosti, poboljšao obuhvat probira i cijepljenja protiv HPV-a te pružila potpora osobama koje su se suočile s rakom.
Europska komisija je tako najavila zajedničke akcije poticanja cijepljenja protiv HPV-a, kako bi se državama članicama pomoglo da se javnost što bolje upozna s HPV-om, a s ciljem da se proširi cjepni obuhvat: „Ta će mjera pridonijeti ostvarenju ključnog cilja plana za borbu protiv raka: u eliminaciji raka vrata maternice do 2030. cijepiti barem 90 posto ciljne populacije djevojčica i znatno povećati broj cijepljenih dječaka u EU.