Zadnjih smo mjeseci od naših čitatelja dobili više upita o metodama trajne kontracepcije kod muškaraca i žena. Obje smo metode, vazektomiju kod muškaraca i podvezivanje jajovoda kod žena proteklih dana obradili u člancima kroz razgovore s liječnicima privatne prakse u čije ordinacije dolaze ljudi tražeći te zahvate. Urolog Neven Kapun godišnje napravi između 20 i 30 zahvata vazektomije na zahtjev svojih pacijenata, a sam zahvat stoji oko tri tisuće kuna. Ginekologinja Jasenka Grujić otkriva kako žene inače jako rijetko traže podvezivanje jajovoda kao metodu kontracepcije, a sam je zahvat kirurški, za razliku od vazektomije koja se radi ambulantno, pa se mora i raditi u operacijskim salama. On stoji oko 13 tisuća kuna.
U obradi ove teme o kojoj se jako malo javno govori, a još manje pacijente informira, pitanja smo postavili i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, jer se u teoriji oba zahvata mogu obaviti u javno-zdravstvenim ustanovama. Ono što naše čitatelje i uopće građane koji žele dobiti pune informacije o ovim metodama kontracepcije i njihovoj dostupnosti kao osiguranicima obveznog zdravstvenog osiguranja zanima mogu li te zahvate napraviti na zahtjev i putem liječničke uputnice i na teret HZZO-a. Zakon kao jedino ograničenje tim zahvatima postavlja uvjet da osoba bude starija od 35 godina. S druge strane, oni koji bi se obratili liječniku i tražili uputnicu za vazektomiju ili podvezivanje jajovoda, kao metodu kontracepcije, dobili bi odbijenicu, jer liječnici odbijaju te zahvate raditi zbog ‘neuređenosti pravnih akata’.
Medicinske indikacije za vazektomiju i podvezivanje jajovoda
Što se krije iza ove nemušte formulacije?
Na pitanje HZZO-u pokriva li se obveznim osiguranjem trošak zahvata vazektomije i podvezivanja jajovoda u prvom smo navratu dobili odgovor da troškovi zdravstvene zaštite koja nije medicinski indicirana, već se ista provodi na osobni zahtjev osigurane osobe sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju ne mogu teretiti sredstva HZZO-a. Tražili smo pojašnjenje odgovora, jer je postupno jasno da zahtjev neće uputiti pacijent sam, nego da ide preko njegovog liječnika, preko uputnice, dobili smo puno jasniji odgovor u kojem stoji: “Dobrovoljni sterilitet ne može se provoditi na račun obveznog zdravstvenog osiguranja. Svi postupci koje navodite mogu se obaviti na teret HZZO-a, ako su medicinski indicirani, a njih postavlja liječnik koji liječi pacijenta. Dakle i vazektomija i podvezivanje jajovoda mogu se obaviti na teret obveznog zdravstvenog osiguranja, ako to liječnik indicira, ali se ne mogu provesti na zahtjev osigurane osobe na trošak obveznog zdravstvenog osiguranja.”
Tražili smo i podatke koliko na godišnjoj razini na račun HZZO-a ima obavljenih zahvata vazektomije i podvezivanja jajovoda. Saznajemo da je vazektomija na teret HZZO-a 2019. izvedena tri puta, u lanjskoj godini niti jednom, a u prvih devet mjeseci 2021. godine izvršena je četiri puta. Svi su pacijenti prema imali neku medicinsku indikaciju za ovaj zahvat, ali nam HZZO nije precizirao koje su to potrebe liječenja ovim zahvatom bile. S druge strane, kad je riječ o podvezivanju jajovoda HZZO nema evidenciju u koliko se puta na godišnjoj razini taj operativni zahvat radio i da li se radio.
Nema podataka za zahvate podvezivanja jajovoda
“Kod hospitalnih zahvata HZZO račune plaća prema dijagnostičko-terapijskim skupinama (DTS). Unutar DTS-a nemamo podatak o broju podvezanih jajnika (ne možemo znati da li je unutar DTS-a rađeno podvezivanje ili neki drugi zahvat na jajnicima) i vazektomija. Naime, HZZO podatke dobiva iz ispostavljenih računa ugovornih ustanova prema sljedećim šiframa: M04A – Postupci na testisima s KK (komplikacije i komorbiditeti), M04B – Postupci na testisima bez KK, N05A – Ovarijektomija i složeni postupci na jajovodu zbog nemalignih uzroka s vrlo teškim ili teškim KK, N05B – Ovarijektomija i složeni postupci na jajovodu zbog nemalignih uzroka bez vrlo teških ili teških KK, N07Z- Ostali postupci na maternici i adneksima zbog nemalignih uzroka, N08Z – Endoskopski i laparoskopski postupci na ženskom spolnom sustavu. Svi navedeni postupci provode se na teret obveznog osiguranja u skladu s medicinskom indikacijom koju utvrđuje nadležni liječnik specijalist”, stoji u odgovoru HZZO-a.
Dakle, ovdje nije riječ o neraguliranim pravnim aktima, nego je potpuno jasno da se zahvati vazektomije i podvezivanje jajovoda kao metode kontracepcije ne rade na teret obveznog zdravstvenog osiguranja. S druge strane HZZO pokriva druge kontracepcijske metode, posebice hormonske kontraceptive. Upitali smo ih koliko se godišnje iz blagajne HZZO-a plaća za hormonsku kontracepciju, pa doznajemo da je u 2019. godini za lijekove koji spadaju u grupu hormonskih kontraceptiva za sustavnu primjenu utrošeno 3,5 milijuna kuna, u 2020. godini 2,28 milijuna kuna, a u prvih šest mjeseci ove godine milijun kuna. I ovdje je važno napomenuti da se lijekovi iz ove skupine ne primjenjuju isključivo kao oralna kontraceptivna sredstva, već se propisuju i u liječenju određenih bolesti i stanja od kojih su najčešće obilna menstrualna krvarenja te reguliranje menstrualnog ciklusa. Tako da ni iz ovih odgovora ne možemo zaključivati koliko se kontracepcija, ovdje je riječ o onoj koja se pripisuje za uzimanje ženama, jer muške hormonalne kontracepcije još nema, uopće kod nas koristi.
Reproduktivno zdravlje na margini zdravstvenih politika
Ono što primjećujemo prema podacima trošenja zdravstvenog proračuna za hormonalne lijekove, je očiti trend pada uzimanja i kontracepcijskih sredstava. Što opet potvrđuje porazne podatke korištenja kontracepcije u planiranju obitelji i sprječavanju neželjene trudnoće, prema kojima tek pet posto žena koristi pilule, a 20 posto spiralu. Posljedice čega su još poraznije, čak 61 posto žena koje su lani pobacile su žene koje imaju već dvoje ili troje djece, a zbog nedovoljne informiranosti i dostupnosti kontracepcije, a čemu su krive zdravstvene politike koje uporno na totalnoj margini drže pružanje zdravstvenih usluga u prevenciji i zaštiti reproduktivnog zdravlja svojih građana.